Novost

Akt o digitalnim uslugama – Mjere za zaštitu djece i mladih na internetu

Print Friendly, PDF & Email

Djeca i mladi čine trećinu ukupnog broja korisnika interneta, kojih je, prema podatcima UNESCO-a za 2023. godinu bilo 4,75 milijardi. Drugim riječima, više od 1,5 milijarde djece i mladih širom svijeta koristi internet i društvene mreže. 

Jesu li djeca sigurna kada su na internetu? Jesu li društveni mediji, igre i aplikacije koje djeca vole dizajnirani kako bi što bolje odgovorili njihovim razvojnim, obrazovnim, emotivnim i drugim potrebama ili su prioriteti drukčiji?

Francuski filozof Jacques Elull, koji se zanimao prvenstveno za sociološke i antropološke implikacije tehnološkog društva, pisao je kako tehnički napredak donosi neke nesumnjive vrijednosti, ali istovremeno uništava ništa manje važne vrijednosti u svim aspektima života. U tom kontekstu, možemo konstatirati kako su digitalne tehnologije, s jedne strane, omogućile da djeca i mladi u 21. stoljeću lakše i brže komuniciraju, razmjenjuju informacije, razvijaju i ispoljavaju svoje kreativne potencijale, uživaju u novim vidovima igre, učenja, druženja i sl. Međutim, istina je i da su digitalne tehnologije doprinijele različitim oblicima fizičke, psihičke i moralne degradacije djece i mladih, čemu u prilog govore brojni znanstveni radovi, istraživanja i analize, kao i to da su utjecale na pojavu novih oblika nasilja i dovele do nezapamćenog širenja dezinformacija, govora mržnje i s tim povezane radikalizacije.

Brojni sudski procesi širom svijeta pokrenuti protiv pojedinih društvenih medija kao što su kompanija Meta (Facebook, Instagram) ili TikTok, zbog svjesnog nanošenja štete mentalnom i fizičkom zdravlju djece, izazivanja ovisnosti, narušavanja prava djeteta itd. ukazuju na to da „najbolji interesi djeteta“, kako to definira članak 3. UN-ove Konvencije o pravima djeteta, po svoj prilici, gube bitku pred neoliberalnim konceptom „najboljeg interesa kompanije“.

U nastojanju da se adekvatno odgovori na gore navedene rizike i opasnosti i tako omogući nesmetan napredak informacijskog društva, razvijen je koncept medijske i informacijske pismenosti u cilju razvijanja kritičkog odnosa prema medijima i medijskim sadržajima samih korisnika. Osim toga, razvijene su brojne smjernice i kodeksi koji su, po principu samoregulacije, trebale kod kreatora medijskih sadržaja i velikih tehnoloških kompanija podići stupanj odgovornosti prema korisnicima i utvrditi okvire poželjnog i nepoželjnog.

Vrijeme je pokazalo da gore navedeni mehanizmi nisu uspjeli osigurati da digitalne tehnologije i internetske platforme poštuju prava svih korisnika, da korisnici imaju povjerenja u digitalne usluge i da se na internetu osjećaju sigurno i zaštićeno.

Iz tih razloga, Europski parlament otišao je korak dalje i u studenome 2022. godine usvojio Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act ili DSA) kao sveobuhvatan skup novih pravila, kojima se na jasan i učinkovit način reguliraju minimalne obveze i odgovornosti pružatelja usluga digitalnog posredovanja. DSA se odnosi na internetske usluge raznih vrsta i veličina kojima se služe korisnici u Europskoj uniji, bez obzira na to gdje je sjedište kompanije koja pruža dane usluge. Europska unija, države članice i nadležna tijela dužni su pratiti usklađenost usluga i sadržaja koje nude pružatelji usluga digitalnog posredovanja s odredbama DSA. U suprotnom, propisane su mogućnosti njihovog novčanog kažnjavanja koje iznose do 6 % godišnje globalne zarade.

Jedan od glavnih ciljeva DSA je osnaživanje i zaštita svih korisnika digitalnih usluga, posebice maloljetnika i drugih korisnika, koji su posebno izloženi riziku od govora mržnje, seksualnog zlostavljanja ili drugih oblika diskriminacije.

DSA predviđa uvođenje posebnih obveza vrlo velikim internetskim platformama, kao što su Instagram, Snapchat, TikTok ili YouTube i vrlo velikim internetskim pretraživačima kao što su Google ili Bing. Te dodatne obveze odnose se na sprječavanje sustavnih rizika koji proizlaze iz njihovog dizajna i načina uporabe kao što su: širenje nezakonitog sadržaja, ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, negativan utjecaj na demokratske (izborne) procese i javnu sigurnost, ugrožavanje javnog zdravlja, fizičkog i psihičkog zdravlja maloljetnika i opasnost od rodno zasnovanog nasilja.

DSA obvezuje internetske platforme da poštuju temeljna ljudska prava na internetu. U kontekstu zaštite maloljetnika na internetu, DSA daje prednost poštovanju sljedećih prava iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima:

  • Načelo zaštite interesa djeteta;
  • Pravo na zaštitu djeteta;
  • Pravo na slobodu izražavanja;
  • Pravo na nediskriminaciju;
  • Pravo na zaštitu osobnih podataka;
  • Visoka razina zaštite potrošača.

S tim u vezi, Europska komisija objavila je brošuru pod nazivom Ukratko o Aktu o digitalnim uslugama (Digital Service Act, DSA) – Mjere za zaštitu djece i mladih na internetu. Brošura navodi odredbe DSA koje propisuju različite načine zaštite maloljetnika na internetu i objašnjava razloge donošenja navedenih odredbi.

Izvori:

Europska komisija (2024). Commission opens formal proceedings against TikTok under the Digital Service Act.

Washington State Office of the Attorney General (2023). AG Ferguson statement on unsealed federal complaint against Meta for harming youth mental health.

 UNESCO Guidelines for the Governance of Digital Platforms

Subotić, O. (2011). Informaciono kontrolisano društvo. Stari Banovci ‒ Beograd: Bernar.