“Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH” naziv je publikacije koja je nastala kao rezultat opsežnog istraživanja o vjerovanju stanovnika Bosne i Hercegovine u teorije zavjere i druge kompleksne dezinformacijske narative, sa naglaskom na one o pandemiji i imunizaciji protiv virusa Covid-19. Istraživanje je provelo Udruženje građana/ki “Zašto ne” iz Sarajeva krajem prošle i početkom ove godine putem online ankete na reprezentativnom uzorku za punoljetnu populaciju u Bosni i Hercegovini.
Cilj ovog istraživanja kojim je obuhvaćeno 1.018 ispitanika/ca je bio dobiti podatke koliko je rasprostranjeno vjerovanje stanovnika Bosne i Hercegovine u teorije zavjere i ostale dezinformacijske narative, u kojem sadržaju i obimu, kako oni utječu na njihov život i ponašanje, a posebno u vezi sa imunizacijom protiv Covid-19.
Istraživanje je pokazalo da:
- Oko polovine bh. stanovništva (47%) uglavnom je neodlučno kada se radi o vjerovanju u teorije zavjere, dok u njih intenzivno vjeruje oko 29%, a oko 24% ispitanika ih u potpunosti odbacuje.
- Sklonost vjerovanju u teorije zavjere najmanja je u najmlađoj populaciji ispitanika (18–24), dok je najprisutnija kod osoba starijih od 55 godina.
- Približno isti procenat žena i muškaraca vjeruje u teorije zavjera.
U bh. društvu posebno su prihvaćene i raširene teorije zavjere koje se odnose na pandemiju virusa Covid-19 i imunizaciji stanovništva i to:
- Skoro tri četvrtine anketiranih (preko 73%) vjeruje u namjerno puštanje virusa u populaciju i lažiranje broja umrlih od ove bolesti, dok je evidentan utjecaj dezinformacija plasiranih sa interneta koje koje uglavnom prihvaćaju nevakcinisane osobe.
- Oko 30% nevakcinisanih ispitanika/ca vjeruje da se u vakcinama nalaze paraziti, ćelije ljudskih fetusa ili mikročipovi.
- Više od polovine anketiranih (53%) je navelo da su primili vakcinu protiv ovog virusa, dok 4% nije htjelo odgovoriti.
- Vakcinisani ispitanici/ce najveće povjerenje su iskazali prema sljedećim institucijama: Svjetska zdravstvena organizacija, Covid-19 krizne grupe entitetskih vlada, Zdravstveni sistem, Evropska komisija, Državna televizija, kojima nevakcinisani ispitanici/ce uglavnom najmanje vjeruju.
- Više od polovine nevakcinisanih ispitanika/ca (56,69%) imenovalo je javne osobe koje su davale nekredibilne informacije.
- Među imenovanim javnim ličnostima kao izvore informacija o pandemiji ispitanici/ce su naveli čak 89,48% muškaraca.
Polazeći od rezultata istraživanja autori/ce su predložili i odgovarajuće preporuke koje bi trebale pomoći pri izradi strategija usmjerenih na borbu protiv svih štetnih sistema vjerovanja u Bosni i Hercegovini i šire, i kreiranju dugoročne politike u izgradnji otpornosti prema teorijama zavjere i dezinformacijama.
Autori/ce publikacije su: Amar Karađuz, Tijana Cvjetićanin, Marija Ćosić, Semir Džebo, Rašid Krupalija, Maida Salkanović i Nerma Šehović.
Preuzmite publikaciju: Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH.
