Rezultati istraživanja o digitalnim kompetencijama stanovništva Bosne i Hercegovine pokazuju da je BiH na samom začelju Europe po pitanju digitalne pismenosti. Samo 5,35% građana BiH od 16 do 74 godine posjeduje digitalne vještine iznad osnovne razine, oko 30% posjeduje osnovne digitalne vještine, 41% stanovništva je ispod osnovne razine digitalne pismenosti, dok četvrtina građana BiH nije koristila internet najmanje tri mjeseca.
Udruženje za digitalnu transformaciju u Bosni i Hercegovini, na temelju prikupljenih podataka o stanju digitalne pismenosti stanovništva BiH, objavilo je 2024. godine studiju Digitalna pismenost stanovništva Bosne i Hercegovine: Analiza indikatora digitalnih vještina kako bi predstavili podatke o osnovnim digitalnim kompetencijama građana BiH i identifikovali mogućnosti za napredak.
Podaci su prikupljeni putem Digital Skills Indicatora 2.0. (DSI) za 2021. godinu. DSI koristi podatke EUROSTAT-a i pokazatelj je koji se koristi za praćenje napretka u razvoju digitalnih vještina država članica Europske unije, ocjenjujući digitalnu pismenost pojedinaca od 16 do 74 godine u pet različitih domena:
- Informacijska i podatkovna pismenost
- Komunikacija i suradnja
- Kreiranje digitalnog sadržaja
- Digitalna sigurnost
- Rješavanje problema
Na temelju ponuđenih odgovora, ispitanici se razvrstavaju u dvije glavne grupe: osnovne digitalne vještine i digitalne vještine iznad osnovne razine.
Analizirana je ukupna digitalna pismenost, digitalna pismenost građana prema spolu i godinama, prema radnom statusu, te digitalna pismenost studenata.
Ukupna digitalna pismenost građana BiH
Analiza pokazuje da samo nešto više od 5% građana posjeduje digitalne vještine koje premašuju osnovnu razinu. Osnovnu razinu posjeduje oko 30% stanovništva, dok je najveći segment stanovništva, njih oko 40% ispod osnovne razine digitalnih vještina.
Zabrinjava podatak da skoro četvrtina stanovništva BiH nije koristila internet u posljednja tri mjeseca. To ukazuje na evidentno prisustvo digitalnog jaza, koji je vjerovatno uzrokovan nedostatkom pristupa, vještina i/ili interesa za korištenje digitalnih tehnologija.
Ovi podatci otvoreno pokazuju da su među različitim segmentima bosanskohercegovačkog stanovništva zastupljeni različite razine digitalne pismenosti. Prepoznavanje ovih razina predstavlja dobru osnovu koja će kreatorima politika i obrazovnim ustanovama omogućiti da kreiraju programe digitalne pismenosti koji su prilagođeni specifičnim potrebama svake grupe. Time bi se promovirala digitalna inkluzija i osnažilo aktivno sudjelovanje pojedinaca u digitalnom dobu.
Digitalna pismenost građana BiH prema spolu i godinama
Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitanici oba spola od 16 do 24 godine digitalno pismeniji od starijih ispitanika, pri čemu je veći udio žena koje imaju osnovne i digitalne vještine iznad osnovnih. Ispitanici oba spola od 25 do 35 godina pokazuju relativno visoku razinu digitalnih vještina, dok je kod ispitanika od 34 do 44 godine udio pojedinaca koji posjeduju samo osnovne digitalne vještine znatno veći u odnosu na mlađe starosne grupe.
Analiza je otkrila trend smanjenja razine digitalne pismenosti sa starenjem, zastupljen kod pripadnika oba spola, kao i to da se rodna razlika u razini digitalne pismenosti povećava sa godinama.
Evidentna je rodna razlika i u digitalnom angažmanu, prisutna u svim starosnim grupama, koja se ogleda u većem postotku žena koje u odnosu na muškarce nisu koristile internet u posljednja tri mjeseca. Ovakva nejednakost povećava se sa starenjem, posebno za one na osnovnoj ili iznad osnovnovne razine digitalnih vještina.
Digitalna pismenost građana BiH prema radnom statusu
Studija je pokazala vezu između radnog statusa i razine digitalne pismenosti.
Kad je riječ o ispitanicima koji nisu koristili internet u posljednja tri mjeseca, postotak nezaposlenih (20,38%) znatno je veći od postotka zaposlenih (4,68%). Jednako, udio nezaposlenih čija je razina digitalnih vještina ispod osnovne (33,62%) znatno je veći od udjela zaposlenih (20,38%).
Postotak zaposlenih osoba (47,70%) koje posjeduju osnovne digitalne vještine nešto je veći u odnosu na nezaposlene (43,27%). Jednako, zaposleni pojedinci (14,01%) nadmašuju nezaposlene (2,74%) kad je riječ o ispitanicima sa digitalnim vještinama iznad osnovnih.
Navedeni podaci naglašavaju važnost poboljšanja digitalnih vještina na tržištu rada i sugeriraju potrebu kreiranja programa digitalnog opismenjavanja nezaposlenih pojedinaca, kako bi se povećala njihova konkurentnost u sferi zapošljavanja.
Digitalna pismenost studenata
Ohrabruju podaci da više od polovine studenata u BiH posjeduje osnovne digitalne vještine (55,19%), dok 18,75% studenata posjeduje vještine kategorizirane „iznad osnovne razine“. Ipak, razina digitalnih kompetencija kod nešto više od četvrtine studenata ocijenjen je sa „ispod osnovne razine“ (26,06%).
Komparativna analiza digitalne pismenosti građana BiH
Nakon detaljne analize digitalnih kompetencija građana BiH, studija pruža komparativnu analizu položaja BiH u usporedbi sa zemljama Europe i zemljama u regiji, a rezultati su sljedeći:
- U usporedbi sa EU prosjekom, BiH pokazuje značajno nižu razinu informacijske i podatkovne pismenosti, dok je unutar regije na dnu ljestvice i zaostaje za Crnom Gorom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom.
- U području vještina komunikacije i suradnje BiH zaostaje za zemljama u regiji i u tom segmentu nalazi se na dnu EU ljestvice.
- BiH je na samom začelju EU i u pogledu vještina potrebnih za kreiranje digitalnog sadržaja, čime je vidljiv jaz u digitalnoj kreativnosti i produktivnosti.
- Posebno je zabrinjavajući aspekt razine vještina digitalne sigurnosti među građanima BiH, koja je izuzetno niska u usporedbi sa prosjekom EU, što ukazuje na potencijalne ranjivosti u osobnoj i nacionalnoj cyber
- Evidentan je jaz u sposobnosti građana da učinkovito rješavaju probleme korištenjem digitalnih alata, s obzirom da BiH zaostaje za EU prosjekom i u pogledu udjela pojedinaca koji koriste osnovne ili digitalne vještine iznad osnovnih u ove svrhe.
Preporuke
Studija je pokazala da je Bosna i Hercegovina na samom začelju Europe kada je u pitanju digitalna pismenost stanovništva. Predložena je sveobuhvatna, višedimenzionalna strategija učinkovitog nadilaženja ovog izazova, koja, pored razvoja digitalnih kompetencija stanovništva, uključuje i uspostavljanje infrastrukture i inkluzivne politike, uz prihvatanje digitalnih inovacija. Strategija uključuje djelatnosti ključnih dionika: institucija obrazovanja i vlasti, privatnih poduzeća, organizacija civilnog društva u smislu strateških ulaganja koja obuhvataju sljedeće kategorije:
- reformu obrazovanja i razvoj vještina,
- infrastrukturu i pristup,
- javnu svijest i inkluziju,
- angažman privatnog sektora i obuku radne snage,
- politiku, upravljanje i financiranje,
- nadzor, evaluaciju i međunarodno uspoređivanje,
- digitalnu kulturu i inovacije.
Posebnu pažnju treba posvetiti nadilaženju digitalnog jaza među različitim demografskim grupama, posebno među starijom populacijom, nezaposlenim i ženama.
Cilj ovog strateškog okvira je sustavno podizanje digitalne pismenosti građana Bosne i Hercegovine. Postojanje kohezivne nacionalne i entitetske strategije, usklađene sa EU standardima, koja bi poticala inkluzivno digitalno okruženje za sve građane BiH, postavilo bi čvrst temelj za održivi ekonomski rast i društveni razvoj zemlje.
Aktivnosti na izradi studije realizirali su eksperti Udruženja za digitalnu transformaciju u BiH: prof. dr. Lejla Turulja, dr. sc. Amra Alagić i prof. dr. Kemal Kačapor.
Istraživanje je pokazalo da su influenceri iznimno zastupljeni u digitalnom životu mladih u BiH, prvenstveno kroz sadržaje koje mladi gledaju, temama o kojima razgovaraju, te kao posljedica algoritamskih preporuka. Instagram (93,2%) i TikTok (83,6%) platforme su koje mladi najčešće koriste. Gotovo svi anketirani učenici prate influencere, uz čije sadržaje oko 27% njih provodi 2-4 sata dnevno. Najpraćeniji sadržaji su životni stil, smiješni sadržaji, ljepota i gaming, a kao glavne rizike u praćenju sadržaja influencera, mladi navode govor mržnje, omalovažavanje i nerealne standarde ljepote. Polovina mladih prati influencere iz BiH, dok je druga polovina okrenuta pretežno inozemnim influencerima. Gotovo polovina ispitanika navodi da mišljenje influencera za njih ima određeni značaj, ali zanimljiv je podatak da je samo četvrtina ispitanika navela da su promijenili mišljenje ili ponašanje praćenjem njihovog sadržaja. Većina mladih zna kome prijaviti štetni sadržaj, influencere i platforme smatraju najodgovornijim za njihovo plasiranje, te smatraju da država treba regulirati rad influencera. Kao rješenja, mladi ističu jačanje medijske pismenosti, edukaciju i strožije kontrole.
Ključni nalazi ukazuju da BiH posjeduje značajan, ali fragmentiran pravni okvir za zaštitu prava djeteta u digitalnom prostoru. Iako postoje propisi u oblastima zaštite osobnih podataka, obiteljskog prava, rada, medija i komercijalnih komunikacija, oni su razvijani sa pretpostavkom da djeca ne mogu biti aktivni kreatori i nositelji ekonomske vrijednosti u digitalnim ekosustavima. Analiza upozorava da dječije sudjelovanje u monetiziranom i javno distribuiranom online sadržaju često ostaje u „pravnoj sivoj zoni“ između obiteljske autonomije, slobode izražavanja i potencijalne ekonomske eksploatacije. Posebno je naglašeno da roditeljska suglasnost u digitalnom okruženju ne može biti neograničena, te da je potrebna jasnija regulacija koja će u središte staviti najbolji interes djeteta. Studija naglašava važnost daljnjeg dijaloga, jačanja institucionalne koordinacije i razvoja ciljanih rješenja, koja će osigurati učinkovitu zaštitu prava djeteta u digitalnom okruženju.
Navedeni obrazovni materijali izrađeni su u okviru projekta „Zaštita djece na internetu u sustavima korisnika dozvola Regulatorne agencije za komunikacije“ koji je realizirala Regulatorna agencija za komunikacije uz pomoć stručnjaka iz oblasti psihologije, komunikologije i marketinga.
Središnji događaj ovogodišnje kampanje bila je međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Pedagoški kompas u medijskom labirintu: prilike i izazovi“ održana od 23. do 25. listopada 2025. godine. Konferenciju je organizirao Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u partnerstvu sa Regulatornom agencijom za komunikacije, Fondacijom za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“ Sarajevo i UNESCO-m.
Konferencija je okupila domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti pedagogije, psihologije, obrazovanja, komunikologije i medija s ciljem razmjene znanja i iskustava o ulozi medijske i informacijske pismenosti u suvremenom obrazovanju. Tijekom trodnevnog programa održani su paneli, paralelne sesije, poster prezentacije, te radionice i sajam dobrih praksi. Poseban naglasak konferencije stavljen je na istraživanje i jačanje medijske i informacijske pismenosti kao ključne kompetencije 21. stoljeća, uz razmatranje pedagoških pristupa koji potiču kritičko mišljenje, odgovorno korištenje informacija i sigurnost u digitalnom okruženju.
Ostale teme bavile su se ulogom umjetne inteligencije, modernih tehnologija i aplikacija u obrazovanju, značajem roditeljskih pravila u usvajanju medijskih navika i ponašanja djece i sl.
Detaljan program konferencije pogledajte 
