„Online“ platforme za pružanje video i drugih sadržaja, društvene mreže i internetska trgovina odavno su postali nerazdvojiv dio naših svakodnevnica. Međutim, usprkos ogromnom utjecaju koji digitalne usluge imaju ne samo na oblikovanje naših svakodnevnica, već i na oblikovanje naših ekonomija i demokracija, ovo područje sve doskora nije bilo uređeno na adekvatan i sveobuhvatan način. Stoga je usvajanje Akta o digitalnim uslugama u Europskom parlamentu pozdravljeno kao povijesni događaj u regulaciji digitalnog prostora.
Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act ili DSA) koji je, skupa s Aktom o digitalnim tržištima (Digital Markets Act ili DMA), stupio na snagu u zemljama Europske unije u studenome 2022. godine, predstavlja sveobuhvatan skup novih pravila kojima se na jasan i učinkovit način reguliraju minimalne obveze i odgovornosti pružatelja usluga digitalnog posredovanja.
Tko su pružatelji usluga digitalnog posredovanja? To su platforme za razmjenu videosadržaja, pretraživači weba, siteovi za internetsku trgovinu, trgovine aplikacijama, društvene mreže, pružatelji usluga hostinga (cloud, smještaj internetskih stranica), pružatelji usluga digitalnog posredovanja koji nude mrežnu infrastrukturu (pružatelji usluga pristupa internetu, registri imena domena) i drugi online posrednici.
Koji su glavni ciljevi Akta o digitalnim uslugama?
- Stvaranje sigurnog, transparentnog, pouzdanog i predvidljivog digitalnog okruženja;
- Suzbijanje širenja nezakonite robe, usluga i sadržaja na internetu definiranjem jedinstvenih kriterija kada i kako se pružatelji usluga digitalnog posredovanja mogu smatrati odgovornima za njihovo širenje i kako bi trebali djelovati po njihovom otkrivanju;
- Osiguravanje transparentnosti prakse moderacije online sadržaja i sustava za preporučivanje;
- Uspostavljanje pravičnih uvjeta poslovanja za pravne osobe, poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti, kako na jedinstvenom europskom tržištu, tako i na globalnom planu;
- Osnaživanje i zaštita svih korisnika digitalnih usluga, posebice maloljetnika i drugih korisnika koji su naročito izloženi riziku od govora mržnje, seksualnog zlostavljanja ili drugih oblika diskriminacije;
- Transparentnije online oglašavanje, zabrana korištenja osjetljivih podataka (etnička i vjerska pripadnost, politička uvjerenja, seksualna orijentacija) u svrhu ciljanog oglašavanja i zabrana prikazivanja ciljanih oglasa na temelju osobnih podataka maloljetnika, zabrana korištenja tzv. „tamnih obrazaca“ (dark patterns), tj. zbunjujućih ili obmanjujućih praksi (npr. pop-up prozori), koji navode korisnike na odabir određene usluge, proizvoda ili sadržaja.
Akt također predviđa uvođenje posebnih obveza vrlo velikim internetskim platformama i vrlo velikim internetskim pretraživačima s obzirom na njihov ogroman utjecaj na društvo i ekonomiju i s obzirom na opseg društvenih rizika koje mogu izazvati. Vrlo velikim internetskim platformama i vrlo velikim internetskim pretraživačima smatraju se oni pružatelji usluga digitalnog posredovanja čiji broj korisnika na mjesečnoj osnovi prelazi 45 milijuna, tj. 10 % stanovništva EU. Tu spadaju Google, Facebook, X (Tweeter), Instagram, TikTok, Amazon i sl. Te dodatne obveze odnose se na sprječavanje sustavnih rizika koji proizlaze iz njihovog dizajna i načina uporabe, kao što su:
- širenje nezakonitog sadržaja,
- ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda,
- negativan utjecaj na demokratske (izborne) procese i javnu sigurnost,
- ugrožavanje javnog zdravlja, fizičkog i psihičkog zdravlja maloljetnika i opasnost od rodno zasnovanog nasilja.
Također, vrlo velike internetske platforme i vrlo veliki internetski pretraživači morat će osigurati korisnicima mogućnost odbijanja primanja oglasa zasnovanih na profiliranju, a regulatorima i akademskoj zajednici da po potrebi pristupe njihovim bazama podataka i algoritmima.
Pixelkult/Pixabay
Prema novim pravilima, svaki će korisnik moći prijaviti nezakonit sadržaj i raspolagat će jednostavnim mehanizmima putem kojih će moći dovesti u pitanje način na koji platforme moderiraju svoje sadržaje, bilo izravno putem platformi, bilo putem nadležnog certificiranog tijela za izvansudsko poravnanje sporova.
Također, korisnicima će biti stavljeni na raspolaganje lako dostupni mehanizmi elektroničkog obavještavanja i djelovanja putem kojih će moći prijaviti potencijalno nezakonite sadržaje. Korisnici će morati dobiti povratnu informaciju o svim koracima koji su poduzeti po njihovim prijavama, uključujući obavijest o konačnoj odluci i detaljno obrazloženje te odluke. Ukoliko se utvrdi da je prijava bila opravdana, pružatelj usluga digitalnog posredovanja donijet će neku od sljedećih mjera:
- uklanjanje, onemogućavanje pristupa ili ograničavanje vidljivosti informacije;
- suspendiranje ili ukidanje pružanja dane usluge klijentu u cjelini ili djelomično;
- suspendiranje ili zatvaranje računa klijenta;
- neki drugi način ograničavanja mogućnosti monetizacije spornih informacija koje pruža njihov klijent.
Klijenti će imati mogućnost osporavanja odluka o uklanjanju ili onemogućavanju pristupa informacijama, odluka o suspenziji ili prestanku pružanja usluge, te odluka o suspenziji ili ukidanju računa klijenta.
Odluke o uklanjanju ili blokiranju određenog sadržaja i njihova obrazloženja bit će javno dostupni u bazi podataka kojom će upravljati Europska komisija.
Za pružatelje usluga digitalnog posredovanja koji ne budu ispunjavali svoje obveze, predviđene su kazne koje uključuju mogućnost sankcioniranja u visini od 6 % globalnog godišnjeg prihoda, dok je za teška i ponovljena kršenja predviđena i mogućnost zabrane poslovanja na teritoriju Europske unije.
Korisnici će imati uvid u parametre koji određuju prioritet informacija i način njihovog predstavljanja na ekranu, kako bi se osiguralo da korisnici razumiju način na koji algoritmi određuju prioritet informacija koje su im namijenjene.
Online platforme bit će obvezne prijaviti sumnju na kazneno djelo nadležnim organima koji će imati na raspolaganju mehanizam zajedničkog istraživanja potencijalnih kršenja odredbi predmetnog akta.
Akt također predviđa imenovanje tzv. „provjerenih prijavljivača“, kao i posebnih tijela, kao što su koordinatori za digitalne usluge u svim zemljama EU, certificirana tijela za izvansudsko rješavanje sporova i Europski odbor za digitalne usluge.
Odredbe Akta o digitalnim uslugama bit će obvezujuće za sve kompanije koje pružaju usluge u Europskoj uniji, bez obzira na to jesu li osnovane na njenom teritoriju ili ne.
U izradi Akta o digitalnim uslugama sudjelovali su brojni akteri: pružatelji usluga posredovanja, mala i velika poduzeća koja posluju online, izdavači, vlasnici brendova, korisnici usluga posredovanja, nevladine organizacije, institucije, akademska zajednica, strukovne udruge iz područja tehnike, međunarodne organizacije i građani iz EU i šire.
Akt o digitalnim uslugama počet će se primjenjivati na sve pružatelje usluga digitalnog posredovanja u zemljama EU od 17. veljače 2024. godine.
