Indira Vasković

U tekstu koji slijedi saznat ćete kakve su medijske navike žena u Bosni i Hercegovini: kako žene
koriste medije i informaciono-komunikacione tehnologije, kakve sadržaje gledaju i kakav je njihov odnos prema medijima i IK tehnologijama.

Istraživanje rađeno 2021. godine u BiH ukazuje na to da ne postoje značajnije spolne razlike u
korištenju medijskih i IK usluga, s tim da žene nešto rjeđe koriste otvoreni internet, radio i štampu. Ne
postoji velika razlika ni kad je riječ o uređajima sa kojeg žene pristupaju internetu – to je gotovo uvijek
pametni telefon (93%).

Žene ipak, za razliku od muškaraca, manje vremena provode na internetu, pri tome koristeći
najčešće samo jedan uređaj.

Žene češće od muškaraca prate zabavni i igrani sadržaj, a rjeđe sportski sadržaj (svega 14%). Iako
žene rjeđe od muškaraca prate vijesti i informativni sadržaj (68% naprema 75%) i dalјe je dosta visok
postotak žena koje medije koriste u svrhu informiranja. Sedam od deset žena koristi medije također u
svrhu zabave, dok više od polovine njih prati i igrani sadržaj.

Za potrebe informiranja o dešavanjima u zemlјi i svijetu žene najčešće koriste televiziju. U
odnosu na muškarce, žene rjeđe koriste online portale sa vijestima, otvoreni internet, radio i štampu te
se češće uopće ne informiraju o dešavanjima u zemlјi i svijetu. U svrhu informiranja o dešavanjima u
zemlјi i svijetu žene najčešće koriste jedan ili dva izvora.

Za potrebe zabave, žene primarno koriste televiziju i društvene mreže, dok gotovo svaka druga
žena u ove svrhe koristi i platforme za dijelјenje videa. Daleko rjeđe koriste radio (13%), videoigrice (4%)
i štampu (3%).

Otprilike svaka druga žena u BiH ne koristi medijske i IK usluge za učešće u diskusijama i javno
izražavanje mišlјenja o važnim temama od javnog interesa. One koje to čine, najčešće u te svrhe koriste
društvene mreže, online portale i radio.

Kod svih kategorija stanovništva u BiH najpopularnije su domaće TV-stanice, pa tako i kod žena.
Tri od pet žena primarno gledaju sadržaj domaćih TV-stanica, ocjenjujući da njihov program “donekle
zadovolјava“ njihove potrebe za zabavnim, religijskim, edukativnim i sportskim sadržajem.

Kad je riječ o medijskim navikama nezaposlenih žena, tj. domaćica, istraživanje je pokazalo da
one najčešće gledaju televiziju (91%) i koriste aplikacije za slanje poruka/poziva (71%). Društvene mreže
koristi više od polovine žena u ovoj kategoriji (59%), dok radio i otvoreni internet koristi tek svaka treća
domaćica. Najrjeđe koriste online portale sa vijestima (30%), platforme za dijelјenje videa (24%), te
štampu (5%).

Što se tiče aktivnosti na internetu primjetne su razlike između spolova. Žene češće od muškaraca
obavlјaju internet-kupovinu, njih gotovo polovina, ali rjeđe gledaju kratke videoklipove. Sa druge strane,
žene i muškarci u podjednakoj mjeri upotreblјavaju aplikacije za slanje poruka/poziva, pritom koristeći
najčešće aplikaciju Viber.

Tek jedna od pet žena smatra da je u potpunosti sposobna prepoznati dezinformacije koje se
plasiraju putem medija. Nasuprot tome, svaka deseta žena smatra da nikako ne može prepoznati
plasirane dezinformacije. U slučaju komercijalnih sadržaja, žene smatraju da mogu lakše prepoznati
plasman ove vrste sadržaja u tradicionalnim, nego u online medijima.

Na pitanje da li se na društvenim mrežama/online platformama mišlјenje treba (moći) iznositi
bez ograničenja ili treba da postoje određena ograničenja, 30% žena smatra da bi trebalo biti
ograničenja u slučajevima dijelјenja nezakonitog i štetnog sadržaja. Nešto manji procenat (25%) smatra
da bi ograničenja trebala postojati onda kada iznesena mišlјenja mogu negativno utjecati na druge lјude.

Podaci govore da jedna od četiri žene smatra da ne zna zaštititi sebe i ostale članove svoje
porodice od štetnog utjecaja medija i IK tehnologije. Na to ukazuje i podatak da žene rjeđe znaju kako da
prijave neprimjeren sadržaj u medijima.

Uprkos svemu navedenom, žene češće od muškaraca smatraju da nemaju potrebe za učenjem o
medijima i IK tehnologijama (43% naprema 35%).

Navedeni podaci prikuplјeni su u okviru istraživanja Medijske navike odraslih u BiH koje su 2021.
godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), i UNICEF u saradnji sa agencijom Custom
Concept.

U tekstu koji slijedi upoznat ćete se sa rezultatima istraživanja Medijske navike odraslih u BiH koji se odnose na to koje medijske usluge koriste odrasli iznad 65 godina i u koje svrhe.

Gotovo polovina odraslih iznad 65 godina nalazi se u takozvanom digitalnom jazu – ne koristi nijednu digitalnu uslugu i internet.

S druge strane, istraživanje je pokazalo da stariji češće od mladih koriste tradicionalne medije. Gotovo svi građani/građanke BiH stariji od 65 godina gledaju televiziju (92%), dok gotovo svaka druga osoba u BiH starija od 65 godina sluša radio (46%). Kad je riječ o korištenju novih medija, više od polovine ispitanika izjasnilo se da koristi aplikacije za slanje poruka/poziva (51%). Također, nije zanemariv broj starijih koji koriste društvene mreže (39%), dok otvoreni internet i informativne online portale posjećuje tek dva od deset ispitanika (19%). Svega 13% odraslih iznad 65 godina koristi platforme za dijelјenje videa, dok usluge videa na zahtjev koristi minimalan broj.

U svrhu informiranja o dešavanjima u zemlјi i svijetu odrasli iznad 65 godina najčešće koriste tradicionalne medije, sa dominantnom upotrebom televizije (90%) i znatno rjeđom upotrebom radija (34%). Pored medija, porodica i prijatelјi javlјaju se kao značajan izvor informacija o aktuelnostima (26%). Iznenađuje podatak da odrasli u ovoj kategoriji češće koriste društvene mreže nego štampu (20% naprema 16%) u ove svrhe. Nešto manji procenat odraslih koristi informativne online portale (15%) i otvoreni internet (14%), dok se minimalan broj njih nikako ne informira o dešavanjima u zemlјi i svijetu.

Odrasli stariji od 65 godina koriste medije i u svrhu zabave. Televizija se i u ovom kontekstu pokazuje kao dominantan medij, dok se radio, društvene mreže i platforme za dijelјenje videosadržaja znatno rjeđe koriste u ovu svrhu.

Značajan dio građana/građanki BiH starijih od 65 uopće ne koristi medije u svrhu učenja. Oni koji to čine, najčešće u tu svrhu koriste televiziju (60%), dok znatno manji broj njih koristi radio (16%).

Polovina starijih od 65 godina ne koristi medijske usluge za učestvovanje u diskusijama i javno izražavanje mišlјenja o temama od javnog interesa (56%), dok manji broj njih u te svrhe koristi televiziju (30%), radio (17%) i društvene mreže (17%).

Stariji od 65 godina u BiH dominantno gledaju program domaćih TV-stanica. Mali broj prati program stanica iz regije na jezicima koje razumije, dok ostale TV-stanice prati minimalan procenat ispitanika. Značajno je spomenuti da odrasli starosti iznad 65 najpozitivnije ocjenjuju stepen u kom program domaćih javnih RTV servisa zadovolјava njihove zabavne, obrazovne i religijske potrebe, pri čemu su potrebe zabave najbolјe ocijenjene.

Kad je riječ o aktivnostima na internetu, gotovo polovina odraslih iznad 65 godina najčešće upućuje glasovne ili videopozive putem VoIP usluge (48%), dok nešto rjeđe šalјu/primaju e-mailove (31%), gledaju kratke videoklipove (30%), posjećuju informativne web- stranice (27%) i obavlјaju internet-kupovinu (16%). Sedmina građana ove starosne kategorije internet koristi i za posjete zvaničnim web-stranicama javnih organa i institucija i za komuniciranje sa javnim službama.

Četiri od deset osoba starijih od 65 godina koristi društvene mreže, a omilјena društvena mreža im je Facebook (75%). Druga po redu mreža koju odrasli koriste je YouTube (12%), dok Instagram koristi svega 9%. Ostale društvene mreže odrasli iznad 65 godina gotovo i ne koriste. Potrebno je naglasiti da, kada koriste društvene mreže, odrasli iznad 65 najčešće samo čitaju sadržaje i rijetko kada nešto “lajkaju“ ili objave. Tek dva od deset ispitanika ponekad ili često dijele/komentiraju sadržaje na društvenim mrežama, dok jedan od deset kreira ili objavlјuje sadržaje.

Odrasli iznad 65 godina niže ocjenjuju svoju sposobnost prepoznavanja komercijalnog sadržaja, s tim da će lakše prepoznati takav sadržaj u tradicionalnim nego u online medijima ili IK uslugama.

Odrasli iznad 65 više vjeruju u istinitost informacija koje se plasiraju putem medija nego druge kategorije stanovništva. To se ogleda i u činjenici da više od polovine ispitanih ne provjerava činjenice/informacije na internetu (66%). Tek svaka deseta osoba kao način provjere obraća pažnju na to da li adresa web-stranice izgleda vjerodostojno ili se raspituje da li lјudi kojima vjeruju koriste tu stranicu.

Navedeni podaci ukazuju na neophodnost strateškog pristupa podizanju medijske i informacione pismenosti ove kategorije građana u BiH.

Istraživanje su 2021. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i Vijeće Evrope u saradnji sa agencijom Custom Concept u okviru Akcionog plana za BiH 2018- 2021. i projekta Medijska i informaciona pismenost: za lјudska prava i demokratiju.