Povodom obilježavanja Globalne sedmice medijske i informacijske pismenosti, a u okviru kampanje “Dani medijske i informacijske pismenosti”, u Sarajevu je u organizaciji Vijeća Evrope – Ured u Sarajevu i Regulatorne agencije za komunikacije25. i 26. oktobra 2022. godine održana konferencija pod istim nazivom. Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta Vijeća Evrope „Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju“, u okviru Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu 2018-2021. Finansiranje Akcionog plana osigurale su Norveška i Luksemburg.
Na konferenciji su predstavljene studije koje su izrađene na inicijativu Regulatorne agencije za komunikacije uz podršku Vijeća Evrope i u okviru pomenutog projekta „Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju“, čiji su autori domaći i međunarodni eksperti iz oblasti medijske i informacijske pismenosti.
Vijeće Evrope – Ured u Sarajevu je u saradnji sa agencijom za digitalni marketing „Lillium Digital“ na zanimljiv način, putem različitih kanala komunikacije, među kojima je i Facebook stranica Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini, pratećim infografikama predstavio studije širokoj javnosti, koje slijede u nastavku teksta.
Infografike
Jeste li znali da su žene predmet vijesti ili izvor informacija u tradicionalnim medijima u samo 11% slučajeva i da samo 30% rukovodećih pozicija u medijskom sektoru u BiH pripada ženama? Više pročitajte u studiji Mediji i rod – prema rodno uravnoteženoj zastupljenosti i učešću u medijima u Bosni i Hercegovini, čije su autorice Krisztina Rozgonyi i Jennifer Adams i na web stranici medijskapismenost.ba.
Šta je to umjetna inteligencija i kako svakodnevno utiče na naše odluke? Više pročitajte u studiji Odgovorna umjetna inteligencija – pregled uticaja odgovorne umjetne inteligencije na ljudska prava i perspektive medijske pismenosti u kontekstu BiH, autorica Bojane Kostić i Caroline Sinders i na web stranici medijskapismenost.ba.
Lažne vijesti, clickbait, dezinformacije i nadrinauka su česta pojava u našem medijskom prostoru, a procenat građana koji su podložni ovoj pojavi je još uvijek veliki. Više pročitajte u studiji Osnove digitalne medijske pismenosti, informacijski poremećaj i dezinformisanje u kontekstu Bosne i Hercegovine, čiji su autori Martina Chapman, Ricardo Castellini da Silva i Ioana Avadani i na web stranici medijskapismenost.ba.
Koji su to primjeri dobre prakse u okviru razvoja medijske i informacijske pismenosti, kako su ovi primjeri primjenjivi u BiH kontekstu i mnogo više, pročitajte u u studiji Primjena evropskih i međunarodnih standarda medijske i informacijske pismenosti u različitim domaćim institucijama, autorica Krisztine Rozgonyi i Bojane Kostić i na web stranici medijskapismenost.ba.
Više o aktivnostima u sklopu kampanje i općenito u polju Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini pročitajte na sljedećim linkovima:
https://www.coe.int/…/media-and-information-literacy…
