Kada se kreativna energija spoji sa znanjem – nastaje prava magija. Upravo tako bi se mogao opisati hackathon Innovate For Peace: No To Hate Speech, koji je u okviru trogodišnjeg projekta Social Media 4 Peace, a koji finansira EU, organizirao UNESCO.
Mladi inovatori, uključujući studente, novinare i aktiviste iz cijele Bosne i Hercegovine, okupili su se s misijom da osmisle digitalna rješenja koja će učiniti online prostor sigurnijim i otpornijim na negativne uticaje.
Pod vodstvom iskusnih mentora, učesnici su prošli kroz intenzivan proces učenja i zajedničkog rada, a njihova posvećenost i kreativnost rezultirale su inovativnim rješenjima.
Pobijedio je tim ZAADA, čiji je projekat prepoznat kao najinovativniji alat u borbi protiv dezinformacija i govora mržnje. U intervjuu koji slijedi, razgovaramo s članovima pobjedničkog tima o njihovim iskustvima, inspiracijama i planovima za budući razvoj aplikacije.
Možete li nam opisati vašu aplikaciju i kako će ona pomoći u suzbijanju govora mržnje?
Amra: „Naša aplikacija je poput malog digitalnog heroja! Riječ je o ekstenziji za web– preglednike koja pomaže korisnicima da brzo shvate da li je neka stranica pouzdana. Kad posjetiš stranicu, odmah vidiš ocjenu vjerodostojnosti i upozorenje ako je sadržaj sumnjiv. Cilj je spriječiti da ljudi padnu u zamku lažnih vijesti i dezinformacija koje često vode do govora mržnje.“
Zijad: „Naša aplikacija funkcionira kao dodatak za internet-pretraživače, s ciljem da zaštiti korisnike od manipulacije sadržajem. Kada posjetiš stranicu koja je označena kao nepouzdana od strane portala za provjeru činjenica, poput Raskrinkavanja, dobiješ upozorenje i ocjenu vjerodostojnosti. Ovaj alat pomaže ljudima da pristupe informacijama s kritičkim stavom.“
Almin: „Osmislili smo aplikaciju kao jednostavan, ali moćan online alat koji omogućava korisnicima da brzo provjere vjerodostojnost medijskih stranica. Govor mržnje se često širi kroz manipulaciju činjenica, a naš cilj je da se to zaustavi u korijenu. Vjerujemo da ovakav alat može promijeniti svijest korisnika i postaviti standard za medijsku odgovornost.“
Šta vas je motiviralo da se prijavite na hackathon i radite na ovoj temi?
Ali: „Za mene je ovo bila prilika da testiram svoje granice i učestvujem u nečemu što može promijeniti društvo nabolje. Tema govora mržnje me uvijek zanimala, i htio sam se okušati u traženju rješenja koje će pomoći ljudima da prepoznaju opasnosti dezinformacija.“
Amra: „Prvenstveno me motivirala želja za izazovom. Hackathon je prilika da se suočimo s realnim problemima i probamo ih riješiti inovativnim načinima. Kada sam vidjela da je tema borba protiv govora mržnje, znala sam da je to nešto u čemu želim učestvovati.“
Zijad: „Moja struka me često vodi ka projektima kao što je ovaj, pa sam htio vidjeti da li mogu svoje vještine primijeniti na nešto što ima širi društveni uticaj. Hackathon mi je pružio priliku da doprinesem nečemu što je zaista važno, i to mi je bio ogroman motiv.“
Almin: „Motivirala me je želja za realizacijom ideje koja može imati svakodnevnu primjenu. Hackathon je idealna prilika za to, jer okuplja ljude sličnog entuzijazma i ciljeva. Rješavanje problema govora mržnje online je nešto što me posebno zanima, jer je to problem s kojim se svi susrećemo.“
Davud: “Prijavio sam se jer volim izazove i želim napraviti promjenu. Hackathon o ovoj temi mi je bio šansa da radim na nečemu što ima konkretan pozitivan efekat na društvo. Ideja da svojim radom možemo suzbiti govor mržnje bila je nevjerovatno inspirativna.“
Kako ste osmislili ideju za vaše rješenje i šta vas je inspiriralo u procesu razvoja?
Davud: „Ideja je došla nakon uvodnih predavanja na hackathonu. Shvatili smo koliko dezinformacije i govor mržnje utiču na svakodnevni život, pa smo htjeli napraviti alat koji će to promijeniti. Inspiraciju smo pronašli u radu organizacija kao što je Raskrinkavanje, koje već godinama pomažu ljudima da razlikuju istinu od laži.“
Ali: „U početku smo razgovarali o različitim idejama, ali smo se na kraju odlučili za rješenje koje bi omogućilo ljudima da lakše prepoznaju nepouzdane izvore. Inspiraciju smo crpili iz svakodnevnih situacija u kojima ljudi šire dezinformacije, često nesvjesno. Željeli smo da naš alat bude jednostavan za korištenje, ali i efektivan.“
Zijad: „Kada smo dobili temu hackathona, odmah sam pomislio na potrebu za nečim što će upozoravati ljude na sadržaje koji nisu pouzdani. Inspirirala nas je ideja da kreiramo alat koji ne samo da informira korisnike, već ih i podstiče da preispitaju ono što čitaju. To je ključ borbe protiv govora mržnje – kritičko razmišljanje.
Koji su najveći izazovi s kojima ste se suočili tokom hackathona i kako ste ih savladali?
Amra: „Najveći izazov za mene bio je prilagođavanje timskom radu u tako intenzivnom okruženju. Svi smo morali brzo prilagoditi svoje ideje i pristup kako bismo se uklopili u zajednički projekat. Na kraju smo uspjeli kroz mnogo kompromisa i otvorene komunikacije.“
Almin: „Izazov je bio kombiniranje različitih vještina i perspektiva svakog člana tima. Bilo je potrebno dosta strpljenja da sve uskladimo, ali mislim da je to samo ojačalo našu aplikaciju. Svi smo dodali nešto svoje, što je na kraju dalo jedinstven rezultat.“
Davud: „Raditi na projektu s vremenskim ograničenjem bio je stresan izazov. No, kroz brze odluke i jasnu podjelu zadataka, uspjeli smo ostati fokusirani i završiti aplikaciju na vrijeme. To je bio pravi test našeg timskog duha.“
Koliko vam je bilo korisno raditi s mentorima iz industrije i koje ste ključne lekcije naučili?
Zijad: „Mentori su bili nevjerovatni! Pomogli su nam da razmišljamo o aplikaciji iz perspektive korisnika, što je bilo ključno za naše konačno rješenje. Njihovi savjeti su nam pokazali šta znači imati jasnu viziju i ovom prilikom bih im se zahvalio, a naročito Melisi iz agencije Republic.“
Ali: „Raditi s mentorima nam je dalo uvide koje sami vjerovatno ne bismo imali. Njihova stručnost u dizajnu i tehničkim rješenjima značajno je unaprijedila naš projekat. Naučio sam koliko je važno imati strukturu i plan tokom razvoja.“
Amra: „Mentori su nas vodili kroz cijeli proces. Bilo je nevjerovatno vidjeti kako njihovo iskustvo pomaže u oblikovanju ideje. Naučili smo kako da kreiramo jednostavniji i efikasniji alat koji može biti koristan široj javnosti.“
Kako se vaš tim organizirao i sarađivao tokom hackathona?
Almin: „Odmah smo se dogovorili da iskoristimo individualne vještine svakog člana. Svi smo imali svoje zadatke, ali smo redovno provjeravali napredak i prilagođavali se situaciji. Ta fleksibilnost je bila ključna za uspjeh.“
Davud: „Bili smo stalno u kontaktu. Svako je imao svoju ulogu, ali smo radili zajedno na ključnim dijelovima. Često smo se sastajali i diskutirali o napretku, što nam je pomoglo da ostanemo na pravom putu.“
Ali: „Uloga svakog člana tima bila je jasno definirana, ali smo uvijek bili spremni pomoći jedni drugima. Kombinirali smo različite perspektive i vještine, što je učinilo naš rad efikasnijim i zanimljivijim.“
Šta za vas znači pobjeda na ovom hackathonu?
Zijad: „Pobjeda je za mene potvrda da radimo nešto važno i korisno. Motivacija je sada još veća da nastavimo raditi na ovom projektu i razvijati ga dalje.“
Amra: „Ova pobjeda je ogromna stvar! Znači da smo napravili nešto što ima smisla i što može zaista doprinijeti društvu. Osjećam se ponosno što smo uspeli ostvariti ovakav rezultat.“
Davud: „Za mene je ovo priznanje da smo na dobrom putu. Pobjeda nam daje dodatno samopouzdanje i želju da proširimo naš projekat i učinimo ga još boljim.“
Kakvi su vaši planovi za daljnji razvoj aplikacije? Da li imate ideje kako je dodatno unaprijediti?
Almin: „Planiramo proširiti bazu podataka i poboljšati korisnički interfejs. Želimo da aplikacija bude dostupna što širem krugu korisnika i da postane još moćniji alat u borbi protiv dezinformacija.“
Ali: „Već smo razgovarali o idejama za unapređenje, kao što je integracija naprednijih parametara za ocjenjivanje stranica. Naš cilj je da aplikacija bude intuitivnija i preciznija.“
Zijad: „Naš plan je da uključimo još faktora koji će dodatno pomoći korisnicima da prepoznaju lažne vijesti. Također, razmišljamo o saradnji s portalima za provjeru činjenica kako bismo proširili domet aplikacije.“
Koje savjete biste dali drugim mladim inovatorima koji se žele uključiti u projekte s društvenim uticajem?
Amra: „Samo krenite! Čak i ako niste sigurni u ishod, važno je probati. Naći ćete podršku na putu, a iskustvo je neprocjenjivo.”
Davud: „Pronađite ljude koji vjeruju u istu ideju kao i vi. Prava podrška može napraviti veliku razliku u ostvarivanju ciljeva.”
Ali: „Nemojte se bojati neuspjeha. Svaki pokušaj je prilika da naučite nešto novo i postanete bolji. Upornost je ključ.“
Kako vidite ulogu tehnologije u borbi protiv govora mržnje i dezinformacija u budućnosti?
Zijad: „Tehnologija je moćan alat, ali samo ako je koristimo ispravno. Budućnost je u kombinaciji naprednih tehnologija i društvene svijesti. Mi smo sada na prvoj liniji tog razvoja.“
Amra: „Mislim da tehnologija može promijeniti način na koji razmišljamo i komuniciramo. Važno je da je koristimo za pozitivne promjene, a borba protiv govora mržnje je jedan od prioriteta.“
Almin: „Tehnologija može biti alat za obrazovanje i informiranje. S pravim pristupom, možemo stvoriti digitalni prostor koji ohrabruje pozitivnu interakciju i sprečava širenje mržnje.“
Šta mislite o inicijativi UNESCO-a vezano za ovaj hackathon?
Davud: „UNESCO je pružio nevjerovatnu priliku mladima da se izraze i doprinesu borbi protiv govora mržnje. Zahvalan sam na prilici i nadam se da će biti još sličnih projekata.“
Ali: „Ova inicijativa UNESCO-a je izvanredna. Ne samo da smo naučili puno, već smo imali priliku raditi na nečemu što ima društveni značaj. Nadam se da će biti još ovakvih događaja.“
Amra: „UNESCO nas je sve okupio oko važne teme. Projekti poput ovog inspiriraju mlade i omogućavaju im da prave konkretne promjene. Radujem se budućim sličnim inicijativama. Ovom prilikom bih se zahvalila UNESCO-u na prilici, kao i marketinškoj agenciji Republic na sjajnoj realizaciji hackathona.”
Članovi tima ZAADA s velikim entuzijazmom gledaju u budućnost, nadajući se da će njihova aplikacija pronaći put do šire publike i postati nezaobilazan alat u borbi protiv dezinformacija i govora mržnje. Vjeruju da njihovo rješenje ima potencijal da podigne svijest i inspirira ljude da kritički razmišljaju o informacijama koje svakodnevno konzumiraju. Njihov rad nije samo tehnološki poduhvat, već i društvena misija – dokaz da inovativne ideje mladih mogu mijenjati svijet nabolje.
Uz podršku organizacija poput UNESCO-a i zajednice koja prepoznaje vrijednost ovakvih projekata, ZAADA se nada da će njihova aplikacija postati simbol promjene u digitalnom svijetu, inspirirajući i druge mlade ljude da se uključe u projekte sa stvarnim društvenim uticajem.
Događaj od važnosti za relevantne institucije i organizacije, te članice Mreže za MIP bila je regionalna konferencija Agenda za digitalnu sigurnost na Zapadnom Balkanu koju je Agencija organizirala u saradnji s TikTokom i CRCA-om. Pored brojnih izlagača i stručnjaka iz oblasti medijske pismenosti, na konferenciji su učestvovali Draško Milinović, generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije, Aurelie Valtat, predstavnica Delegacije Evropske unije u BiH, Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a, Joshua Massarenti predstavnik UNESCO-a, Lukasz Gabler, predstavnik TikToka, te Milan Todorović, predstavnik Regulatornog tela za elektronske medije Srbije.
Ova regionalna konferencija istaknula je važnost podizanja digitalne pismenosti i svijesti o sigurnosti djece, žena i drugih ranjivih grupa, uz razmjenu informacija i dobrih praksi među profesionalcima, vlastima i organizacijama civilnog društva u šest zemalja Zapadnog Balkana.
Zahvaljujući činjenici da sve veći broj institucija i organizacija prepoznaje aktuelnost i značaj tema povezanih s korištenjem digitalnih tehnologija, ovogodišnja kampanja okupila je veliki broj domaćih i međunarodnih organizacija i institucija, tehnoloških kompanija, medija, udruženja građana i stručnjaka među kojima su univerziteti u Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, JU OŠ „Brčanska Malta“ iz Tuzle, Asocijacija za medijsku edukaciju, demokratizaciju i društvena istraživanja MEDIANA, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Sekretarijat OSCE-a u Beču, JU RTV TK, „Mediacentar“ Sarajevo, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Državna organizacija za podršku eTwinningu u BiH, Propulsion, JU Biblioteka Sarajeva, Koalicija za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja, UG „Zašto ne“, UNICEF, CCI, JaBiH u EU, M:tel a.d. Banjaluka, UG „Nova generacija“ (Plavi telefon), TikTok i CRCA. Posebnu zhavalnost iskazujemo i UNICEF-u i OSCE-u na finansijskoj podršci kampanji.
Kao glavne teme diskusije istakle su se one koje se tiču medijskog odgoja djece i to prava djeteta u digitalnom okruženju, važnost digitalizacije u obrazovanju, upotreba vještačke inteligencije u medijima i obrazovanju, a posebno je istaknuta važnost saradnje između medija, obrazovanja i stručnjaka u ovoj oblasti. S tim u vezi, sumirani su međunarodni trendovi u oblasti medijske i informacijske pismenosti.
Stručna razmjena organizirana je kroz projekat „Pametno korištenje medija“, koji u 2023. i 2024. godini implementira Fondacija za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“ u partnerstvu s organizacijom „Transitions“ iz Praga, uz finansijsku podršku Programa za promociju tranzicije Vlade Republike Češke, te kroz projekat „Naši mediji: Inicijativa za unapređenje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam“, koji finansira Evropska unija.
