MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

Amela Lalić
Author

Amela Lalić

Bolji i sigurniji internet

Globalno praćenje dobnih ograničenja za društvene mreže

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

U posljednjih nekoliko godina raste globalna zabrinutost zbog kiberrnetičkog nasilja, izloženosti štetnom sadržaju i lošem utjecaju digitalnih platformi na mentalno zdravlje djece i mladih. Zbog toga, većina glavnih platformi društvenih medija poput Instagrama, TikToka, Snapchata i Facebooka zahtijeva da korisnici imaju najmanje 13 godina za stvaranje računa. Međutim, mnoge zemlje širom svijeta mijenjaju pravila i donose stroge zakone kako bi malu djecu u potpunosti spriječile na društvenim mrežama, a tinejdžere značajno ograničile.

Globalno praćenje dobnih ograničenja za društvene mreže interaktivni je resurs Tech Policy Press neprofitne medijske organizacije i zajednice osnovane u Sjedinjenim Američkim Državama, koji prati i analizira zakonodavstvo i politike širom svjeta, s ciljem ograničavanja ili zabrane korištenja platformi društvenih medija djeci i tinejdžerima.

Ovaj alat za praćenje pruža globalni pregled načina na koji 42 zemlje reguliraju pristup mladih društvenim medijima, uključujući potpune zabrane, zahtjeve za provjeru dobi i ograničenja algoritama platformi. Podatci su preuzeti iz baza podataka, zakona, publikacija regulatornih tijela, pravnih analiza, vijesti i istraživanja politika vlada i zemalja koje su navedene u pregledu. Unosi po državama klasificirani su u pet kategorija statusa:

  • Provedeno (zakon je na snazi ​​i provodi se).
  • Usvojeno (zakon donesen, ali još nije stupio na snagu).
  • U razmatranju (aktivni zakonodavni proces).
  • Predloženo (zakonodavno tijelo ili vlada najavili su namjeru, ali još nema formalnog zakona).
  • U raspravi (javna ili vladina rasprava u tijeku bez formalne zakonodavne akcije).

U datom pregledu nisu uključene sve zemlje s relevantnim raspravama o politici. Alat za praćenje usmjeren je na jurisdikcije sa značajnim zakonodavnim ili regulatornim aktivnostima koje su posebno usmjerene na pristup društvenim mrežama za maloljetnike.

Ovo su ključni nalazi Globalnog alata za praćenje:

Provedene zabrane

  • Australija: Prva potpuna nacionalna zabrana društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina na svijetu. Pokriva glavne platforme, uključujući Facebook, Instagram, TikTok, X, Reddit, Snapchat, YouTube, Threads, Twitch i Kik i roditelji ne mogu dati pristanak u ime djece.
  • Indonezija i Malezija slijedile su njihov primjer, uvodeći slične zabrane.
  • Brazil je zauzeo drugačiji pristup, donijevši zakon koji od platformi zahtijeva da povežu račune korisnika mlađih od 16 godina s njihovim roditeljima i da provjere dob korisnika.
  • Kina donosi sveobuhvatni regulatorni okvir s višeslojnim dobnim ograničenjima, u kojima ograničava online aktivnosti maloljetnika, postupno pooštravajući ograničenja za igre, društvene mreže i platforme za
  • Ujedinjeni Arapski Emirati zabranjuju prikupljanje podataka od osoba mlađih od 13 godina bez roditeljskog pristanka, zahtijeva od svih platformi da implementiraju provjeru dobi, filtriranje sadržaja i roditeljski nadzor za korisnike mlađe od 18 godina, dok je minimalna dob za korištenje društvenih mreža 15 godina.
  • Vijetnam zahtijeva od roditelja da registriraju račune na društvenim mrežama za djecu mlađu od 16 godina i nadziru njihove online aktivnosti, uz obaveznu autentifikaciju korisnika na platformama društvenih mreža.

Usvojeni zakoni i najavljena ograničenja

  • Francuski parlament je usvojio zakon kojim se djeci mlađoj od 15 godina zabranjuje pristup društvenim mrežama i to je prva opća zabrana te vrste na razini cijele Europske unije.
  • Turski zastupnici usvojili su zakon kojim se ograničava pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, zahtijevajući provjere dobi, roditeljski nadzor i brže uklanjanje štetnog sadržaja.
  • Austrija i Slovenija također pripremaju zakonodavstvo kojim će se zabraniti pristup osobama mlađim od 14, odnosno 15 godina društvenim mrežama, što razmatraju i Švedska, Danska, Italija i Grčka.
  • Velika Britanija želi zabraniti društvene mreže osobama mlađim od 16 godina, što namjeravaju uraditi i vlade Norveške, Kanade i Španjolske.
  • U Sjedinjenim Američkim Državama čeka se puno glasanje Senata za usvajanje Saveznog zakona, koji bi osobama mlađim od 13 godina zabranio pristup društvenim mrežama, a osobama mlađim od 17 godina pristup algoritamskim feedovima.
  • Europska Unija u nedostatku zakonodavstva, preporučuje korištenje društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina samo uz nadzor odraslih. Europska komisija se zalaže za zajedničke standarde i istražuje aplikacije za provjere dobi.

Tech Policy Press navodi da dobne granice, zakonodavni detalji i vremenski okviri provedbe prikazani u Alatu za praćenje odražavaju najnovije informacije dostupne u vrijeme posljednjeg ažuriranja svakog unosa.

Od 42 zemlje koje su prikazane u Alatu za praćenje dobnih ograničenja za društvene mreže, samo 7 zemalja provodi zakon koji je na snazi, 3 zemlje su usvojile zakon koji još nije stupio na snagu, 16 zemalja razmatra aktivni zakonodavni proces, 3 zemlje su predložile zakon, ali još nema formalnog zakona, dok 13 zemalja raspravlja o zakonu, bez formalne zakonodavne akcije.

U budućnosti, Tech Policy Press će nastaviti sa mapiranjem zakona, politika i rasprava o pristupu društvenim mrežama za maloljetnike u više od 40 zemalja i proširivati svoju evidenciju o mjerama dobne granice na globalnoj razini.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Oglašavanje

Novi trendovi u europskoj praksi oglašavanja „brze hrane“

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Svjetska federacija za pretilost u svom najnovijem izvješću upozorava da će više od 220 milijuna djece starosti od 5 do 19 godina biti pretilo do 2040. godine. To znači da će najmanje 120 milijuna djece školske dobi razviti rane znakove kroničnih bolesti uzrokovanih visokim indeksom tjelesne mase (BMI).

Kao odgovor na brzorastući globalni trend, Europski audiovizualni opservatorij (EAO) pri Vijeću Europe u Strasbourgu, objavio je publikaciju „Oglašavanje ‘brze hrane’ u europskom i nacionalnom pravu: fokus na samoregulaciji“. Publikacija se bavi samoregulacijom kao pravnim modalitetom europskog i nacionalnih odgovora na jedan od najhitnijih izazova današnjeg javnog zdravstva, a to je sveprisutno oglašavanje hrane sa visokim udjelom masti, šećera i/ili soli (“high in fat, sugar and/or salt”– HFSS), odnosno tzv. „brze hrane“. Navedeni regulatorni izazov usko je povezan sa zaštitom djece u tradicionalnom i digitalnom medijskom okruženju.

Publikacija koju potpisuje Erich Munch, pravni analitičar EAO-a, analizira kontekst stalno promjenljivog medijskog okruženja, te rastuće stope globalne dječije pretilosti.

Što je „brza hrana“?

Publikacija istražuje termin „brza hrana“, koji podrazumijeva hranu i pića sa visokim udjelom masti, šećera i/ili soli kao i utjecaj koji ova hrana ima na maloljetnike.

Nekoliko zemalja koristi izraz HFSS na nacionalnoj razini kao krovni naziv za hranu koja se smatra „manje zdravom“ ili „nezdravom“. Izraz se, takođe, koristi u publikacijama institucija Europske unije (EU), kao što je  „Studija o izloženosti djece linearnom, nelinearnom i online marketingu hrane s visokim udjelom masti, soli ili šećera“. U smjernicama o politikama zaštite djece od štetnog utjecaja hrane iz 2023. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirala je pojam HFSS kao „hranu s visokim udjelom zasićenih masnih kiselina, transmasnih kiselina, slobodnih šećera i/ili soli, obično visoko prerađenoj, čija je konzumacija povezana s negativnim učincima na zdravlje“.

Zajednička karakteristika većine referenci na HFSS u EU zakonodavstvu, političkim dokumentima i studijama jeste povezivanje takve vrste hrane s problemima ili odredbama koje se odnose na zaštitu maloljetnika. „Brza hrana“ posebno je privlačna maloljetnicima, koji načelno vjeruju oglasima za takvu hranu i pića. Uspjeh oglasa u kojima se takvi proizvodi dovode u vezu s likovima iz dječijih programa doveo je do zabrane takve prakse ili pak do rasprave o njenom uvođenju u nekoliko zemalja.

„Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama“ (Direktiva) definira hranu i pića iz ove kategorije kao „hranu i napitke koji sadržavaju hranjive tvari, te tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom, posebno masti, transmasne kiseline, soli ili natrij i šećer, čiji se prekomjerni unos u ukupnoj prehrani ne preporučuje“ i to u kontekstu pravila koja reguliraju audiovizualne komercijalne komunikacije (oglašavanje) i specifične probleme u vezi sa zaštitom maloljetnika.

Ključni aspekti zaštite u oglašavanju „brze hrane“

Regulacija oglašavanja izuzetno je važna, budući da oglašavanje utječe na odluke koje donose potrošači. Na regulaciju oglašavanja utječe mnoštvo faktora: specifična pravila koja se primjenjuju na određene proizvode i usluge, primjenjivi pravni okviri i različiti kanali distribucije. Budući da oglašavanje ima različite oblike, njegova regulacija ne može se urediti jednim zakonom. Moglo bi se reći da regulacija oglašavanja zahtijeva komplementarnu primjenu medijskog prava i prava potrošača.

EAO publikacija poziva se na međunarodne standarde kao što su Konvencija Ujedinjenih naroda (UN) o pravima djeteta ili najnovije smjernice WHO-a u pogledu prehrane, naglašavajući dokaze koji povezuju oglašavanje visokoprerađene hrane s globalnim porastom pretilosti i nezaraznih bolesti kod djece. Djelotvorna pravila za oglašavanje u kontekstu zaštite ranjive publike ističu se kao ključna za očuvanje javnog zdravlja.

Europska unija nalaže državama članicama da potiču koregulacijske i samoregulacijske kodekse ponašanja u vezi sa neprikladnim oglašavanjem HFSS, posebno putem članaka 9(4) i 28b(2) Direktive. Pri tome, Direktiva navodi da bi komercijalne komunikacije trebale smanjiti izloženost djece takvom marketingu i izbjegavati isticanje pozitivnih nutritivnih ili zdravstvenih svojstava, ukoliko je riječ o proizvodima čija se prekomjerna konzumacija ne preporučuje. Navedeni propisi se odnose, kako na televizijsko emitiranje i audiviozualne usluge na zahtjev, tako i na platforme za širenje videozapisa.

Navedene odredbe pružaju visok stupanj fleksibilnosti i ne sadržavaju jasna ograničenja ili zabrane u vezi oglašavanja „brze hrane“, što je rezultiralo izradom nacionalnih kodeksa ponašanja, s ciljem ublažavanja pozitivnog prikazivanja ovakve vrste hrane i zaštite djece od prekomjerne izloženosti ovakvim oglasima. U svakom slučaju, praksa pokazuje postojanje razlika u načinu na koji su europske države transponirale u domaće pravo navedene članke Direktive.

Dok neke zemlje koriste stroge zabrane, druge se oslanjaju na samoregulacijske kodekse ponašanja kojim ograničavaju oglašavanje HFSS tijekom i oko dječijih programa. Francuska u potpunosti zabranjuje oglašavanje HFSS na javnoj televiziji tijekom i oko dječijeg programa, dok Portugal zabranjuje oglašavanje HFSS u blizini škola, u okviru radio i TV programa, kao i u sklopu određenih digitalnih medija popularnih među djecom.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, 5. siječnja 2026. godine stupile su na snagu sveobuhvatne smjernice razvijene kako bi pomogle u razumijevanju oglašavanja „brze hrane“ na televiziji i internetu.

EAO publikacija uključuje i samoregulacijske kodekse koje su razvili različiti akteri:

  • Irska je nadzor nad komercijalnim oglašavanjem HFSS povjerila nacionalnom regulatoru, što je rezultiralo izradom kodeksa o online sigurnosti, kao što su „Opći kodeks komercijalnih komunikacija“ za radio i TV emitere koji propisuje odredbe o oglašavanju „brze hrane“, kao i „Kodeks o komerijalnim komunikacijama za djecu“, kojim se zabranjuje oglašavanje „brze hrane“ u dječijim programima, korištenje likova poznatih djeci, te promotivne ponude u takvim oglasima.
  • „Kodeks oglašavanja prehrambenih proizvoda“ nizozemske samoregulatorne organizacije iz 2019. godine definira dopuštene vrste oglašavanja, zabranjene prakse, kriterije koji se odnose na ciljano oglašavanje namijenjeno djeci, ograničenja korištenja dječijih idola u svrhe oglašavanja i sl.
  • Kao primjer kodeksa oglašavanja na platformama za razmjenu videozapisa, a u vezi sa oglašavanjem HFSS, publikacija navodi YouTube, za koji Google pruža detaljne smjernice, primjenjive u svim državama članicama EU, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Pojedine zemlje izvan EU, u kontekstu aktivnosti EU integracija, uskladile su ili rade na usklađivanju svog nacionalnog zakonodavstva s pravilima i načelima sadržanim u Direktivi.

U Bosni i Hercegovini, član 7(6) Kodeksa o komercijalnim komunikacijama iz 2023. godine ograničava emitiranje oglasa za HFSS tokom, kao i 15 minuta prije i nakon emitiranja dječijih programa. S druge strane, platforme za razmjenu videozapisa moraju razviti kodekse ponašanja, kojima je cilj smanjiti izloženost djece oglasima za HFSS, u skladu s članom 8(6) Pravila 96/23 o uslugama platforme za razmjenu videozapisa

HFSS i influenceri

Ogroman rast utjecaja koji influenceri imaju na djecu i mlade popraćen je rastom zabrinutosti koju izazivaju razne vrste oglašavanja u influencerskim sadržajima. Na zahtjev Europske komisije, EAO je 2023. godine objavio nacionalna pravila primjenjiva na influencere. U Pravilima se ističe kako su regulatorna i samoregulatorna tijela, kao i svi dionici regulacije oglašavanja, počeli usklađivati svoje kodekse i prakse sa novim digitalnim trendovima po pitanju oglašavanja „brze hrane“, te izrađivati posebne kodekse ponašanja namijenjene influencerima.

Neke zemlje organiziraju posebne obuke influencera o pravilima koja reguliraju njihove aktivnosti. Tako je npr. Njemačko vijeće za standarde oglašavanja (Deutscher Werberat), organizacija za samoregulaciju oglašavanja, pokrenula program obuke influencera. Portugalska radna grupa preporučila je poboljšanje pravnog okvira koji regulira marketinške strategije influencera i drugih kreatora digitalnih sadržaja, te sugerirala proširenje ograničenja oglašavanja „brze hrane“, trenutno usmjerenog na maloljetnike do 16 godina, na sve osobe do 18 godina. Ograničenja oglašavanja za HFFS koja su stupila na snagu u siječnju 2026. u Ujedinjenom Kraljevstvu odnose se na influencere, emitere i pružatelje usluga na zahtjev. Influencerima se zabranjuje plaćeno online oglašavanje prepoznatljive „manje zdrave“ hrane i pića.

Ukratko, europsko zakonodavstvo za sada ne uvodi jedinstvenu, strogu zabranu oglašavanja „brze hrane“, već kroz Direktivu i međunarodne standarde prije svega potiče razvoj nacionalnih regulacijskih i samoregulacijskih kodeksa, sa fokusom na zaštitu djece. Zbog toga nastaje „mozaik“ rješenja – od potpunih zabrana oglašavanja HFSS u pojedinim situacijama do fleksibilnijih, samoregulatornih pristupa.

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Medijske teme i dvojbe

Digitalna pismenost stanovništva BiH: Analiza indikatora digitalnih vještina

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Rezultati istraživanja o digitalnim kompetencijama stanovništva Bosne i Hercegovine pokazuju da je BiH na samom začelju Europe po pitanju digitalne pismenosti. Samo 5,35% građana BiH od 16 do 74 godine posjeduje digitalne vještine iznad osnovne razine, oko 30% posjeduje osnovne digitalne vještine, 41% stanovništva je ispod osnovne razine digitalne pismenosti, dok četvrtina građana BiH nije koristila internet najmanje tri mjeseca.

Udruženje za digitalnu transformaciju u Bosni i Hercegovini, na temelju prikupljenih podataka o stanju digitalne pismenosti stanovništva BiH, objavilo je 2024. godine studiju Digitalna pismenost stanovništva Bosne i Hercegovine: Analiza indikatora digitalnih vještina kako bi predstavili podatke o osnovnim digitalnim kompetencijama građana BiH i identifikovali mogućnosti za napredak.

Podaci su prikupljeni putem Digital Skills Indicatora 2.0. (DSI) za 2021. godinu. DSI koristi podatke EUROSTAT-a i pokazatelj je koji se koristi za praćenje napretka u razvoju digitalnih vještina država članica Europske unije, ocjenjujući digitalnu pismenost pojedinaca od 16 do 74 godine u pet različitih domena:

  1. Informacijska i podatkovna pismenost
  2. Komunikacija i suradnja
  3. Kreiranje digitalnog sadržaja
  4. Digitalna sigurnost
  5. Rješavanje problema

Na temelju ponuđenih odgovora, ispitanici se razvrstavaju u dvije glavne grupe: osnovne digitalne vještine i digitalne vještine iznad osnovne razine.

Analizirana je ukupna digitalna pismenost, digitalna pismenost građana prema spolu i godinama, prema radnom statusu, te digitalna pismenost studenata.

Ukupna digitalna pismenost građana BiH

Analiza pokazuje da samo nešto više od 5% građana posjeduje digitalne vještine koje premašuju osnovnu razinu. Osnovnu razinu posjeduje oko 30% stanovništva, dok je najveći segment stanovništva, njih oko 40% ispod osnovne razine digitalnih vještina.

Zabrinjava podatak da skoro četvrtina stanovništva BiH nije koristila internet u posljednja tri mjeseca. To ukazuje na evidentno prisustvo digitalnog jaza, koji je vjerovatno uzrokovan nedostatkom pristupa, vještina i/ili interesa za korištenje digitalnih tehnologija.

Ovi podatci otvoreno pokazuju da su među različitim segmentima bosanskohercegovačkog stanovništva zastupljeni različite razine digitalne pismenosti. Prepoznavanje ovih razina predstavlja dobru osnovu koja će kreatorima politika i obrazovnim ustanovama omogućiti da kreiraju programe digitalne pismenosti koji su prilagođeni specifičnim potrebama svake grupe. Time bi se promovirala digitalna inkluzija i osnažilo aktivno sudjelovanje pojedinaca u digitalnom dobu.

Digitalna pismenost građana BiH prema spolu i godinama

Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitanici oba spola od 16 do 24 godine digitalno pismeniji od starijih ispitanika, pri čemu je veći udio žena koje imaju osnovne i digitalne vještine iznad osnovnih. Ispitanici oba spola od 25 do 35 godina pokazuju relativno visoku razinu digitalnih vještina, dok je kod ispitanika od 34 do 44 godine udio pojedinaca koji posjeduju samo osnovne digitalne vještine znatno veći u odnosu na mlađe starosne grupe.

Analiza je otkrila trend smanjenja razine digitalne pismenosti sa starenjem, zastupljen kod pripadnika oba spola, kao i to da se rodna razlika u razini digitalne pismenosti povećava sa godinama.

Evidentna je rodna razlika i u digitalnom angažmanu, prisutna u svim starosnim grupama, koja se ogleda u većem postotku žena koje u odnosu na muškarce nisu koristile internet u posljednja tri mjeseca. Ovakva nejednakost povećava se sa starenjem, posebno za one na osnovnoj ili iznad osnovnovne razine digitalnih vještina.

Digitalna pismenost građana BiH prema radnom statusu

Studija je pokazala vezu između radnog statusa i razine digitalne pismenosti.

Kad je riječ o ispitanicima koji nisu koristili internet u posljednja tri mjeseca, postotak nezaposlenih (20,38%) znatno je veći od postotka zaposlenih (4,68%). Jednako, udio nezaposlenih čija je razina digitalnih vještina ispod osnovne (33,62%) znatno je veći od udjela zaposlenih (20,38%).

Postotak zaposlenih osoba (47,70%) koje posjeduju osnovne digitalne vještine nešto je veći u odnosu na nezaposlene (43,27%). Jednako, zaposleni pojedinci (14,01%) nadmašuju nezaposlene (2,74%) kad je riječ o ispitanicima sa digitalnim vještinama iznad osnovnih.

Navedeni podaci naglašavaju važnost poboljšanja digitalnih vještina na tržištu rada i sugeriraju potrebu kreiranja programa digitalnog opismenjavanja nezaposlenih pojedinaca, kako bi se povećala njihova konkurentnost u sferi zapošljavanja.

Digitalna pismenost studenata

Ohrabruju podaci da više od polovine studenata u BiH posjeduje osnovne digitalne vještine (55,19%), dok 18,75% studenata posjeduje vještine kategorizirane „iznad osnovne razine“. Ipak, razina digitalnih kompetencija kod nešto više od četvrtine studenata ocijenjen je sa „ispod osnovne razine“ (26,06%).

Komparativna analiza digitalne pismenosti građana BiH

Nakon detaljne analize digitalnih kompetencija građana BiH, studija pruža komparativnu analizu položaja BiH u usporedbi sa zemljama Europe i zemljama u regiji, a rezultati su sljedeći:

  • U usporedbi sa EU prosjekom, BiH pokazuje značajno nižu razinu informacijske i podatkovne pismenosti, dok je unutar regije na dnu ljestvice i zaostaje za Crnom Gorom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom.
  • U području vještina komunikacije i suradnje BiH zaostaje za zemljama u regiji i u tom segmentu nalazi se na dnu EU ljestvice.
  • BiH je na samom začelju EU i u pogledu vještina potrebnih za kreiranje digitalnog sadržaja, čime je vidljiv jaz u digitalnoj kreativnosti i produktivnosti.
  • Posebno je zabrinjavajući aspekt razine vještina digitalne sigurnosti među građanima BiH, koja je izuzetno niska u usporedbi sa prosjekom EU, što ukazuje na potencijalne ranjivosti u osobnoj i nacionalnoj cyber
  • Evidentan je jaz u sposobnosti građana da učinkovito rješavaju probleme korištenjem digitalnih alata, s obzirom da BiH zaostaje za EU prosjekom i u pogledu udjela pojedinaca koji koriste osnovne ili digitalne vještine iznad osnovnih u ove svrhe.

Preporuke

Studija je pokazala da je Bosna i Hercegovina na samom začelju Europe kada je u pitanju digitalna pismenost stanovništva. Predložena je sveobuhvatna, višedimenzionalna strategija učinkovitog nadilaženja ovog izazova, koja, pored razvoja digitalnih kompetencija stanovništva, uključuje i uspostavljanje infrastrukture i inkluzivne politike, uz prihvatanje digitalnih inovacija. Strategija uključuje djelatnosti ključnih dionika: institucija obrazovanja i vlasti, privatnih poduzeća, organizacija civilnog društva u smislu strateških ulaganja koja obuhvataju sljedeće kategorije:

  • reformu obrazovanja i razvoj vještina,
  • infrastrukturu i pristup,
  • javnu svijest i inkluziju,
  • angažman privatnog sektora i obuku radne snage,
  • politiku, upravljanje i financiranje,
  • nadzor, evaluaciju i međunarodno uspoređivanje,
  • digitalnu kulturu i inovacije.

Posebnu pažnju treba posvetiti nadilaženju digitalnog jaza među različitim demografskim grupama, posebno među starijom populacijom, nezaposlenim i ženama.

Cilj ovog strateškog okvira je sustavno podizanje digitalne pismenosti građana Bosne i Hercegovine. Postojanje kohezivne nacionalne i entitetske strategije, usklađene sa EU standardima, koja bi poticala inkluzivno digitalno okruženje za sve građane BiH, postavilo bi čvrst temelj za održivi ekonomski rast i društveni razvoj zemlje.

Aktivnosti na izradi studije realizirali su eksperti Udruženja za digitalnu transformaciju u BiH:  prof. dr. Lejla Turulja, dr. sc. Amra Alagić i prof. dr. Kemal Kačapor.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Europska komisija pokreće akciјski plan protiv kibernetičkog nasilja na razini cijele Europske unije

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Trenutni podatci pokazuju da je svaka šesta mlada osoba u Europi pogođena kibernetičkim nasiljem, dok svaka osma priznaje da je sudjelovala u njemu. Ovi podatci naglašavaju hitnost i relevantnost problema. Kao odgovor na ove brzorastuće izazove, Europska komisija  je na Dan sigurnijeg interneta 2026. godine predstavila akcijski plan protiv kibernetičkog nasilja na razini cijele Europske unije.

Digitalna transformacija radikalno je promijenila društvo nudeći djeci i mladima ogromne mogućnosti za razvijanje vještina i kreativnosti. Danas, 97% mladih u Europskoj uniji (EU) svakodnevno koristi internet, dok 65% mladih u dobi između 15 i 24 godine koristi društvene medije kao glavni izvor informacija. Alati umjetne inteligencije, videoigre, aplikacije za razmjenu poruka i online zajednice, koriste se za povezivanje i angažiranje. Međutim, izloženost online predatorima, poticanje na samoozljeđivanje, algoritmi koji izazivaju ovisnost, opasni online izazovi i kibernetičko nasilje, samo su neki od rizika sa kojima se djeca i mladi susreću na internetu.

Kibernetičko nasilje (cyberbulling, online/digitalno nasilje, nasilje na internetu)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala je kibernetičko nasilje kao rastući problem, koji je od 2018. godine u dramatičnom porastu. Digitalno nasilje može se vršiti neizravno putem tekstualnih/glasovnih poruka, telefonskih poziva, širenjem glasina, screenshotova ili manipuliranih sadržaja o žrtvi. Napadi se, također, mogu izvršiti javno ili anonimno u grupama i forumima na društvenim mrežama. Poseban problem predstavlja sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (AI), koji omogućava nove oblike digitalnog zlostavljanja, poput seksualiziranih deepfakeova, često usmjerenih na djevojke i žene.

Ovakvi oblici nasilja osobito su rašireni među školskom djecom i adolescentima, srazmjerno povećanju njihove online aktivnosti.

Ostale grupe posebno izložene različitim oblicima kibernetičkog nasilja su:

  • Djevojčice i mlade žene koje su često izložene nasilju seksističke i mizogine prirode;
  • Ranjive skupine gdje kibernetičko nasilje može biti usmjereno na pojedinca zbog njegove/njene percipirane pripadnosti takvim skupinama;
  • Djeca iz domaćinstava sa niskim prihodima;
  • Djeca i mladi s invaliditetom koji doživljavaju veću razinu online viktimizacije, uključujući seksualno i rodno uvjetovano nasilje;
  • Etničke i vjerske manjine, migranti i izbjeglice koji se suočavaju s povećanim rizikom od rasističkog ili diskriminirajućeg nasilja.
  • LGBTIQ+ zajednice gdje se 63% pripadnika često susreće s nasilnim online sadržajem.

Akcijski plan protiv kibernetičkog nasilja

Europska komisija pozvala je na hitnu akciju u borbi protiv kibernetičkog nasilja. Nedavna istraživanja su pokazala da preko 90% Europljana zahtijeva od vlasti poduzimanje hitnih mjera zaštite djece u digitalnom prostoru. Ove mjere podrazumijevaju snažan, dosljedan i koordiniran odgovor EU na kibernetičko nasilje, prevenciju i digitalno opismenjavanje mladih, kao i poboljšanje i pojednostavljivanje mehanizama za prijavljivanje i podršku žrtvama diljem Unije. Provedba Akcijskog plana odvijat će se u partnerstvu sa državama članicama, civilnim društvom, industrijom, međunarodnim organizacijama i samom djecom.

Akcijski plan uspostavlja koordinirani pristup Europske unije zaštiti maloljetnika od kibernetičkog nasilja jačanjem postojećeg zakonodavstva, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA) i Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD). DSA ima ključnu ulogu u provedbi, zahtijevajući od pružatelja online platformi dostupnih maloljetnicima osiguranje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite. U okviru tekuće evaluacije i revizije AVMSD bi trebao procijeniti načine suzbijanja kibernetičkog nasilja na platformama za dijeljene videozapisa.

Također, plan predviđa učinkovitu provedbu odredbi Zakona o umjetnoj inteligenciji o zabranjenim AI praksama, uključujući njihovo korištenje za kibernetičko nasilje, kao i provedbu obveza transparentnosti Zakona u vezi sa označavanjem i etiketiranjem generiranog AI sadržaja koji se koristi u svrhu digitalnog nasilja.

Države članice pozvane su na uspostavljanje sveobuhvatnih nacionalnih planova za borbu protiv nasilja, uključujući i kibernetičko nasilje, posebno uz podršku EU mreže za prava djece, te na prikupljanje dosljednih, usporedivih podataka o kibernetičkom nasilju uz pomoć mreže Centara za sigurniji internet i platforme Bolji internet za djecu.

Akcijski plan ističe važnost prevencije kibernetičkog nasilja poticanjem zdravih i odgovornih digitalnih praksi od rane dobi. U cilju borbe protiv dezinformacija i promicanja digitalne pismenosti i digitalnog blagostanja, Komisija će izraditi posebne smjernice namijenjene učiteljima i edukatorima. Usporedno s tim, Komisija će proširiti resurse i obuku o kibernetičkom nasilju za škole putem svoje mreže Centara za sigurni internet i platforme Bolji internet za djecu.

Zemlje članice pozvane su da kroz izradu smjernica i obučavanjem dionika kao što su odgajatelji, skrbnici i stručnjaci koji rade sa djecom u različitim područjima ulože dodatne napore u sprječavanje i rano otkrivanje kibernetičkog nasilja, apelirajući da se djeca uključe u izradu politika i provedbu mjera namijenjenih njihovoj dobrobiti.

Akcijski plan ističe važnost uvođenja pristupačne aplikacije za online sigurnost u svim državama članicama. Aplikacija će omogućiti žrtvama digitalnog nasilja jednostavno prijavljivanje uznemiravanja, kao i osiguranje i prijenos dokaza. Države članice moći će aplikaciju prilagoditi nacionalnim potrebama i podržati njeno širenje uz holistički, učinkovit ekosustav podrške.

Komisija će u suradnji sa državama članicama i drugim dionicima pratiti provedbu akcijskog plana, a nalazi će se dijeliti na razini EU-a.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Umjetna inteligencija

EU Kids Online 2026 istražuje: kako djeca u Europi koriste i razumiju alate GenAI?

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Posljednjih godina, dječije online okruženje dramatično se mijenja usljed brze integracije alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji (AI) u tražilice, platforme društvenih medija, usluge razmjene poruka, kreativne aplikacije i obrazovne tehnologije. Iako nove tehnološke okolnosti pružaju nove mogućnosti za učenje, kreativnost i podršku, istovremeno predstavljaju rizik vezan za širenje dezinformacija, sintetički sadržaj, automatizaciju, privatnost, manipulaciju, a posebno za segment dječijih prava. Novi izvještaj EU Kids Online  (EUKO) donosi prve opsežne, komparativne dokaze o tome kako djeca u 20 europskih zemalja pristupaju, koriste i doživljavaju alate generativne umjetne inteligencije (GenAI).

Odgovarajući na rastuću potrebu za razumijevanjem koliko europska djeca koriste i kako doživljavaju GenAI u svakodnevnom digitalnom  životu, te koji su potencijalni rizici i prilike, izrađena je tematska studija temeljena na podatcima iz istraživanja EUKO 2025. Publikacija predstavlja prvo međunarodno izviješće objavljeno na temelju novog skupa podataka povodom „Dana sigurnijeg interneta“ 2026. pod nazivom „Pametna tehnologija, sigurni izbori – Istraživanje sigurne i odgovorne umjetne inteligencije“.

Izvješće se temelji na komparativnim podatcima iz 20 europskih zemalja: Austrije, Belgije, Hrvatske, Češke, Estonije, Finske, Njemačke, Irske, Italije, Latvije, Luksemburga, Malte, Norveške, Poljske, Portugala, Srbije, Slovačke, Španjolske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Na temelju ankete provedene među 25.592 djece u dobi od 9 do 16 godina i dodatnih kvalitativnih intervjua sa 244 djece u dobi od 13 do 17 godina, studija osvjetljava nove obrasce, te ukazuje na ključna područja prilika i zabrinutosti.

Kako i zašto europska djeca koriste GenAI?

GenAI je postao komponenta digitalnih praksi za većinu djece u Europi. Oko 70% djece u zemljama sudionicama EUKO istraživanja koristi GenAI, što naglašava brzo širenje alata temeljnih na AI u svakodnevni život djece, ali i njihovu digitalnu isključenost iz potencijalnih prillika koje AI nudi. Izvješće pokazuje veliku raznolikost u angažmanu djece sa GenAI, oblikovanu društvenim, obrazovnim i kulturnim kontekstima. Raznolikost se ogleda u obrazovnim sustavima, dostupnosti usluga koje omogućava AI, praksama roditeljskog posredovanja, te regulatornim ili školskim smjernicama u vezi korištenja ovih alata.

Nalazi izvješća pokazuju:

  • da unatoč različitim kontekstima zemalja i kultura, europska djeca imaju slične obrasce korištenja i iskustava GenAI, kada je riječ o vrstama aplikacija i usluga koje koriste, mjeri korištenja besplatnih verzija usluga GenAI, te uređaja sa kojih tim uslugama pristupaju;
  • vidljive su razlike povezane sa socio-ekonomskim statusom u korištenju GenAI – djeca iz povoljnijih sredina češće i na različite načine koriste GenAI;
  • djeci je potrebna podrška i ohrabrenje kako bi iskoristila cijeli spektar dostupnih i povoljnih prilika koje pruža GenAI;
  • općenito, djeca koriste GenAI za relativno ograničen broj aktivnosti, osim u Portugalu, Srbiji, Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Italiji, gdje djeca navode da GenAI koriste za širok spektar aktivnosti;
  • korištenje GenAI povećava se s dobi – mlađa djeca (9-10 godina) GenAI koriste za vrlo mali broj aktivnosti, dok stariji tinejdžeri (15-16 godina) GenAI češće koriste za različite aktivnosti;
  • razlike između spolova su male – djevojčice češće sudjeluju u više vrsta GenAI aktivnosti;
  • djeca GenAI rado koriste iz obrazovnih i praktičnih razloga – ubrzavanje, olakšavanje i pojadnostavljivanje složenih koncepata radnih zadataka (neka djeca navode da u potpunosti koriste GenAI za domaću zadaću, dok druga žele smjernice etične upotrebe ovih alata);
  • djeca u Europi često koriste GenAI iz znatiželje, potrebe za bijegom od dosade ili želje za eksperimentiranjem;
  • nekoj djeci GenAI predstavlja izvor druženja kako bi popunila praznine u svojim socio-emocionalnim životima, posebno tijekom razdoblja obilježenih usamljenošću, brigom ili emocionalnom ranjivošću;
  • većini djece GenAI još uvijek nije dominantan izvor osobne i emocionalne podrške – samo 15% ispitanika izjavilo je da koristi GenAI za dobijanje savjeta o fizičkom i mentalnom zdravlju, dijeljenje briga i dobijanje podrške (djeca više vjeruju prijateljima, obitelji i stručnom znanju);
  • nekorištenje ili povremeno korištenje GenAI najčešće je povezano sa ograničenim interesom, nedostatkom znanja o GenAI, jezičkom neravnopravnošću u pristupu GenAI, strahom od gubitka vještina, nedostatkom povjerenja u točnost podataka, te etičkim razlozima;
  • političke institucije, edukatori i roditelji nemaju dovoljno znanja o tome kako regulirati razvoj i primjenu GenAI i pružiti djeci smjernice za njegovo korištenje.

Izvješće pokazuje koliko je GenAI integrirana u svakodnevni život djece, uključujući igru,  kreativnost, komunikaciju, druženje, ali i traženje informacija i savjeta. Stoga, navedeni nalazi naglašavaju hitnu potrebu za koordiniranim djelovanjem u sferi GenAI-a, kao integralnom dijelu svakodnevnog dječijeg digitalnog okruženja.

Ovo su neke od ključnih preporuka:

  • Pozvati kreatore politika da osiguraju učinkovitu provedbu zakona o AI s posebnim naglaskom na dječija prava, sigurnost i sudjelovanje. Posebno je važno razmotriti nacionalni kontekst prilikom razvoja političkih odgovora, obrazovnih strategija i smjernica usmjerenih na djecu u smislu korištenja GenAI.
  • Potaknuti industriju da dizajnira alate AI primjerene dobi djece, uz poštovanje privatnosti prema zadanim postavkama.
  • Pružiti obrazovnu podršku roditeljima i skrbnicima o razvoju GenAI alata, kako bi mogli kvalitetno podržati svoju djecu u njihovom korištenju.
  • Podržati i poticati djecu da iskoriste širok spektar prilika koje GenAI pruža.
  • Osigurati sustavan, strukturiran i dosljedan pristup obrazovanju, ne samo djece, već i učitelja i školskog osoblja po pitanju GenAI tehnologija. Posebnu pažnju usmjeriti na djecu iz lošijih socio-ekonomskih sredina, koja su često digitalno isključena. Potrebno je više istraživanja o ulozi GenAI u obrazovnom životu djece.

Izvješće je pokazalo da većina mladih nije sigurna hoće li razvoj AI imati pozitivne ili negativne implikacije na njihov budući život. Oni traže sigurnost i privatnost već u dizajnu GenAI, te transparentnost i alate koji podržavaju njihov razvoj, učenje, kreativnost i dobrobit. Stoga je nužno uključivanje svih aktera, a posebno regulatora na nacionalnoj i EU razini, kako bi se djeci osigurale smjernice, vještine i zaštitne mjere u njihovom sigurnom pristupu i korištenju GenAI.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Održan osmi sastanak Mreže institucija i organizacija aktivnih u oblasti medijske i informacijske pismenosti

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija), u svojstvu koordinatora aktivnosti Mreže aktera u oblasti medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini (Mreža), organizirala je 9. veljače 2026. godine osmi po redu sastanak Mreže. Sastanak je održan u suradnji sa UNICEF-om i suosnivačima Mreže, Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Na sastanku su predstavljena dva izuzetno važna dokumenta: „Ko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influenserima i njihovom sadržaju“, te pravna analiza „Djeca u digitalnom okruženju – implikacije kreiranja i publikovanja korisnički generisanog sadržaja na prava djeteta“. Predstavljeni su i projekti članica Mreže, o kojima je diskutiralo oko 60 stručnjaka iz oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP).

Agencija je iskazala zahvalnost UNICEF-u kao važnom strateškom partneru, vizionarski i dosljedno usmjerenom ka poboljšanju kvalitete života djece i omladine u BiH. Posebno je istaknuto sudjelovanje UNICEF-a u izradi dva dokumenta koja su predstavljena na sastanku, koji će pomoći Agenciji u određivanju strateških koraka i strateškog pristupa u nadvladavanju određenih izazova. Agencija je naglasila važnost zajedničkog, koordiniranog i odgovornog djelovanja svih stručnjaka, organizacija i institucija u okviru Mreže.

UNICEF, kao strateški partner vladinog i nevladinog sektora u oblasti MIP-a, izrazio je zadovoljstvo što su se na jednom mjestu okupili partneri iz različitih sfera djelovanja koji dijele zajednički interes i dijalog u oblasti MIP-а, a angažman mladih vide kao obvezu. Konstatirano je da mladi danas žive u složenom digitalnom okruženju u kojem su kao korisnici društvenih mreža potencijalno izloženi različitim rizicima, pri čemu se o njihovoj ulozi u stvaranju sadržaja rijetko razgovara. Posebno su kao važne istaknute nevladine organizacije, a jedna od njih je i Mreža savjeta/vijeća učenika u BiH, koja kao partner UNICEF-a promovira prava djece u srednjoj školi. Gledajući iz perspektive dječijih prava, naglašena je važnost dijaloga sa mladim ljudima, koji će otvoriti puteve za istinsko sudjelovanje u donošenju odluka za sva pitanja koja se tiču njihovih sadašnjih i budućih života.

Iz Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo istakli su da je bh. Mreža, osnovana prije osam godina, najbrojnija i najraznovrsnija u odnosu na slične mreže u regiji. Od samog početka djelovanja, Mreža je postavila temelje suradnje aktera širokog spektra djelovanja u ovoj oblasti. Podsjetili su da je Mediacentar Sarajevo posvećen promociji MIP, što podrazumijeva aktivno praćenje uključenosti države, obrazovnog sustava, međunarodnih organizacija i sličnih organizacija u svijetu u prepoznavanju ključnih izazova i aktualnih tema u oblasti MIP-a. Kao neke od najvažnih tema Mediacentar ističe: prepoznavanje važnosti profesionalnog novinarstva i njegove uloge u demokratskim društvima, razumijevanje dezinformacija, ulogu umjetne inteligencije, digitalnu sigurnost i etiku, te odgovorno ponašanje online portala i polarizaciju u digitalnom prostoru. Кao prioriteti Mreže prepoznati su razvoj i implementacija strateškog okvira za integraciju MIP-a u obrazovni sustav, unaprijeđenje zajedničkog rada na istraživanjima potrebnim za donošenje odluka o strateškim pravcima kretanja i razumijevanja ključnih potreba obrazovanja u oblasti MIP-a, te zajednička suradnja i razmjena resursa u ovoj oblasti. Mediacentar je također istaknuo važnost istraživanja prezentiranih na sastanku.

Kad je riječ o djelovanju Fakulteta političkih nauka UNSA na polju MIP-a, fokus je stavljen na edukaciju mladih. Podsjećaju da na fakultetu već niz godina postoji predmet Medijska i informacijska pismenost i da svaka godina donosi nova saznanja i izazove u ovoj oblasti. Istaknuta je važnost istraživanja prezentiranih na sastanku, konstatujući da je angažman mladih u ovakvim istraživanjima iznimno značajan i da im je uvijek potrebna odgovarajuća podrška. Razvoj i implementacija strateškog okvira za integraciju MIP-a u obrazovni sustav navodi se kao suštinski važno u razvoju ove oblasti. Nedovoljna implementacija postojećeg strateškog okvira u Kantonu Sarajevo, te neusvajanje novih strategija, problemi su na kojima se treba kontinuirano raditi.

„Ko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influenserima i njihovom sadržaju“ naziv je istraživanja koje je predstavljeno na 8. sastanku Mreže za MIP. Nalaze istraživanja, koje je na inicijativu Agencije proveo UNICEF u suradnji sa Mrežom savjeta/vijeća učenika, predstavio je Irvin Kenović. Kroz anketni upitnik, skoro 2400 mladih iz cijele BiH, u dobi od 15 do 18 godina, iskazalo je svoja razmišljanja, stavove i iskustva u vezi sa influencerima. Naglašeno je da istraživanje ne predstavlja  razmišljanje cijele populacije mladih ljudi o ovoj temi, ali da daje važne podatke o njihovim medijskim i digitalnim navikama i stavovima.

Istraživanje je pokazalo da su influenceri iznimno zastupljeni u digitalnom životu mladih u BiH, prvenstveno kroz sadržaje koje mladi gledaju, temama o kojima razgovaraju, te kao posljedica algoritamskih preporuka. Instagram (93,2%) i TikTok (83,6%) platforme su koje mladi najčešće koriste. Gotovo svi anketirani učenici prate influencere, uz čije sadržaje oko 27% njih provodi 2-4 sata dnevno. Najpraćeniji sadržaji su životni stil, smiješni sadržaji, ljepota i gaming, a kao glavne rizike u praćenju sadržaja influencera, mladi navode govor mržnje, omalovažavanje i nerealne standarde ljepote. Polovina mladih prati influencere iz BiH, dok je druga polovina okrenuta pretežno inozemnim influencerima. Gotovo polovina ispitanika navodi da mišljenje influencera za njih ima određeni značaj, ali zanimljiv je podatak da je samo četvrtina ispitanika navela da su promijenili mišljenje ili ponašanje praćenjem njihovog sadržaja. Većina mladih zna kome prijaviti štetni sadržaj, influencere i platforme smatraju najodgovornijim za njihovo plasiranje, te smatraju da država treba regulirati rad influencera. Kao rješenja, mladi ističu jačanje medijske pismenosti, edukaciju i strožije kontrole.

Pravnu analizu „Djeca u digitalnom okruženju – implikacije kreiranja i publikovanja korisnički generisanog sadržaja na prava djeteta“, koju je izradio UNICEF na inicijativu Agencije, predstavio je autor Elvir Musić. Istakao je da analiza polazi od pretpostavke da digitalni prostor više nije marginalan u životima djece, konstatirajući da današnje generacije ne poznaju život bez digitalnog okruženja. Posebno mjesto u digitalnom prostoru zauzima user-generated content (USG) tj. sadržaji u kojima se djeca pojavljuju kao aktivni akteri sadržaja, a često i kao subjekti sadržaja koje kreiraju roditelji. U takvima sadržajima, djeca privlače publiku, doprinose vidljivosti i povećanju prihoda od takvih sadržaja, pri čemu njihova pravna pozicija ostaje nejasna. U tom kontekstu, postoji čitav niz pitanja bez primjerenog odgovora, a koja se tiču prava djeteta, kao što je pravo na igru, obiteljski život, rast i razvoj itd. Jednako važno je i pitanje mentalnog zdravlja djece u online svijetu, koji izravno utiče na ostvarivanje prava djeteta na razvoj, zaštitu i dobrobit u digitalnom okruženju.

Ključni nalazi ukazuju da BiH posjeduje značajan, ali fragmentiran pravni okvir za zaštitu prava djeteta u digitalnom prostoru. Iako postoje propisi u oblastima zaštite osobnih podataka, obiteljskog prava, rada, medija i komercijalnih komunikacija, oni su razvijani sa pretpostavkom da djeca ne mogu biti aktivni kreatori i nositelji ekonomske vrijednosti u digitalnim ekosustavima. Analiza upozorava da dječije sudjelovanje u monetiziranom i javno distribuiranom online sadržaju često ostaje u „pravnoj sivoj zoni“ između obiteljske autonomije, slobode izražavanja i potencijalne ekonomske eksploatacije. Posebno je naglašeno da roditeljska suglasnost u digitalnom okruženju ne može biti neograničena, te da je potrebna jasnija regulacija koja će u središte staviti najbolji interes djeteta. Studija naglašava važnost daljnjeg dijaloga, jačanja institucionalne koordinacije i razvoja ciljanih rješenja, koja će osigurati učinkovitu zaštitu prava djeteta u digitalnom okruženju.

Na sastanku su predstavljeni projekti i aktivnosti članica Mreže – Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo, Centra za promociju civilnog društva, Sveučilišta u Mostaru, Nauka govori – UG „Nauka i svijet“, Pedagoškog fakulteta UNSA i Udruženja „Nova generacija“ iz Banja Luke.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Medijske teme i dvojbe

Medijska i informacijska pismenost u videoserijalu podcasta „S“ portala Radiosarajevo.ba

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

U današnjem digitalnom vremenu važno je znati koliko tehnologija utječe na naš svakodnevni život i u kojoj mjeri oblikuje naše digitalne navike, komunikaciju, pa čak i način razmišljanja. Sve su važnija i pitanja uloge roditelja u digitalnom dobu, ali i sve prisutnijeg kibernetičkog nasilja. Prepoznavši važnost ovih tema, portal Radiosarajevo.ba je u okviru podcasta „S“ nekoliko epizoda posvetio medijskoj i informacijskoj pismenosti. O ovim važnim temama govore stručnjaci različitih profila.

U epizodi „Svakodnevni život i digitalne navike: Koliko smo zapravo online?“, Nađa Lutvikadić Fočo, rukovoditeljica Sektora za upravljanje promocijom BH Telecoma govori o digitalnim navikama svih generacija, vremenu koji provodimo online, te kako se u digitalnom svijetu ponaša prosječni bosanskohercegovački korisnik.

Pogledajte ovu epizodu i saznajte koliko je važno pronaći balans između stvarnog i digitalnog svijeta i u svoj online život uključiti digitalni detox, ali i koji je sljedeći korak u digitalnom razvoju Bosne i Hercegovine.

Epizodu pogledajte ovdje.

Epizoda „Digitalno roditeljstvo: Identitet i etika u online svijetu“ otvara nekoliko važnih pitanja s kojima se susreću roditelji u online svijetu. O pojmu digitalnog roditeljstva, granicama roditeljske kontrole, te globalnim praksama i modelima digitalnog roditeljstva, govori Amela Efendić, direktorica Centra za sigurni internet u Bosni i Hercegovini.

U ovoj epizodi saznat ćete više i o alatima i aplikacijama za roditeljski nadzor, te o različitim dilemama sa kojima se susreću digitalni roditelji.

Epizodu pogledajte ovdje.

U epizodi „Kibernetičko nasilje u BiH (Cyberbullying): Dehumanizacija žrtava i prijetnje koje ne prestaju“, Abida Pehlić, direktorica udruženja “Novi put” iz Mostara i Eneid Hasanović, policijski službenik Federalne uprave policije, Odjel za borbu protiv računalnog kriminala govore o kibernetičkom kriminalu, oblicima Cyberbullyinga i najčešćim Cyberbullying platformama, te o kibernetičkom nasilju u Bosni i Hercegovini.

Pogledajte ovu epizodu i saznajte kako možete prepoznati da je neko žrtva kibernetičkog nasilja i kome se žrtve mogu obratiti u tom slučaju.

Epizodu pogledajte ovdje.

U epizodi „Kako se snaći u moru informacija?“, Džana Brkanić, urednica multimedije BIRN-a BiH/Detektor.ba govori o tome, kako znati kojoj informaciji možemo vjerovati, kako prepoznati manipulaciju i razlikovati činjenice od mišljenja, komentara i pokušaja uvjeravanja, te šta se mijenja sada kada umjetna inteligencija omogućava stvaranje fotografija, videa, zvuka i tekstova koji mogu djelovati potpuno autentično.

Pogledajte ovu epizodu i saznajte šta danas zapravo znači biti medijski pismen, te kako razvijati kritičko razmišljanje u vremenu kada se informacijsko okruženje mijenja brže nego naše navike ovdje.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Društvene mreže

Društvene mreže i tjelesna dismorfija

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Društvene mreže postale su neodvojivi i veoma bitan dio svakodnevnice, duboko utječućii na različite aspekte života, uključujući i način na koji doživljavamo vlastito tijelo. Učestalo korištenje filtera za uređivanje fotografija i video-zapisa na popularnim platformama Instagrama, Facebooka, TikToka, Snapchata i dr. može doprinijeti pojavi tjelesnog dismorfnog poremećaja tj. iskrivljenoj percepciji vlastitog (ili tuđeg) izgleda.

Kako društvene mreže utječu na formiranje naše slike o vlastitom tijelu?

Još od pojave filma i televizije mediji utječu na oblikovanje modnih trendova, standarda ljepote, samim tim i na sliku koju imamo o vlastitom tijelu. Međutim, sa pojavom društvenih mreža, a posebno popularnih platformi za dijeljenje fotografija i video-zapisa, „slika“ i vizualni identiteti stavljeni su na pijedestal kao nikad ranije.

Ukoliko se koriste razumno, društvene mreže mogu pozitivno utjecati na sliku koju imamo o svom tijelu. Promoviranje zdravlja, vježbanja, zdrave ishrane i sl. na društvenim mrežama može poslužiti kao motivacija za izgradnju i održavanje zdravih navika i zdravih stilova života koji nam pomažu da se dobro osjećamo u svojoj koži.

Međutim, stalna izloženost idealiziranim slikama i video–zapisima koji promoviraju nerealne standarde ljepote može negativno utjecati na mentalno zdravlje, osobito djece i tinejdžera. Influenceri, slavne osobe, ali i „obični“ korisnici počeli su pokazivati svoja „savršena“ tijela, potičući želju mnogih korisnika/korisnica društvenih mreža za nedostižnim fizičkim savršenstvom.

Šta je tjelesna dismorfija?

Body Dysmorphic Disorder Foundation opisuje tjelesnu dismorfiju kao patološku zaokupljenost zamišljenim nedostatkom ili manom u fizičkom izgledu muškarca ili žene.

Tjelesna dismorfija je vrsta mentalnog poremećaja koji karakterizira opsesivno razmišljanje o vlastitom izgledu. Osobe koje pate od tjelesne dismorfije posebno su fokusirane na jednu ili više tjelesnih mana, što ih često dovodi do anksioznosti i depresije.

Koji su simptomi tjelesne dismorfije?

  • Pretjerano korištenje društvenih mreža/blogova i usporedba sa drugim ljudima;
  • Osjećaj gađenja, srama ili mržnje prema vlastitom tijelu/dijelu tijela;
  • Strah od tuđih pogleda i osude izgleda;
  • Neprestano dotjerivanje i ogledanje u ogledalu;
  • Opsesivno korištenje filtera za uređivanje fotografija i video-zapisa, kao i filtera za promjenu izgleda;
  • Osjećaj paničnog straha ili tjeskobe usljed vlastitog izgleda;
  • Prikrivanje dijelova tijela odjećom;
  • Stalna potreba za tuđim odobravanjem vlastitog izgleda;
  • Ovisnost od estetskih operacija;
  • Pojava suicidalnih misli zbog vlastitog izgleda.

Tjelesna dismorfija može dovesti do različitih mentalnih i zdravstvenih problema kao što su socijalna anksioznost, razni poremećaji ishrane poput anoreksije, bulimije ili ortoreksije (stečeni poremećaj u ishrani koji karakterizira pretjerana preokupiranost zdravom hranom). Zbog moguće izolacije i anksioznosti povezanih sa tjelesnom dismorfijom, osoba može imati probleme sa zloupotrebom droga, upasti u depresiju ili njegovati suicidalne misli.

Upoređivanje sa nerealnim standardima ljepote na društvenim mrežama nije jedini faktor koji uzrokuje pojavu tjelesne dismorfije. Neprekidno razmišljanje o vlastitom izgledu i usmjerenost na pojedine tjelesne nedostatke također mogu dovesti do ovog poremećaja. Međutim, dodatno upoređivanje sa drugim osobama na društvenim mrežama može dodatno pogoršati ovakvo stanje.

Kako pomoći osobama koje pate od tjelesne dismorfije?

Osobe koje pate od tjelesne dismorfije prolaze kroz teška emotivna stanja, jer je njihov unutarnji svijet ispunjen zabludom, strahom i opsesijom. Ovaj osjetljivi poremećaj obično zahtijeva stručnu pomoć, najprije kako bi osoba dobila odgovarajuću dijagnozu i preporuke za liječenje, ali i strategiju za korištenje društvenih mreža.

Neki od koraka za nadilaženje problema:

  • Potražiti stručnu pomoć i pridružiti se grupi za podršku;
  • Saznati što više o tjelesnoj dismorfiji u cilju boljeg razumijevanja ovog poremećaja;
  • Napraviti pauzu od upotrebe društvenih mreža ili ograničiti njihovo korištenje;
  • Uzimati sa rezervom digitalne izvore podataka i osvijestiti različite vrste tehnoloških ograničenja;
  • Osvijestiti činjenicu da filteri za uljepšavanje stvaraju nerealnu sliku ljepote i izbjegavati uspoređivanje sa drugima;
  • Izbjegavati korištenje aplikacija koje izazivaju negativne misli i osjećanja;
  • Raditi na izgradnji zdrave slike o sebi i prihvatanju vlastitih nesavršenosti;
  • Uključiti se u aktivnosti iz stvarnog života, baviti se hobijima i družiti se sa dragim ljudima.
0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Uz Webobran obrazovne materijale obilježite „Dan sigurnijeg interneta“

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dragi nastavnici/e,

Veljača je mjesec u kojem se obilježava „Dan sigurnijeg interneta“ i potrebni su vam obrazovni materijali sa temama o sigurnosti djece na internetu koje bi podijelili sa svojim učenicima?

Preporučujemo vam sljedeće Webobran materijale namijenjene osnovcima, uz koje na zabavan i zanimljiv način možete sa učenicima razgovarati o ovoj važnoj temi:

Obrazovni letak sa smjernicama i savjetima u vezi sa vremenom koje djeca provode pred ekranima;

Obrazovni letak o platformama za dijeljenje video-zapisa, prijavi neprimjerenih sadržaja i savjetima na što roditelji trebaju obratiti pozornost kako bi zaštitili djecu od neprimjerenog i uznemirujućeg video-sadržaja;

Elektronička verzija brošure koja donosi male trikove za siguran internet i poučava djecu o sigurnim koracima i zaštiti na internetu.

Navedeni obrazovni materijali izrađeni su u okviru projekta „Zaštita djece na internetu u sustavima korisnika dozvola Regulatorne agencije za komunikacije“ koji je realizirala Regulatorna agencija za komunikacije uz pomoć stručnjaka iz oblasti psihologije, komunikologije i marketinga.

Ukoliko želite da vam dostavimo tiskane obrazovne Webobran letke (izrađene na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku), pišite nam na našu adresu elektroničke pošte medijskapismenost@rak.ba i mi ćemo vam poštom poslati traženi broj primjeraka na jeziku koji naznačite.

Također vam predlažemo i obrazovne video spotove o sigurnosti na internetu koji su izrađeni u suradnji sa psiholozima u okviru projekta Agencije Webobran, a koje ćete pronaći ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Završena je kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“ 2025.

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Regulatorna agencija za komunikacije i partneri iz Mreže za medijsku i informacijsku pismenost uspješno su proveli petu po redu kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti“ koja je pod sloganom „Digitalno snažni“ održana od 23. do 31. oktobra 2025. godine.

Cilj kampanje je zajednička promocija medijske i informacijske pismenosti, poticanje društvene rasprave o ovoj temi, naročito u domenu obrazovanja, te promocija konkretnih resursa izrađenih u ovoj oblasti, kao što su istraživanja, analize, smjernice, materijali za donositelje politika, nastavnike, djecu, roditelje i sve građane.

Kampanja je i ove godine istakla važnost digitalnog osnaživanja i medijskog opismenjavanja bosanskohercegovačkog društva i promovirala projekte različitih aktera u ovoj oblasti.

Program kampanje pogledajte  ovdje.

Tijekom trajanja kampanje, glas o važnosti medijskog opismenjavanja mogao se čuti na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine putem medija koji su se aktivno uključili u kampanju izradom vlastitih materijala i emitiranjem edukativnih audio-vizualnih spotova namijenjenih mladima, koji govore o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, a koje su kreirali Regulatorna agencija za komunikacije i Centar za sigurni internet.

„Dani medijske i informacijske pismenosti“ obilježeni su u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Zenici kroz raznovrsne događaje kao što su predavanja, izložbe, paneli, kviz, takmičenje osnovaca i radionice. Teme koje su se našle u fokusu ovogodišnje kampanje su primjena umjetne inteligencije, prepoznavanje i suzbijanje dezinformacija, uloga knjižnica u 21. stoljeću, razvijanje zdravih medijskih navika djece i mladih, medijska i informacijska pismenost u obrazovanju i dr.

Brojne škole u Bosni i Hercegovini aktivno su se uključile u kampanju i dio nastavnog procesa posvetile ovim temama, koristeći se, između ostalog, edukativnim materijalima koje je za potrebe škola izradila Regulatorna agencija za komunikacije, a koji se bave online sigurnošću i kreiranjem zdravih medijskih navika.

Središnji  događaj ovogodišnje kampanje bila je međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Pedagoški kompas u medijskom labirintu: prilike i izazovi“ održana od 23. do 25. listopada 2025. godine. Konferenciju je organizirao Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u partnerstvu sa Regulatornom agencijom za komunikacije, Fondacijom za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“ Sarajevo i UNESCO-m.

Konferencija je okupila domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti pedagogije, psihologije, obrazovanja, komunikologije i medija s ciljem razmjene znanja i iskustava o ulozi medijske i informacijske pismenosti u suvremenom obrazovanju. Tijekom trodnevnog programa održani su paneli, paralelne sesije, poster prezentacije, te radionice i sajam dobrih praksi. Poseban naglasak konferencije stavljen je na istraživanje i jačanje medijske i informacijske pismenosti kao ključne kompetencije 21. stoljeća, uz razmatranje pedagoških pristupa koji potiču kritičko mišljenje, odgovorno korištenje informacija i sigurnost u digitalnom okruženju.

Ostale teme bavile su se ulogom umjetne inteligencije, modernih tehnologija i aplikacija u obrazovanju, značajem roditeljskih pravila u usvajanju medijskih navika i ponašanja djece i sl.

Detaljan program konferencije pogledajte ovdje.

Zahvaljujući činjenici da sve veći broj institucija i organizacija prepoznaje aktualnost i značaj tema povezanih sa korištenjem digitalnih tehnologija, ovogodišnja kampanja okupila je brojne predstavnike vladinih, nevladinih i međunarodnih organizacija, među kojima su: Odsjek za pedagiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Fondacija za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar Sarajevo“, UNESCO, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, JU OŠ „Brčanska Malta” iz Tuzle, Asocijacija za medijsku edukaciju, demokratizaciju i društvena istraživanja „MEDIANA” iz Tuzle, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Državna organizacija za podršku eTwinning-u u BiH, Prime Communications, UG „Nauka i svijet“, Udruženje „Naša djeca Zenica“, te brojni bosanskohercegovački mediji.

Regulatorna agencija za komunikacije je putem svojih komunikacijskih kanala, Facebook stranica: Regulatorna agencija za komunikacije i Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini i Instagram profila: Webobran propratila i promovirala aktivnosti i događaje svih aktera uključenih u kampanju.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH