Amela Lalić

Mi, kao predstavnici medijske i novinarske zajednice, priznajemo transformativne implikacije vještačke inteligencije (VI) za čovječanstvo. Zalažemo se za globalnu saradnju kako bismo osigurali da VI podržava ljudska prava, mir i demokratiju, te da je usklađena s našim zajedničkim težnjama i vrijednostima.

Ovim rečenicama započinje Pariška povelja o umjetnoj inteligenciji i novinarstvu, koju su 10. novembra 2023. godine objavili Reporteri bez granica (RBG) (Reporters Without Borders ‒ RSF) u saradnji sa 16 partnerskih organizacija, povodom Pariškog mirovnog sporazuma. Povelju je kreirala komisija koju je okupio RBG, a kojom je predsjedavala Maria Ressa, filipinsko-američka novinarka, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2021. godine. Komisija se sastojala od 32 eksperta iz oblasti žurnalistike ili umjetne inteligencije iz 20 različitih zemalja. Uz partnere, i mnoge vodeće organizacije za zaštitu novinara i medija okupile su se kako bi podržale napore komisije i RBG-a.

Kao prva takve vrste, Pariška povelja je nastala s jasnim ciljem: u vremenu VI-ja, u kojem su tehnogije spremne transformirati medijsku industriju ‒ definirati skup temeljnih etičkih načela za zaštitu integriteta vijesti i informacija, koju će novinari, redakcije i medijske kuće širom svijeta moći usvojiti i primijeniti u svom radu s VI-jem.

Maria Ressa ističe da VI pogoršava ono što je već egzistencijalni trenutak za novinarstvo, te iako obećava nove prilike, donosi i značajne prijetnje integritetu informacija. „Tehnološke inovacije ne vode inherentno napretku: moraju biti vođene etikom kako bi istinski koristile čovječanstvu. Kako bi zaštitili pravo na informacije, novinari i novinske organizacije moraju udružiti snage kako bi obezbijedili da etika vodi upravljanje i korištenje najtransformativnije tehnologije našeg vremena“. I naglašava da je Pariška povelja o VI-ju i novinarstvu značajan korak prema tom cilju.

„Vještačka inteligencija mogla bi pružiti izvanredne usluge čovječanstvu, ali očito ima potencijal pojačati manipulaciju umovima do razmjera bez presedana u historiji. Pariška povelja prvi je međunarodni etički kriterij za vještačku inteligenciju i novinarstvo“, izjavio je Christophe Deloire, generalni sekretar RBG-a. Kao glavno jemstvo za pravo na pouzdane vijesti i informacije u eri VI-ja, Deloire vidi uredničku nezavisnost i ljudsku odgovornost i ističe da više nego ikad, novinarstvo zahtijeva čvrst i široko priznat etički temelj. Novinarima, urednicima i novinarskim organizacijama širom svijeta uputio je poziv da preuzmu odgovornost za ove principe, te da ih implementiraju u ono što rade.

U RBG-u naglašavaju da mediji, u vremenu kada bi deepfakeovi mogli pojačati dezinformacije i narušiti povjerenje javnosti u sav audiovizuelni sadržaj, a jezički modeli povećali produktivnost na štetu integriteta vijesti i informacija, usvajanjem ove Povelje neće dopustiti da ih nova tehnologija odvrati od njihove misije služenja javnom interesu.

Pariška povelja definira sljedećih deset ključnih načela za zaštitu integriteta informacija i očuvanja društvene uloge novinarstva:

1. Novinarska etika usmjerava medijske kuće i novinare kako da koriste tehnologiju:

Medijske kuće i novinari koriste tehnologije koje poboljšavaju njihovu sposobnost u ispunjavanju njihove primarne misije: obezbjeđivanja prava svih na kvalitetne i pouzdane informacije. Težnja za postizanjem ovog cilja trebala bi usmjeravati njihove izbore u vezi s tehnološkim alatima. Korištenje i razvoj sistema VI-ja u novinarstvu moraju podržavati temeljne vrijednosti novinarske etike, uključujući istinitost i tačnost, pravednost, nepristranost, nezavisnost, neškodljivost, nediskriminaciju, odgovornost, poštovanje privatnosti i povjerljivosti izvora.

2. Mediji daju prioritet ljudima:

Ljudsko donošenje odluka mora ostati centralno i za dugoročne strategije i za svakodnevne uredničke izbore. Korištenje VI sistema treba biti promišljena i dobro informirana odluka koju donose ljudi. Urednički timovi moraju jasno definirati ciljeve, obim i uslove korištenja za svaki VI sistem. Moraju obezbijediti presječni i kontinuirani nadzor nad uticajima implementiranih VI sistema, obezbijediti njihovo strogo poštovanje okvira korištenja i zadržati mogućnost da ih deaktiviraju u bilo kojem trenutku.

3. VI sistemi koji se koriste u novinarstvu prethodno podliježu nezavisnoj evaluaciji:

VI sistemi koje koriste mediji i novinari trebaju proći nezavisnu, sveobuhvatnu i temeljitu evaluaciju koja uključuje grupe za podršku novinarima. Ova evaluacija mora snažno pokazati pridržavanje temeljnih vrijednosti novinarske etike. Ovi sistemi moraju poštovati ​​zakone o privatnosti, intelektualnom vlasništvu i zaštiti podataka. Uspostavlja se jasan okvir odgovornosti za svako neispunjavanje ovih zahtjeva. Poželjni su sistemi koji djeluju predvidljivo i mogu se jednostavno objasniti.

4. Mediji su uvijek odgovorni za sadržaj koji objavljuju:

Medijske kuće preuzimaju uredničku odgovornost, uključujući i korištenje VI-ja u prikupljanju, obradi ili širenju informacija. Odgovorne su za svaki sadržaj koji objave. Odgovornosti povezane s korištenjem sistema VI-ja trebale bi biti predviđene, definirane i dodijeljene ljudima, kako bi se obezbijedilo poštovanje novinarske etike i uredničkih smjernica.

5. Medijske kuće održavaju transparentnost u korištenju sistema VI-ja:

Svaka upotreba VI-ja koja ima značajan uticaj na proizvodnju ili distribuciju novinarskog sadržaja treba biti jasno objavljena i saopćena svima koji primaju informacije uz relevantni sadržaj. Medijske kuće trebaju voditi javnu evidenciju o sistemima VI-ja koje koriste i koje su koristili, s detaljnim opisom njihove svrhe, obima i uslova korištenja.

6. Medijske kuće osiguravaju informacije o porijeklu i mogućnosti praćenja promjene sadržaja:

Medijske kuće trebaju, kada je god to moguće, koristiti najsavremenije alate koji jamče autentičnost i porijeklo objavljenog sadržaja, pružajući pouzdane detalje o njegovom porijeklu i svim naknadnim promjenama koje je možda pretrpio. Svaki sadržaj koji ne zadovoljava ove standarde autentičnosti treba smatrati potencijalno obmanjujućim.

7. Novinarstvo povlači jasnu granicu između autentičnog i sintetičkog sadržaja:

Novinari i medijske kuće nastoje obezbijediti jasnu i pouzdanu razliku između sadržaja dobijenog fizičkim snimanjem stvarnog svijeta (kao što su fotografije i audio i videosnimke) i onog koji je stvoren ili značajno izmijenjen korištenjem VI sistema. Trebali bi favorizirati korištenje autentičnih snimaka i zapisa za prikaz stvarnih događaja. Medijske kuće moraju izbjegavati obmanjivanje javnosti u korištenju VI tehnologija. Posebno bi se trebali suzdržati od stvaranja ili korištenja sadržaja generiranog VI-jem koji oponaša snimke i zapise iz stvarnog svijeta ili realistično oponaša stvarni svijet.

8. Personalizacija sadržaja i preporuke vođene VI-jem podržavaju raznolikost i integritet informacija:

U medijskim kućama, dizajn i korištenje VI sistema za automatsku personalizaciju i preporuke sadržaja trebale bi biti vođene novinarskom etikom. Takvi sistemi trebali bi poštovati ​​integritet informacija i promovirati zajedničko razumijevanje relevantnih činjenica i stanovišta. Trebali bi istaknuti raznolike i nijansirane perspektive o raznim temama, podstičući otvorenost uma i demokratski dijalog. Korištenje takvih sistema mora biti transparentno, a korisnicima bi, kada god je to moguće, trebalo dati mogućnost da ih onemoguće, kako bi se obezbijedio nefiltriran pristup uredničkom sadržaju.

9. Novinari, medijske kuće i novinarske grupe za podršku uključuju se u upravljanje VI-jem:

Kao bitni čuvari prava na informiranje, novinari, medijske kuće i novinarske grupe za podršku trebali bi igrati aktivnu ulogu u upravljanju VI sistemima. Trebali bi biti uključeni u svaki globalni ili međunarodni institucionalni nadzor nad upravljanjem i regulacijom VI-ja. Trebali bi obezbijediti da upravljanje VI-jem poštuje demokratske vrijednosti i da se raznolikost ljudi i kultura odražava u razvoju VI-ja. Posvećeni su ispitivanju i izvještavanju o uticajima VI-ja s tačnošću, nijansama i kritičkim umom.

10. Novinarstvo odražava svoje fizičke, etičke i ekonomske temelje u saradnji s organizacijama VI-ja:

Pristup novinarskom sadržaju putem sistema VI-ja  trebao bi biti uređen formalnim sporazumima koji obezbjeđuju održivost novinarstva i podržavaju dugoročne zajedničke interese medija i novinara. Vlasnici sistema VI-ja  moraju navesti izvore, poštovati prava intelektualnog vlasništva i obezbijediti pravednu naknadu nosiocima prava. Ova naknada mora se prenijeti na novinare putem pravedne naknade. Vlasnici sisema VI-ja također su dužni voditi transparentnu i detaljnu evidenciju novinarskog sadržaja korištenog za obuku i punjenje svojih sistema. Nosioci prava moraju usloviti prenamjenu svog sadržaja putem sistema VI-ja poštovanjem integriteta informacija i temeljnih načela novinarske etike. Zajedno pozivaju na to da se sistemi VI-ja dizajniraju i koriste na način koji jemči visokokvalitetne, pluralističke i pouzdane informacije.