Bosna i Hercegovina zadržala je 37. mjesto u najnovijem izdanju Indeksa medijske pismenosti (MLI), koji od 2017. godine objavljuje Open Society Institute – Sofia. Indeks mjeri otpornost 41 evropske zemlje na dezinformacije, lažne vijesti i druge fenomene „postistine“, a u obzir uzima obrazovanje, slobodu medija, povjerenje u društvu i e-participaciju.
Na vrhu liste za 2026. godinu nalaze se Danska, Finska, Irska i Holandija. Sve četiri zemlje dijele prvo mjesto sa po 71 bodom, što potvrđuje visoku otpornost sjeverne i zapadne Evrope na dezinformacije.
Bosna i Hercegovina osvojila je 24 boda i najbolje je plasirana zemlja u petom, ujedno i najranjivijem klasteru. Iza nje su Gruzija sa 20 bodova, Sjeverna Makedonija i Albanija sa po 19, dok je Kosovo posljednje sa 16 bodova.
U regionu najbolje stoji Slovenija, koja je sa 54 boda na 21. mjestu i nalazi se u drugom klasteru. Slijede Hrvatska sa 47 bodova na 24. mjestu, Crna Gora sa 44 boda na 26. poziciji te Srbija, koja je sa 35 bodova na 32. mjestu i pripada četvrtom klasteru.
U grupi zemalja iz petog klastera nije bilo promjena u odnosu na izdanje iz 2023. godine, što pokazuje da se najranjivije države i dalje teško pomjeraju s dna liste.
Kako se mjeri medijska pismenost
Indeks se zasniva na četiri pokazatelja, ali oni nemaju istu težinu. Najviše utiču obrazovanje i sloboda medija, dok su povjerenje i e-participacija manje zastupljeni u ukupnom zbiru.
Sloboda medija nosi 40 posto ukupne ocjene i zasniva se na procjenama organizacija „Freedom House“ i Reporteri bez granica.
Obrazovanje učestvuje sa 45 posto, pri čemu se posebno analiziraju rezultati PISA testiranja i stopa upisa u visoko obrazovanje.
Povjerenje čini 10 posto ukupne ocjene i odnosi se na međuljudsko povjerenje u društvu.
E-participacija učestvuje sa pet posto i mjeri korištenje digitalnih alata za političko učešće građana.
Najveću težinu imaju upravo obrazovanje i sloboda medija. Polazi se od pretpostavke da obrazovaniji građani lakše prepoznaju manipulacije, dok slobodni mediji smanjuju prostor za širenje lažnih vijesti i urušavanje javne debate.
Kada je riječ o trećem indikatoru, visok nivo povjerenja načelno je obilježje uspješnih društava i pokazatelj razvijenosti civilnog društva.
Zemlje s najboljim rezultatima povezuju kvalitetno obrazovanje, slobodni mediji i visok nivo međusobnog povjerenja. Na dnu liste, s druge strane, najčešće se prepliću slabiji obrazovni ishodi, ograničene medijske slobode i nizak nivo društvenog povjerenja.
Izvještaj donosi i prošireni indeks za 47 zemalja. U toj grupi Kanada i Australija ulaze među najbolje rangirane, dok su Sjedinjene Američke Države svrstane u drugi klaster.
Zašto je to važno
Autori izvještaja upozoravaju da je ovogodišnji indeks objavljen u trenutku kada informacioni prostor dodatno mijenjaju generativna vještačka inteligencija, pojačani informacioni sukobi i izražena politička polarizacija.
Kao odgovor na rastuće rizike, izvještaj preporučuje kombinaciju obrazovanja, regulative i jačanja svijesti građana o načinima na koje funkcionišu dezinformacije.
Medijska pismenost od najranije dobi ističe se kao jedan od ključnih odgovora, uz poruku da obrazovanje treba imati prednost, ali i da ga mora pratiti odgovarajući regulatorni okvir.
Posebno se naglašava i potreba za većom psihološkom osviještenošću, odnosno boljim razumijevanjem mehanizama poput pristrasnosti potvrđivanja, emocionalnih okidača, filter-mjehurića i eho-komora, koji građane čine podložnijim manipulaciji.
