U tekstu koji slijedi saznat ćete u kojoj mjeri bh. domaćinstva raspolažu pametnim mobitelom, u kolikom procentu djeca raspolažu vlastitim pametnim telefonom, u kojoj mjeri ga koriste za pristupanje internetu, te kojim sadržajima najčešće pristupaju putem pametnog telefona.
U ne tako davna vremena, lutka i lopta bili su metafora za djetinjstvo. Premda su oboje ostali vjerni pratioci djetinjstva, pametni/mobilni telefoni sve više osvajaju pažnju i srca djece.
Istraživanja pokazuju da dobar dio djece smatra da im boravak online zamjenjuje druženje, igranje i izlazak vani. I dok su roditelji nekih starijih generacija koje pripadaju XX v. doživljavali kao problem to što su im djeca stalno napolju, roditelji današnjih naraštaja doživljavaju kao problem to što im djeca previše vremena borave online. Istraživanje pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. proveli Regulatorna agencija za komunikacije i UNICEF u BiH dalo nam je jasan uvid u to koliko su pametni telefoni djeci važni, u koje svrhe ga koriste i koliko vremena provode uz njih.
Po svoj prilici, pametni mobitel predstavlja gotovo nezaobilazan medijski uređaj u svakoj bosanskohercegovačkoj porodici. Podaci dobijeni od roditelja pokazali su da gotovo sva djeca žive u domaćinstvima koja posjeduju pametni telefon (93%).
Kad je riječ o bh. domaćinstvima, vlastiti pametni telefon posjeduje 37% djece, tim češće što su starija: 6% najmlađe djece, 9% djece uzrasta 4 do 6 godina, 44% djece od 7 do 10 godina, 66% djece od 11 do 14 godina, te 71% djece od 15 do 18 godina. Sa porastom procenta posjedovanja vlastitog pametnog telefona opada procenat korištenja „kućnog“ pametnog telefona od strane djece. Naime, pametni telefon koji ne pripada djeci, nego nekom drugom članu domaćinstva, tzv. „kućni“ pametni telefon, koristi 41% djece uzrasta od 0 do 3 godine, 62% djece uzrasta od 4 do 6 godina, ali 21% djece uzrasta od 15 do 18 godina.
Podaci dobijeni anketiranjem djece uzrasta 7-18 godina pokazuju da, za gledanje/slušanje sadržaja, kao što su videoklipovi, televizijski programi ili filmovi i sl. kod kuće ili negdje drugdje, djeca svih uzrasta u najvećem procentu koriste upravo pametni telefon. Njegovo korištenje u ove svrhe raste sa porastom starosti djeteta, mada ga i u dobnoj grupi 7-10 godina koristi osam od deset djece, a u starijim uzrastima devet od deset njih. Kad je riječ o mlađoj djeci, podaci dobijeni od roditelja pokazuju da svako drugo dijete, tj. 49% djece uzrasta 0 do 3 godine nema pristup internetu. Govoreći o djeci ovog uzrasta koja pristupaju internetu, njih 64% to čini putem pametnog telefona. Kad je riječ o djeci uzrasta 4 do 6 godina, dvoje od desetero njih tj. 18% nema pristup internetu. Oni koji budu online, za te svrhe koriste pametni telefon u 63% slučajeva.
Djeca uzrasta 7-18 godina za pristup internetu koriste različite uređaje. Ubjedljivo najviše njih (93%), uz ostale uređaje, u ovu svrhu upotrebljava pametne telefone. U uzrastu 7-10 godina devetero od desetero (87%) djece koristi pametni mobitel da bi bilo online, što čine i skoro sva djeca starijeg uzrasta (95% djece uzrasta 11-14 i 97% uzrasta 15-18). Sve u svemu, pametni telefon predstavlja uređaj koji djeca uzrasta 7-10 g. (81%) najčešće koriste da bi bila online.
Omiljeni sadržaji koje djeca prate putem pametnog telefona su jutjuberi, crtani filmovi, muzički sadržaji/videa, igrice, smiješna videa i videa o stvarima koje zanimaju djecu. Uz to, devet od deset (85%) djece uzrasta od 7 do 18 godina koristi barem jednu društvenu mrežu i/ili stranicu i/ili aplikaciju za razmjenu poruka i njihova upotreba raste sa uzrastom. Društvene mreže koje najviše privlače djecu jesu Instagram, Viber, Youtube, Facebook, WhatsApp, Tik Tok i Snapchat.
Kad je riječ o vremenu koje djeca provedu koristeći pametni/mobilni telefon, podaci dobijeni od djece uzrasta 7-18 g. pokazuju da u toku uobičajenog radnog dana djeca u prosjeku provedu dva i po sata uz pametni/mobilni telefon, tim više što su starija. Prosječno vrijeme koje djeca ovog uzrasta vikendom provedu uz pametni/mobilni telefon iznosi 2 sata i 50 minuta, tim više što su starija.
Imajući u vidu gore navedene rezultate istraživanja, koji nedvosmisleno otkrivaju kakvu ulogu i koliki značaj tehnologija mobilnih/pametnih telefona ima u životima djece i mladih, postaje jasno u kojoj mjeri je važno da roditelji, škola, mediji, vladine i nevladine organizacije pravovremeno prenesu djeci konkretne smjernice o tome kako da što bolje iskoriste sve prednosti i nevjerovatne mogućnosti koje ova tehnologija pruža, a da pri tome izbjegnu rizike i štete koje ona sobom bespogovorno nosi.
