„Online“ platforme za pružanje video i drugih sadržaja, društvene mreže i internet-trgovina odavno su postali nerazdvojiv dio naših svakodnevica. Međutim, uprkos ogromnom uticaju koji digitalne usluge imaju ne samo na oblikovanje naših svakodnevica već i na oblikovanje naših ekonomija i demokratija, ovo područje sve doskora nije bilo uređeno na adekvatan i sveobuhvatan način. Stoga je usvajanje Akta o digitalnim uslugama u Evropskom parlamentu pozdravljeno kao historijski događaj u regulaciji digitalnog prostora.
Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act ili DSA) koji je, skupa s Aktom o digitalnim tržištima (Digital Markets Act ili DMA), stupio na snagu u zemljama Evropske unije u novembru 2022. godine, predstavlja sveobuhvatan skup novih pravila kojima se na jasan i efikasan način reguliraju minimalne obaveze i odgovornosti pružalaca usluga digitalnog posredovanja.
Ko su pružaoci usluga digitalnog posredovanja? To su platforme za razmjenu videosadržaja, pretraživači weba, sajtovi za internet-trgovinu, trgovine aplikacijama, društvene mreže, pružaoci usluga hostinga (cloud, smještaj internet-stranica), pružaoci usluga digitalnog posredovanja koji nude mrežnu infrastrukturu (pružaoci usluga pristupa internetu, registri imena domena) i drugi online posrednici.
Koji su glavni ciljevi Akta o digitalnim uslugama?
- Stvaranje sigurnog, transparentnog, pouzdanog i predvidljivog digitalnog okruženja;
- Suzbijanje širenja nelegalne robe, usluga i sadržaja na internetu definiranjem jedinstvenih kriterija kada i kako se pružaoci usluga digitalnog posredovanja mogu smatrati odgovornima za njihovo širenje i kako bi trebali djelovati po njihovom otkrivanju;
- Obezbjeđivanje transparentnosti prakse moderacije online sadržaja i sistema za preporučivanje;
- Uspostavljanje pravičnih uslova poslovanja za pravna lica, podsticanje inovacija, rasta i konkurentnosti, kako na jedinstvenom evropskom tržištu, tako i na globalnom planu;
- Osnaživanje i zaštita svih korisnika digitalnih usluga, naročito maloljetnika i drugih korisnika koji su posebno izloženi riziku od govora mržnje, seksualnog zlostavljanja ili drugih oblika diskriminacije;
- Transparentnije online oglašavanje, zabrana korištenja osjetljivih podataka (etnička i vjerska pripadnost, politička uvjerenja, seksualna orijentacija), u svrhu ciljanog oglašavanja i zabrana prikazivanja ciljanih oglasa na osnovu ličnih podataka maloljetnika, zabrana korištenja tzv. tamnih obrazaca (dark patterns), tj. zbunjujućih ili obmanjujućih praksi (npr. pop-up prozori), koji navode korisnike na odabir određene usluge, proizvoda ili sadržaja.
Akt također predviđa uvođenje posebnih obaveza vrlo velikim internet-platformama i vrlo velikim internet-pretraživačima s obzirom na njihov ogroman uticaj na društvo i ekonomiju i s obzirom na obim društvenih rizika koje mogu izazvati. Vrlo velikim internet-platformama i vrlo velikim internet-pretraživačima smatraju se oni pružaoci usluga digitalnog posredovanja čiji broj korisnika na mjesečnoj osnovi prelazi 45 miliona, tj. 10% stanovništva EU. Tu spadaju Google, Facebook, X (Tweeter), Instagram, TikTok, Amazon i sl. Te dodatne obaveze odnose se na sprečavanje sistemskih rizika koji proizilaze iz njihovog dizajna i načina upotrebe kao što su:
- širenje nelegalnog sadržaja,
- ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda,
- negativan uticaj na demokratske (izborne) procese i javnu bezbjednost,
- ugrožavanje javnog zdravlja, fizičkog i psihičkog zdravlja maloljetnika i opasnost od rodno zasnovanog nasilja.
Također, vrlo velike internet-platforme i vrlo veliki internet-pretraživači morat će obezbijediti korisnicima mogućnost da odbiju primanje oglasa zasnovanih na profiliranju, a regulatorima i akademskoj zajednici da po potrebi pristupe njihovim bazama podataka i algoritmima.
Pixelkult /Pixabay
Prema novim pravilima, svaki korisnik će moći prijaviti nelegalan sadržaj i raspolagat će jednostavnim mehanizmima putem kojih će moći dovesti u pitanje način na koji platforme moderiraju svoje sadržaje, bilo direktno putem platformi, bilo putem nadležnog certificiranog tijela za vansudsko poravnanje sporova.
Također, korisnicima će biti stavljeni na raspolaganje lako dostupni mehanizmi elektronskog obavještavanja i djelovanja putem kojih će moći prijaviti potencijalno nezakonite sadržaje. Korisnici će morati dobiti povratnu informaciju o svim koracima koji su poduzeti po njihovim prijavama, uključujući obavještenje o konačnoj odluci i detaljno obrazloženje te odluke. Ukoliko se ustanovi da je prijava bila opravdana, pružalac usluga digitalnog posredovanja donijet će neku od sljedećih mjera:
- uklanjanje, onemogućavanje pristupa ili ograničavanje vidljivosti informacije;
- suspendiranje ili ukidanje pružanja date usluge klijentu u cjelini ili djelimično;
- suspendiranje ili zatvaranje računa klijenta;
- neki drugi način ograničavanja mogućnosti monetizacije spornih informacija koje pruža njihov klijent.
Klijenti će imati mogućnost osporavanja odluka o uklanjanju ili onemogućavanju pristupa informacijama, odluka o suspenziji ili prestanku pružanja usluge, te odluka o suspenziji ili ukidanju računa klijenta.
Odluke o uklanjanju ili blokiranju određenog sadržaja i njihova obrazloženja bit će javno dostupni u bazi podataka kojom će upravljati Evropska komisija.
Za pružaoce usluga digitalnog posredovanja koji ne budu ispunjavali svoje obaveze, predviđene su kazne koje uključuju mogućnost sankcioniranja u visini od 6% globalnog godišnjeg prihoda, dok je za teška i ponovljena kršenja predviđena i mogućnost zabrane poslovanja na teritoriji Evropske unije.
Korisnici će imati uvid u parametre koji određuju prioritet informacija i način njihovog predstavljanja na ekranu, kako bi se obezbijedilo da korisnici razumiju način na koji algoritmi određuju prioritet informacija koje su im namijenjene.
Online platforme bit će u obavezi da prijave sumnju na krivično djelo nadležnim organima koji će imati na raspolaganju mehanizam zajedničkog istraživanja potencijalnih kršenja odredbi predmetnog akta.
Akt također predviđa imenovanje tzv. „provjerenih prijavljivača“, kao i posebnih tijela kao što su koordinatori za digitalne usluge u svim zemljama EU, certificirana tijela za vansudsko rješavanje sporova i Evropski odbor za digitalne usluge.
Odredbe Akta o digitalnim uslugama bit će obavezujuće za sve kompanije koje pružaju usluge u Evropskoj uniji, bez obzira na to da li su osnovane na njenoj teritoriji ili nisu.
U izradi Akta o digitalnim uslugama učestvovali su brojni akteri: pružaoci usluga posredovanja, mala i velika poduzeća koja posluju online, izdavači, vlasnici brendova, korisnici usluga posredovanja, nevladine organizacije, institucije, akademska zajednica, strukovna udruženja iz oblasti tehnike, međunarodne organizacije i građani iz EU i šire.
Akt o digitalnim uslugama počet će se primjenjivati na sve pružaoce usluga digitalnog posredovanja u zemljama EU od 17. februara 2024. godine.
