MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

Amela Lalić Stranica 2
Author

Amela Lalić

Bolji i sigurniji internet

Centar za sigurni internet poziva djecu i mlade na sudjelovanje u online kvizu povodom Dana sigurnijeg interneta 11.2.2025. godine

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dragi osnovci i srednjoškolci,

Vođeni uspjehom prethodnih kampanja, Centar za sigurni internet i ove godine na Dan sigurnijeg interneta organizira kviz za učenike osnovnih i srednjih škola u BiH na temu sigurnosti na internetu. Dan sigurnijeg interneta 2025 (SID 2025) ove godine će se obilježiti 11. veljače pod sloganom „Surfaj Sigurno – Zajedno za bolji internet“ i odlična je prilika da se uključite u kviz, naučite korisne stvari o sigurnosti na internetu i osvojite vrijedne nagrade.

Kviz će biti aktivan samo na navedeni dan i to od 09:00 do 19:00 sati, nakon čega će sustav aplikacije za online natjecanje generirati pobjednike kviza među djecom koja su točno odgovorila na 80% i više pitanja, te potom objaviti pobjednike i osvojene nagrade. Svi pristupi kvizu će biti kodirani, te će u cilju zaštite osobnih podataka djece pobjednici biti objavljeni pod jedinstvenim kodom, uz navođenje škole pobjednika, na online platformi Centra za sigurni internet u Bosni i Hercegovini, kao i na društvenim mrežama Centra.

Uputstvo – što treba uraditi za pristup i rješavanje kviza?

  • posjetiti web stranicu Centra za sigurni internet https://www.sigurnodijete.ba/ i upoznati se sa sigurnim korištenjem interneta;
  • dana 11. veljače 2025. godine od 09:00 do 19:00 sati sati posjetiti naznačenu web stranicu i registrirati se koristeći jedinstveni kod pristupa;
  • zabilježiti svoj jedinstveni kod prisupa kvizu;
  • rješiti kviz pitanja o sigurnom korištenju interneta;
  • osvojiti jednu od vrijednih nagrada!

Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day — SID) je međunarodni dan koji se na inicijativu Europske komisije globalno obilježava već 21 godinu s ciljem promoviranja sigurnog i odgovornog korištenja interneta i drugih digitalnih tehnologija. Tom prilikom brojni akteri iz oblasti obrazovanja, socijalne i dječije zaštite, telekomunikacija, medija i drugi promoviraju sigurnost djece u digitalnom okruženju, kao dio korporativne i društvene odgovornosti iz područja zaštite dječijih prava i prevencije nasilja nad djecom.

Ovaj dan se u Bosni i Hercegovini obilježava od 2011. godine na inicijativu Centra za sigurni internet, a i ove godine ga podržavaju partneri i sponzori Centra koji su prepoznali značaj zaštite djece i mladih na internetu i osigurali vrijedne nagrade.

Učimo i osvajajmo vrijedne nagrade na kvizu znanja – Očekujemo Vas na predstojećem SID-U!

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

DAJTE SVOJ DOPRINOS IZGRADNJI SIGURNIJEG I BOLJEG OKRUŽENJA ZA DJECU, UČENIKE I MLADE – OBILJEŽITE DAN SIGURNIJEG INTERNETA 11. VELJAČE

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine drugog dana drugog tjedna u veljači s ciljem podizanja svijesti javnosti o opasnostima koje internet nosi sa sobom i edukacijom korisnika o načinima zaštite sebe i ranjivih članove svoje obitelji, a osobito djece.

Ove godine Dan sigurnijeg interneta održava se 11. veljače pod sloganom „Zajedno za bolji internet“, a fokus kampanje je na mladima, učenicima i djeci kako bi se zajedno doprinijelo sigurnijem i boljem okruženju za sve.

Ovaj dan ujedno je podsjetnik odraslim o važnosti edukacije djece o opasnostima koje vrebaju. Veliki broj škola posvećuje pozornost obuci djece o novim tehnologijama, medijskoj i informacijskoj pismenosti i sigurnosti, a Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) svake godine različitim materijalima i aktivnostima pokušava podići svijest o ovom važnom pitanju.

Upravo iz navedenih razloga Agencija je izradila edukativne spotove koji su namijenjeni djeci školskog uzrasta i mogu biti od pomoći i dobra smjernica u edukaciji.

Spotove mogu koristiti sve obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini kao osnovu za edukaciju i diskusiju u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. Takođe, dostupni su i za emitiranje svim zainteresiranim TV emiterima u njihovim školskim, dječijim i obrazovnim programima.

Svaki video bavi se posebnom problematikom, no svima je zajednička tema sigurno korištenje interneta i digitalnih tehnologija. Edukatori u spotovima su dječiji i školski psiholozi i prihoterapeuti, prof. dr. Ivana Zečević i Saša Risojević.

Poseban naglasak je stavljen na opasnosti na internetu, kao što su neprimjereni i štetni sadržaji, problemi zaštite i način odabira pozitivnih sadržaja. Ukazuje se na opasnosti od prekomjernog korištenja ekrana i digitalnih tehnologija, na potrebu uspostavljanja zdravih medijskih navika, na opasnosti od neželjenog kontakta i elektroničkog nasilja, kako se zaštititi i gdje potražiti pomoć, kao i opasnosti vezane za zaštitu osobnih podataka. Edukativni spotovi bave se i društvenim mrežama, odnosno, konkretnim savjetima za korištenje najpopularnijih mreža koje koriste djeca u Bosni i Hercegovini, kao i pitanjem sigurnog i učinkovitog korištenja platformi koje se najčešće koriste u online nastavi.

U video materijalu pod nazivom „Opasnosti interneta“ edukatori prvenstveno pokušavaju pojasniti što su to osobni podatci, važnosti čuvanja tih podataka i štetnost dijeljenja osobnih podataka i lokacija kretanja. Skrenuta je pozornost i na važnost kreiranja lozinki i ograničavanja pratitelja, ali i važnost neprihvatanja konverzacije sa nepoznatim osobama. Pored niza važnih informacija nastavnicima, roditeljima i edukatorima ostavljene su i smjernice za diskusiju sa djecom.

S obzirom na porast ovisnosti o inernetu, teškoće kontroliranja vremena provedenog na Youtubeu, TikToku, igricama i dopisivanju izrađen je i edukativni video materijal pod nazivom „Internet vrijeme i ovisnost“.

U edukativnom videu pod nazivom „Cyberbullying“ edukatori prikazuju razne događaje u kojima su se našla zlostavljana djeca i osjećaje koji su ih pratili, kao i  posljedice takvog zlostavljanja.

Mladi u čitavom svijetu sve više gledaju pornografske sadržaje, no kakve su posljedice po psihu i mentalno zdravlje mladih osoba i dovodi li takva praksa do iskrivljivanja zdrave slike o seksualnosti? Kako pornografija utiče na ovisnost o pornografiji i kako se izboriti sa tim govori se u video materijalu „Izloženost pornografiji“

Seksualno uznemiravanje tema je petog po redu videa u ovom serijalu. Jedna od pet mladih osoba koje borave na internetu doživjela je seksualno uznemiravanje. Što sve spada u seksualno zlostavljanje na internetu, kako se od njega zaštititi i kako se sa njim nositi, te što sve možemo uraditi ako do toga dođe možete naći u video materijalu „Seksualno uznemiravanje na internetu“.

Svi ovi video materijali Agencije ali i drugi na temu online sigurnosti izrađeni u okviru projekta Webobran mogu se naći na YouTube kanalu https://www.youtube.com/@webobran9884/videos

Pored videospotova, dostupna je i brošura o online sigurnosti sa savjetima djeci  o tome kako se ponašati u internet svijetu koja se može preuzeti na ovom linku.

Za nastavnike mogu biti zanimljivi i materijali koje je kreirala Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) na temu online sigurnosti. Interaktivna knjiga o sigurnosti djece na internetu „Vodič za nastavnike“ nudi korisne i zanimljive vježbe koje će biti od pomoći u prenošenju temeljnih znanja o online sigurnosti učenicima/cama uzrasta od 9-12 godina. „Vodič za nastavnike“ možete preuzeti na ovom linku.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

UNESCO pokreće obuku za stvaratelje digitalnog sadržaja: „Kako biti pouzdan glas na internetu?“

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

KAKO BITI POUZDAN GLAS NA INTERNETU? ‒ Prijavite se na UNESCO-ovu obuku i naučite nove vještine u digitalnom svijetu

Prelazak s tradicionalnih medija, koji su ranije činili dominantnu industriju vijesti, na stvaratelje digitalnog sadržaja koji danas dosežu milijunske preglede, preoblikovao je ne samo način na koji se konzumiraju vijesti nego i sam utjecaj na informativno okruženje. Dok se s jedne strane ovakva nova stvarnost ubrzano razvija, s druge strane potražnja za etičkim, vjerodostojnim i profesionalnim sadržajem nikada nije bila kritičnija.

Kako bi pomogli stvarateljima digitalnog sadržaja i novinarima u ovom novom dobu digitalnog informiranja, UNESCO će, u suradnji s The Knight centrom za novinarstvo u Americi, osigurati četverotjednu online obuku za stvaratelje digitalnog sadržaja i novinare pod nazivom „Stvaratelji digitalnog sadržaja i novinari: Kako biti pouzdan glas na internetu?”.

Suradnja između novinara i stvaratelja digitalnog sadržaja u vremenu digitalnog informiranja postaje sve važnija. Iako se stvaratelji sadržaja izvrsno snalaze u izgradnji autentičnih veza sa svojim sljedbenicima, često im nedostaje formalna obuka za verifikaciju i etičko izvješćivanje. Nasuprot tome, tradicionalni novinari, poznati po rigoroznoj provjeri činjenica, ponekad se bore da se prilagode platformama na kojima osobna veza pokreće angažman.

„Ovaj tečaj nastoji premostiti ova dva svijeta, osposobljavajući novinare i stvaratelje digitalnog sadržaja vještinama za izgradnju povjerenja publike, snalaženje u etičkim odgovornostima oblikovanja javnog mnijenja i kreiranje uvjerljivih sadržaja tijekom sukoba i kriza, a sve to istovremeno promovirajući i medijsku i informatičku pismenost“, navode organizatori.

Cilj online obuke je stvaratelje digitalnog sadržaja i novinare podučiti bitnim vještinama i osigurati znanjem za snalaženje u digitalnim izazovima, ojačati im vještine profesionalne komunikacije i zagovaranje transparentnosti, temeljene na ljudskim pravima online prakse.

Obuka će se provoditi na engleskom, francuskom, španjolskom i portugalskom jeziku, a svakog tjedna će se održavati moduli u trajanju od 90 minuta. Svi polaznici će na kraju obuke dobiti certifikate.

UNESCO, osnažujući digitalne stvaratelje radi na informiranijem, povezanijem i medijski pismenijem društvu, usklađujući se sa svojom širom misijom obrane slobode izražavanja, promoviranja ljudskih prava i njegovanja etičkih praksi u digitalnoj eri.

Tečaju možete pristupiti putem sljedeće poveznice.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Globalni digitalni sporazum: ključ održive digitalne budućnosti

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Na Samitu budućnosti Ujedinjenih nacija, održanom u New Yorku 22. rujna 2024. godine, svjetski lideri usvojili su Pakt za budućnost, sveobuhvatan sporazum u čijem se sastavu nalazi i Globalni digitalni sporazum („Global Digital Compact“), koji predstavlja opći okvir za globalno upravljanje digitalnim tehnologijama i umjetnom inteligencijom.

Digitalne tehnologije sve ubrzanije mijenjaju naš svijet, pružajući velikom dijelu čovječanstva nebrojene razvojne prilike, ali i suočavajući nas s izazovima s kakvima se ranije nismo susretali. Globalni digitalni sporazum (GDS) nastao je upravo iz nastojanja da se čovječanstvo uvede u sigurnu i održivu digitalnu budućnost, u kojoj će pozitivne strane novih tehnologija postati dostupne cijelom čovječanstvu i u kojoj će biti smanjeni rizici od zloupotrebe tehnologija. U tom smislu, GDS je zamišljen kao sveobuhvatan okvir međunarodne suradnje, zasnovan na poštivanju ljudskih prava i korištenju potencijala digitalnih tehnologija u svrhu ubrzanog postizanja ciljeva održivog razvoja.

Pravno uporište GDS-a čini Povelja Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo, uključujući Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i ciljeve iz Agende 2030. GDS također uzima u obzir vizije oblikovane na Svjetskom summitu o informacijskom društvu i prateće dokumente.

Osnovni princip na kojem počiva GDS jest da se sva ljudska prava: građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna, kao i osnovne ljudske slobode, moraju poštivati, štititi i promovirati, kako u stvarnom, tako i u virtualnom svijetu.

GDS potiče multisektorsku suradnju između država, međunarodnih organizacija, privatnog sektora, nevladinih organizacija, akademske zajednice, tehnoloških kompanija i stručnjaka. Ključnu ulogu u koordinaciji i osiguravanju resursa za provedbu ciljeva GDS-a ima Organizacija ujedinjenih nacija.

Koji su ključni ciljevi GDS-a?

Prevladavanje digitalnog jaza i ubrzan rad na postizanju ciljeva održivog razvoja.

U okviru ovog cilja definiraju se modaliteti: i) omogućavanja pristupa internetu za sve ljude; ii) jačanja digitalne pismenosti, digitalnih vještina i kapaciteta; iii) dostupnosti javnih digitalnih dobara i infrastruktura kao što su softver otvorenog koda, otvoreni podatci, javno dostupni modeli umjetne inteligencije i sl.

Povećanje digitalne inkluzije i stvaranje preduvjeta da svi ostvaruju korist od digitalne ekonomije, uključujući marginalizirane skupine.

Ovaj cilj uključuje: i) pružanje tehničke pomoći zemljama u razvoju za provedbu digitalne transformacije; ii) razvijanje transparentnih zakonodavnih, regulatornih i političkih okvira digitalne transformacije i dijeljenje najbolje prakse; iii) osiguravanje programa obuke za osnaživanje digitalnih vještina radne snage i poduzetnika, uključujući žene, mlade i marginalizirane skupine; iv) poboljšanje sigurnosti digitalnih sustava i podataka kako bi se omogućilo sigurno poslovanje i transakcije u digitalnom okruženju; v) promoviranje inovacija i digitalnog poduzetništva.

Jačanje inkluzivnog, otvorenog i sigurnog digitalnog prostora koji poštuje, štiti i promovira ljudska prava.

Ovaj cilj uključuje: i) nastojanja da razvoj i primjena nacionalnih zakonodavstava koja se tiču digitalnih tehnologija budu usklađeni s međunarodnim pravom, uključujući i međunarodno pravo o ljudskim pravima; ii) uspostavljanje pravnih mehanizama za zaštitu prava djece u digitalnom prostoru; iii) zabranu sprječavanja slobodnog protoka informacija i ideja, osim u slučajevima definiranim odredbama međunarodnog prava.

Promoviranje odgovorne, pravične i interoperabilne upotrebe podataka.

Ovaj cilj podrazumijeva: i) razvijanje globalnih okvira za upravljanje podatcima na način koji štiti privatnost i sigurnost podataka; ii) razvijanje zajedničkih standarda za podatke koji omogućuju interoperabilnost i smanjuju razlike u dostupnosti podataka između zemalja; iii) poboljšanje prikupljanja i analize podataka u cilju praćenja ciljeva održivog razvoja; iv) omogućavanje sigurnih i povjerljivih međunarodnih tokova podataka, uz poštivanje pravnih i privatnih okvira; v) promoviranje interoperabilnosti nacionalnih, regionalnih i međunarodnih okvira upravljanja podatcima.

Unaprjeđenje međunarodnog upravljanja umjetnom inteligencijom.

Ovaj cilj uključuje: i) osnivanje međunarodnog znanstvenog panela za procjenu rizika i koristi od umjetne inteligencije; ii) jačanje kapaciteta zemalja u razvoju za korištenje tehnologija umjetne inteligencije; iii) promoviranje transparentnosti i ljudske kontrole u razvoju i implementaciji sustava umjetne inteligencije.

Koji su ključni principi GDS-a?

  • Inkluzivnost: Sve države, uključujući zemlje u razvoju, i svi dionici pozvani su da sudjeluju u oblikovanju globalne digitalne budućnosti.
  • Razvojno orijentiran pristup s uporištem u Agendi 2030: Poticanje suradnje koja koristi tehnologije u svrhu ubrzanog napretka, iskorijenjivanja siromaštva i odgovaranja na potrebe zemalja u razvoju.
  • Održivi razvoj: Hvatanje u koštac s aktualnom koncentracijom tehnoloških kapaciteta i tržišne moći, u svrhu pravične distribucije koristi od digitalne suradnje i smanjenja postojećih nejednakosti.
  • Rodna ravnopravnost: Poseban fokus na osnaživanju žena i djevojaka i njihovo puno i ravnopravno uključivanje u digitalnu sferu.
  • Ekološka održivost: Minimiziranje negativnih utjecaja digitalnih tehnologija na okoliš.
  • Digitalna pristupačnost za sve: Mogućnost pristupa digitalnim tehnologijama i uslugama po povoljnim cijenama kao preduvjet za uključivanje svih ljudi u digitalni svijet, uz poštivanje jezičnih i kulturnih različitosti.
  • Oslanjanje na interoperabilne digitalne sustave koji međusobno komuniciraju i razmjenjuju informacije kao ključne katalizatore razvoja.
  • Razvoj sigurnih i pouzdanih tehnologija u službi čovjeka: Promoviranje odgovornog, pouzdanog i transparentnog pristupa u razvoju novih tehnologija i umjetne inteligencije, podređenog interesima čovjeka.
  • Poticanje kreativnosti i konkurencije kao pokretača digitalnog napretka za društva i kompanije svih veličina.

U kontekstu utvrđenih ciljeva i principa GDS definira konkretne obveze i radnje koje se trebaju provesti do 2030. godine, među kojima su povezivanje svih ljudi na internet uz smanjenje troškova pristupa, povezivanje svih bolnica i škola na internet, povećanje digitalnih vještina kroz edukaciju i obuku, borba protiv digitalnog nasilja, posebice nad djecom i ženama, jačanje povjerenja u digitalne platforme kroz transparentnost i odgovornost itd. U tom smislu, GDS nije samo vizija nego i akcijski plan za svijet u kojem digitalne tehnologije služe čovječanstvu. Njegova uspješna realizacija počiva na kolektivnoj posvećenosti, inovativnosti i solidarnosti.

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Društvene mreže

Što je brain rot i kako skrolanje na društvenim mrežama utječe na naš mozak

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Društvene mreže postale su neizostavan dio života cjelokupne svjetske populacije. TikTok, Twiter, Facebook, Instagram i mnoge druge mreže svakim danom bilježe povećanja posjeta. To je ujedno i pokazatelj da svakim danom raste ovisnost svjetske populacije o društvenim mrežama i sadržajima koji se nude. U dobu sveupućenosti i potrebi da se bude u trendu i koraku s novim tehnologijama i informacijama, postavlja se pitanje utjecaja društvenih mreža na naše mentalno zdravlje i kognitivne funkcije.

Poznato je da društvene mreže nude mnoštvo zabave i mogućnosti za povezivanje, no nude i nekvalitetan online sadržaj, čiji utjecaj na naše mentalno zdravlje može biti štetan.

Kako višesatno skrolanje po društvenim mrežama utječe na vaš mozak najbolje opisuje  pojam pod kojim se ova pojava označava, a to je brain rot ili „moždani trulež“.

„Moždani trulež“ definira se kao „vjerojatno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno kada se promatra kao rezultat prekomjerne konzumacije određenog materijala (danas online sadržaja) koji se smatra trivijalnim ili neizazovnim“.

Pojam brain rot nije novina, no upravo je ovaj izraz izabran za Oxfordovu riječ godine, budući da se radi o trendu godine i pojavi koja je sve više zastupljena među svim uzrastima.

U obrazloženju s Oxforda pojašnjeno je da je termin dobio na popularnosti u cilju ukazivanja zabrinutosti zbog konzumacije prekomjerne količine nekvalitetnog online sadržaja, posebice putem društvenih mreža.

Posebna zabrinutost iskazana je u ovom trenutku, jer se sve više mladih ljudi žali da se oseća trulo nakon što provode sate skrolajući kroz društvene mreže kao što su TikTok, Instagram i Twitter.

„Društvene mreže“, upozoravaju stručnjaci, „koriste algoritme koji iskorištavaju sustav nagrađivanja našeg mozga“. Prema ovim tvrdnjama, internetske platforme dizajnirane su da nas konstantno angažiraju i nagrađuju putem dopaminskih nadražaja, što nas motivira da tražimo još brže i češće stimulacije. Pod nagrađivanjem se, pritom, podrazumijeva stimulacija dopaminskog centra u mozgu.

Skrolanje i konstantno mijenjanje fokusa s jedne teme na drugu ili jedne mreže na drugu, pokazala su istraživanja, može biti pogubno za naš mozak, posebice kada je u pitanju mlađa populacija, budući da se gubi mogućnost fokusa, a samim time i mogućnost analize, učenja ili razmišljanja.

Svakodnevna višesatna upotreba platformi može promijeniti način na koji naš mozak obrađuje informacije, smanjujući našu sposobnost za duboko i koncentrirano razmišljanje. Osim psihičkih, ova pojava ima posljedicu i na fizičko zdravlje, ali i na društveni život.

Konstantna potreba za stimulacijom i trenutnim zadovoljstvom povećava rizik od anksioznosti i stresa, jer nam nemogućnost isključenja iz digitalnog svijeta otežava opuštanje i mentalni odmor.

Iako je gotovo nemoguće potpuno izbjeći društvene mreže u suvremenom svijetu, postoje načini da zaštitimo svoje mentalno zdravlje i kognitivne funkcije, a prvi korak je svakako ograničavanje vremena koje se provodi na internetskim platformama.

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Održan je sedmi sastanak neformalne Mreže institucija i organizacija aktivnih u području medijske i infomacijske pismenosti

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Regulatorna agencija za komunikacije je u svojstvu koordinatora aktivnosti neformalne Mreže za medijsku i informacijsku pismenost (MIP) 19. prosinca 2024. godine organizirala sedmi sastanak institucija i organizacija aktivnih u području MIP-a u Bosni i Hercegovini. Sastanak je održan u suradnji s UNESCO-om, Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu u UN Houseu u Sarajevu.

Inkluzivnost inicijativa medijske pismenosti ‒ kako materijale učiniti pristupačnim osobama s poteškoćama u razvoju i/ili invaliditetom, uključivanje publike, a posebno seniora u kreiranje inicijativa, te regulacija vloggera, bile su neke od tema o kojima je na sastanku diskutiralo oko 60 stručnjaka iz područja MIP-a.

Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) naglasila je MIP kao važan segment svog djelovanja, koji značajno doprinosi podizanju svijesti o značaju MIP-a u Bosni i Hercegovini, te istakla da se samo zajedničkim djelovanjem svih članica Mreže za MIP može iskoračiti naprijed u ovom segmentu.  Naglašena je potreba za sustavnim rješenjem u području obrazovanja u BiH, kao i važnost formalizacije uloge koju Agencija ima u području MIP-a. Istaknut je i značaj uključivanja publike u kreiranje inicijativa medijske pismenosti i potreba za provedbom statistički reprezentativnih istraživanja o razini vještina medijske i informacijske pismenosti, uključujući digitalne kompetencije svih građana, te evaluacijom inicijativa medijske pismenosti. Agencija je posebno naglasila planirane aktivnosti usmjerene na kreiranje regulatornog okvira za regulaciju vloggera/kreatora i uploadera videosadržaja. Dat je i kratak osvrt na ovogodišnju kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti – Digitalno snažni“, koja je ocijenjena najboljom do sada, uz prikaz rezultata evaluacijskog upitnika o uspješnosti kampanje.

Foto; Mirza Ajnadžić

UNESCO, kao strateški partner vladinog i nevladinog sektora u području MIP-a, iskazao je zahvalnost za uspješnu suradnju s organizatorima sastanka, kao s ključnim dionicima u ovom području i potvrdio svoju opredijeljenost za unaprjeđenje MIP-a u formalnom i neformalnom obrazovanju. Predstavljen je i plan aktivnosti UNESCO-a na polju MIP-a u Bosni i Hercegovini u narednom razdoblju, koji obuhvaća usvajanje strategija za potporu MIP-u u BiH u formalnom obrazovanju, uvođenje MIP-a u školske kurikulume diljem zemlje, radionice za obrazovne djelatnike u području MIP-a, sudjelovanje u organizaciji Dana MIP-a, te nastavak suradnje sa strateškim partnerima i svim članicama Mreže za BiH. UNESCO je preuzeo i značajne korake kako bi sadržaj koji generiraju korisnici učinio odgovornijim, te su na sastanku istaknute ključne inicijative o stvarateljima digitalnog sadržaja. Iz UNESCO-a su naglasili da pristup medijskim sadržajima osoba s invaliditetom može biti brži, lakši i jeftiniji uz pomoć AI alata.

Predstavnici Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu podsjetili su da izrađena Strategija za medijsko i informacijsko obrazovanje u Kantonu Sarajevo još uvijek nije implementirana, te da je jedan od načina za prevladavanje problema nedostatka koordinacije aktivnosti MIP-a u bh. obrazovanju,  sustavno i zajedničko djelovanje dionika u okviru Mreže za MIP.

Predstavnici Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo naglasili su važnost Mreže za MIP u unaprjeđenju područja MIP-a prema svim društvenim skupinama, te naglasili potrebu sustavnih rješenja, posebice u obrazovnom sektoru. Sajam MIP-a istaknut je kao izvanredan način za suradnju članica Mreže za MIP, uz preporuke članicama Mreže za MIP da svoja eventualna buduća financijska sredstva namijenjena projektima iz područja MIP-a usmjere i u tom smjeru. Predstavljeno je i istraživanje o medijskim navikama starije populacije koje je izvršio „Mediacentar“ Sarajevo, a koje je pokazalo da je ovoj populaciji potrebna dodatna obuka, posebno u segmentu online sigurnosti. Istaknuta je potreba medijskog i informacijskog opismenjavanja šire publike, koja uključuje i roditelje, ali i stariju populaciju.

Prof. dr. Lejla Kafedžić s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu je u okviru sesije o inkluzivnosti inicijativa medijske pismenosti predstavila načine na koje materijale možemo učiniti pristupačnim osobama s poteškoćama u razvoju, ukazala na probleme koje imaju osobe s oštećenjima sluha ili vida u digitalnom pristupu informacijama, ali i na mjere koje treba poduzeti kako bi se ti problemi prevladali. Predstavljen je i standard Easy-to-Read, kao set pravila za lakši pristup informacijama.

O smjernicama za pristup medijskim sadržajima osobama s invaliditetom govorila je predstavnica organizacije JaBiHEU, s posebnim naglaskom na obvezno uključivanje osoba s invaliditetom u sve procese koji se tiču prilagodbe sadržaja njihovoj populaciji, kao i edukaciji. Podsjetila je na „Vodič za prilagodbu medijskih sadržaja“, koji je dostupan i online.

Predstavnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Tuzli istakli su važnost drugačijeg pristupa MIP-u, uz iskazanu potrebu za medijskim i informacijskim opismenjavanjem, posebice u bh. obrazovnim institucijama, koje nemaju jedinstven program za ovo područje.

Predstavnici institucije Ombudsmana za djecu Republike Srpske istakli su preporuke da se u okviru određenih predmeta razmotre mogućnosti proširivanja sadržaja iz područja MIP-a, kao i o potrebi strateškog pristupa inkorporacije generirane umjetne inteligencije u obrazovanje.

Predstavnici Ministarstva obrazovanja i znanosti osvrnuli su se na potrebu da se u okviru Ministarstva mora jasno predočiti važnost MIP-a, te da priliku za bolju implementaciju MIP-a u obrazovni sustav treba tražiti u predstojećoj izmjeni nastavnih programa, te educiranju nastavnika.

Najmlađi sudionici sastanka, članovi Omladinskog panela Centra za sigurni internet „Sigurno dijete“ iznijeli su svoja iskustva u kreiranju, evaluaciji i implementaciji aktivnosti i materijala iz područja medijske pismenosti. Istakli su da educiraju druge učenike o temama iz medijske pismenosti, a posebno sigurnosti na internetu.

Predstavnica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje govorila je o važnosti i načinima educiranja nastavnika iz područja medijske i informacijske pismenosti, platformi za odgojno-obrazovne djelatnike e-Twinning, te je predstavila istraživanja PISA, TIMSS i ICILS.

Predstavnik „Školegijuma“ predstavio je istraživanje „Online lice škola“, koje se odnosi na način na koji škole prezentiraju svoj rad na internetu, te kako bi takva web-stranica trebala izgledati.

Predstavnica Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja govorila je o radu i aktivnostima ove neformalne mreže, uglavnom nevladinih organizacija, ali i drugih dionika zainteresiranih za pitanje regulacije i sigurnosti online prostora.

Na sastanku je istaknuto da je s medijskim i informacijskim opismenjavanjem potrebno započeti u najranijoj dobi, ali da je ono posebno potrebno roditeljima, ali i starijoj populaciji. Mreža za medijsku i informacijsku pismenost ponovno je istaknuta kao ključni segment za razvoj medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini, te da se samo zajedničkim djelovanjem može postići više u ovom području.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Dezinformacije

INTERVJU: Pobjednici na UNESCO-ovom hackathonu ‒ tim ZAADA KREATIVNOM ENERGIJOM PROTIV GOVORA MRŽNJE

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Kada se kreativna energija spoji sa znanjem – nastaje prava magija. Upravo tako bi se mogao opisati hackathon Innovate For Peace: No To Hate Speech, koji je u okviru trogodišnjeg projekta Social Media 4 Peace, a koji financira EU, organizirao UNESCO.

Mladi inovatori, uključujući studente, novinare i aktiviste iz cijele Bosne i Hercegovine, okupili su se s misijom da osmisle digitalna rješenja koja će učiniti online prostor sigurnijim i otpornijim na negativne utjecaje.

Pod vodstvom iskusnih mentora, sudionici su prošli kroz intenzivan proces učenja i zajedničkog rada, a njihova posvećenost i kreativnost rezultirale su inovativnim rješenjima.

Pobijedio je tim ZAADA, čiji je projekt prepoznat kao najinovativniji alat u borbi protiv dezinformacija i govora mržnje. U intervjuu koji slijedi, razgovaramo s članovima pobjedničkog tima o njihovim iskustvima, inspiracijama i planovima za budući razvoj aplikacije.

Možete li nam opisati vašu aplikaciju i kako će ona pomoći u suzbijanju govora mržnje?

 Amra: „Naša aplikacija je poput malog digitalnog heroja! Riječ je o ekstenziji za web-preglednike koja pomaže korisnicima da brzo shvate je li neka stranica pouzdana. Kad posjetiš stranicu, odmah vidiš ocjenu vjerodostojnosti i upozorenje ako je sadržaj sumnjiv. Cilj je spriječiti da ljudi padnu u zamku lažnih vijesti i dezinformacija koje često vode do govora mržnje.“

Zijad: „Naša aplikacija funkcionira kao dodatak za internet-preglednike, s ciljem da zaštiti korisnike od manipulacije sadržajem. Kada posjetiš stranicu koja je označena kao nepouzdana od strane portala za provjeru činjenica, poput Raskrinkavanja, dobiješ upozorenje i ocjenu vjerodostojnosti. Ovaj alat pomaže ljudima da pristupe informacijama s kritičkim stavom.“

Almin: „Osmislili smo aplikaciju kao jednostavan, ali moćan online alat koji omogućuje korisnicima da brzo provjere vjerodostojnost medijskih stranica. Govor mržnje se često širi kroz manipulaciju činjenicama, a naš cilj je da se to zaustavi u korijenu. Vjerujemo da ovakav alat može promijeniti svijest korisnika i postaviti standard za medijsku odgovornost.“

Što vas je motiviralo da se prijavite na hackathon i radite na ovoj temi?

Ali: „Za mene je ovo bila prilika da testiram svoje granice i sudjelujem u nečemu što može promijeniti društvo nabolje. Tema govora mržnje me uvijek zanimala, i htio sam se okušati u traženju rješenja koje će pomoći ljudima da prepoznaju opasnosti dezinformacija.“

Amra: „Prvenstveno me motivirala želja za izazovom. Hackathon je prilika da se suočimo s realnim problemima i probamo ih riješiti inovativnim načinima. Kada sam vidjela da je tema borba protiv govora mržnje, znala sam da je to nešto u čemu želim sudjelovati.“

Zijad: „Moja struka me često vodi ka projektima kao što je ovaj, pa sam htio vidjeti mogu li svoje vještine primijeniti na nešto što ima širi društveni utjecaj. Hackathon mi je pružio priliku da doprinesem nečemu što je zaista važno, i to mi je bio ogroman motiv.“

Almin: „Motivirala me je želja za realizacijom ideje koja može imati svakodnevnu primjenu. Hackathon je idealna prilika za to, jer okuplja ljude sličnog entuzijazma i sa sličnim ciljevima. Rješavanje problema govora mržnje online je nešto što me posebno zanima, jer je to problem s kojim se svi susrećemo.“

Davud: “Prijavio sam se jer volim izazove i želim napraviti promjenu. Hackathon o ovoj temi mi je bio prilika da radim na nečemu što ima konkretan pozitivan utjecaj na društvo. Ideja da svojim radom možemo suzbiti govor mržnje bila je nevjerojatno inspirativna.”

Kako ste osmislili ideju za vaše rješenje i što vas je inspiriralo u procesu razvoja?

Davud: „Ideja je došla nakon uvodnih predavanja na hackathonu. Shvatili smo koliko dezinformacije i govor mržnje utječu na svakodnevni život, pa smo htjeli napraviti alat koji će to promijeniti. Inspiraciju smo pronašli u radu organizacija kao što je Raskrinkavanje, koje već godinama pomažu ljudima da razlikuju istinu od laži.“

Ali: „U početku smo razgovarali o različitim idejama, ali smo se na kraju odlučili za rješenje koje bi omogućilo ljudima da lakše prepoznaju nepouzdane izvore. Inspiraciju smo crpili iz svakodnevnih situacija u kojima ljudi šire dezinformacije, često nesvjesno. Željeli smo da naš alat bude jednostavan za korištenje, ali i djelotvoran.“

Zijad: „Kada smo dobili temu hackathona, odmah sam pomislio na potrebu za nečim što će upozoravati ljude na sadržaje koji nisu pouzdani. Inspirirala nas je ideja da kreiramo alat koji ne samo da informira korisnike, već ih i potiče da preispitaju ono što čitaju. To je ključ borbe protiv govora mržnje – kritičko razmišljanje.“

Koji su najveći izazovi s kojima ste se suočili tijekom hackathona i kako ste ih prevladali?

Amra: „Najveći izazov za mene bio je prilagođavanje timskom radu u tako intenzivnom okruženju. Svi smo morali brzo prilagoditi svoje ideje i pristup kako bismo se uklopili u zajednički projekt. Na kraju smo uspjeli kroz mnogo kompromisa i otvorene komunikacije.“

Almin: „Izazov je bio kombiniranje različitih vještina i perspektiva svakog člana tima. Bilo je potrebno dosta strpljenja da sve uskladimo, ali mislim da je to samo ojačalo našu aplikaciju. Svi smo dodali nešto svoje, što je na kraju dalo jedinstven rezultat.“

Davud: „Raditi na projektu s vremenskim ograničenjem bio je stresan izazov. No, kroz brze odluke i jasnu podjelu zadataka, uspjeli smo ostati fokusirani i završiti aplikaciju na vrijeme. To je bio pravi test našeg timskog duha.“

Koliko vam je bilo korisno raditi s mentorima iz industrije i koje ste ključne lekcije naučili?

Zijad: „Mentori su bili nevjerojatni! Pomogli su nam da razmišljamo o aplikaciji iz perspektive korisnika, što je bilo ključno za naše konačno rješenje. Njihovi savjeti su nam pokazali što znači imati jasnu viziju i ovom prilikom bih im se zahvalio, a naročito Melisi iz agencije Republic.“

Ali: „Raditi s mentorima dalo nam je uvide koje sami vjerojatno ne bismo imali. Njihova stručnost u dizajnu i tehničkim rješenjima značajno je unaprijedila naš projekt. Naučio sam koliko je važno imati strukturu i plan tijekom razvoja.“

Amra: „Mentori su nas vodili kroz cijeli proces. Bilo je nevjerojatno vidjeti kako njihovo iskustvo pomaže u oblikovanju ideje. Naučili smo kako da kreiramo jednostavniji i učinkovitiji alat koji može biti koristan široj javnosti.“

Kako se vaš tim organizirao i surađivao tijekom hackathona?

Almin: „Odmah smo se dogovorili da iskoristimo individualne vještine svakog člana. Svi smo imali svoje zadatke, ali smo redovito provjeravali napredak i prilagođavali se situaciji. Ta je fleksibilnost bila ključna za uspjeh.“

Davud: „Bili smo stalno u kontaktu. Svatko je imao svoju ulogu, ali smo radili zajedno na ključnim dijelovima. Često smo se sastajali i diskutirali o napretku, što nam je pomoglo da ostanemo na pravom putu.“

Ali: „Uloga svakog člana tima bila je jasno definirana, ali smo uvijek bili spremni pomoći jedni drugima. Kombinirali smo različite perspektive i vještine, što je učinilo naš rad učinkovitijim i zanimljivijim.“

Što za vas znači pobjeda na ovom hackathonu?

Zijad: „Pobjeda je za mene potvrda da radimo nešto važno i korisno. Motivacija je sada još veća da nastavimo raditi na ovom projektu i razvijati ga dalje.“

Amra: „Ova pobjeda je ogromna stvar! Znači da smo napravili nešto što ima smisla i što može zaista doprinijeti društvu. Osjećam se ponosno što smo uspjeli ostvariti ovakav rezultat.“

Davud: „Za mene je ovo priznanje da smo na dobrom putu. Pobjeda nam daje dodatno samopouzdanje i želju da proširimo naš projekt i učinimo ga još boljim.“

Kakvi su vaši planovi za daljnji razvoj aplikacije? Imate li ideje kako je dodatno unaprijediti?

Almin: „Planiramo proširiti bazu podataka i poboljšati korisničko sučelje. Želimo da aplikacija bude dostupna što širem krugu korisnika i da postane još moćniji alat u borbi protiv dezinformacija.“

Ali: „Već smo razgovarali o idejama za unaprjeđivanje, kao što je integracija naprednijih parametara za ocjenjivanje stranica. Naš cilj je da aplikacija bude intuitivnija i preciznija.“

Zijad: “Naš plan je da uključimo još čimbenika koji će dodatno pomoći korisnicima da prepoznaju lažne vijesti. Također, razmišljamo o suradnji s portalima za provjeru činjenica kako bismo proširili domet aplikacije.“

Koje savjete biste dali drugim mladim inovatorima koji se žele uključiti u projekte s društvenim utjecajem?

Amra: „Samo krenite! Čak i ako niste sigurni u ishod, važno je probati. Naći ćete podršku na putu, a iskustvo je neprocjenjivo.”

Davud: „Pronađite ljude koji vjeruju u istu ideju kao i vi. Prava potpora može napraviti veliku razliku u ostvarivanju ciljeva.”

Ali: „Nemojte se bojati neuspjeha. Svaki pokušaj je prilika da naučite nešto novo i postanete bolji. Upornost je ključ.“

Kako vidite ulogu tehnologije u borbi protiv govora mržnje i dezinformacija u budućnosti?

Zijad: „Tehnologija je moćan alat, ali samo ako je koristimo ispravno. Budućnost je u kombinaciji naprednih tehnologija i društvene svijesti. Mi smo sada na prvoj liniji tog razvoja.“

Amra: „Mislim da tehnologija može promijeniti način na koji razmišljamo i komuniciramo. Važno je da je koristimo za pozitivne promjene, a borba protiv govora mržnje je jedan od prioriteta.“

Almin: „Tehnologija može biti alat za obrazovanje i informiranje. S pravim pristupom, možemo stvoriti digitalni prostor koji ohrabruje pozitivnu interakciju i sprječava širenje mržnje.“

Što mislite o inicijativi UNESCO-a vezanoj za ovaj hackathon?

Davud: „UNESCO je pružio nevjerojatnu priliku mladima da se izraze i doprinesu borbi protiv govora mržnje. Zahvalan sam na prilici i nadam se da će biti još sličnih projekata.“

Ali: „Ova inicijativa UNESCO-a je izvanredna. Ne samo da smo naučili puno već smo imali priliku raditi na nečemu što ima društveni značaj. Nadam se da će biti još ovakvih događaja.”

Amra: „UNESCO nas je sve okupio oko važne teme. Projekti poput ovog inspiriraju mlade i omogućuju im da prave konkretne promjene. Radujem se budućim sličnim inicijativama. Ovom prilikom bih se zahvalila UNESCO-u na prilici, kao i marketinškoj agenciji Republic na sjajnoj realizaciji hackathona.“

Članovi tima ZAADA s velikim entuzijazmom gledaju u budućnost, nadajući se da će njihova aplikacija pronaći put do šire publike i postati nezaobilazan alat u borbi protiv dezinformacija i govora mržnje. Vjeruju da njihovo rješenje ima potencijal da podigne svijest i inspirira ljude da kritički razmišljaju o informacijama koje svakodnevno konzumiraju. Njihov rad nije samo tehnološki pothvat, već i društvena misija – dokaz da inovativne ideje mladih mogu mijenjati svijet nabolje.

Uz potporu organizacija poput UNESCO-a i zajednice koja prepoznaje vrijednost ovakvih projekata, ZAADA se nada da će njihova aplikacija postati simbol promjene u digitalnom svijetu, inspirirajući i druge mlade ljude da se uključe u projekte sa stvarnim društvenim utjecajem.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Zaštita privatnosti

„Nellyna priča“: rizici i posljedice sharentinga

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Sharenting se odnosi na praksu pojedinih roditelja da učestalo objavljuju fotografije, videozapise i sl. o životu svoje djece na društvenim mrežama. Premda sharenting ima i brojne dobre strane, ova praksa ipak može ostaviti dalekosežne posljedice na sigurnost i mentalno zdravlje djeteta.

Baš kao što su roditelji nekada osjećali potrebu da posebne trenutke iz života svog djeteta/djece zabilježe fotoaparatom ili kamerom, tako je i danas kod većine roditelja (> 75 %) prisutna želja da se nebrojeni trenutci u kojima nas djeca preplave ljepotom, radošću ili ponosom zabilježe mobilnim telefonima i podijele s bliskim osobama. U većini slučajeva roditelji to čine iz najboljih pobuda: kako bi podijelili ponos i promovirali uspjehe svoje djece, održavali kontakte i obavještavali obitelj i prijatelje o djetetovom odrastanju, sakupljali uspomene, dobili potporu i korisne informacije koje se tiču izazova roditeljstva ili podijelili vlastita iskustva.

Međutim, činjenica da koristimo javni prostor (internet) kako bismo podijelili privatne informacije s bliskim ljudima, izlaže nas i našu djecu potencijalnim opasnostima. Kada objavljujemo fotografije, videozapise i osobne podatke svoje djece na društvenim mrežama, mi ujedno dijelimo te informacije ne samo s onima s kojima mi to želimo, već potencijalno i s onima koji nemaju dobre namjere prema našoj djeci.

Izravno ili neizravno otkrivanje djetetovih osobnih podataka kao što su ime i prezime, datum rođenja, adresa, škola koju dijete pohađa i sl. izlaže dijete opasnostima kao što su krađa identiteta, cyberbullying, kontakti s predatorima i sl.

Čemu nas uči film „Nellyna priča“ o sharentingu?

Osim sigurnosnih razloga, sharenting može negativno utjecati i na mentalno zdravlje djeteta. Upravo na to skreće pozornost višestruko nagrađivani kratki film „Nellyna priča“ (Nelly’s Story) austrijskog redatelja Jonasa Steinackera iz 2022. godine.

Nelly i njena majka Sarah proslavljaju Nellyn 9. rođendan. Dok prilaze prostoriji prepunoj rođendanskih poklona, Sarah cijeli događaj snima za Instagram. Nelly je tužna zbog skorašnjeg razvoda roditelja i zbog toga što njen tata nije prisutan na proslavi njenog rođendana i nije raspoložena da pozira za društvene mreže. U jednom trenutku, odbija surađivati s majkom, otima njen mobilni telefon i zaključava se u kuću, ostavljajući majku u dvorištu. Očajna, majka poziva najprije bravara da provali vrata, koji, zbunjen situacijom, odlučuje pozvati policiju. Za to vrijeme, Nelly objavljuje na majčinom Instagram profilu njene panične molbe da otvori vrata i druge uznemirujuće snimke.

Koje su negativne implikacije sharentinga na mentalno zdravlje djece?

  1. Sharenting može narušiti odnos između roditelja i djeteta, tim prije što je dijete starije.

Kao što vidimo u filmu „Nellyna priča“, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama bez suglasnosti i volje djeteta može narušiti odnos između roditelja i djeteta. Kad je riječ o mlađoj djeci, koja još uvijek nisu na društvenim mrežama, ili nisu u stanju iskazati svoje mišljenje o roditeljskoj praksi sharentinga, roditeljima je lakše zanemariti dječje želje i potrebe. Međutim, s obzirom na to da ovi sadržaji trajno ostaju prisutni na mreži, postoji opasnost da djeca čiji su životi od ranog djetinjstva predmet sharentinga, kasnije to dožive kao narušavanje privatnosti i prepreku za kreiranje vlastitog digitalnog identiteta. Drugim riječima, adolescenti mogu osjećati nelagodnost uslijed digitalnog traga koji su njihovi roditelji ostavljali bez njihove suglasnosti.

  1. Sharenting može prouzrokovati nezdrave usporedbe djeteta s drugima i nesigurnost

Sharenting može dovesti do socijalne anksioznosti djeteta. Kontinuirano dijeljenje dječjih postignuća, kao što su akademski ili sportski uspjesi, pa čak i fizički izgled, može utjecati na to da dijete sebi nametne nerealna očekivanja, zahtijevajući besprijekornost i savršenstvo na svim poljima. To može rezultirati povećanom anksioznošću i stresom, strahom od osude i odbacivanja.

Adolescenti su često skloni usporedbi svojih stvarnih života s idealiziranim slikama koje vide na mreži, što doprinosi sindromu FOMO (Fear of Missing Out ‒ strah od propuštanja informacija), koji je također povezan sa socijalnom anksioznošću.

Istraživanja sugeriraju da izloženost djece idealiziranim prikazima drugih obitelji može dovesti do nezadovoljstva vlastitim životom, posebice kada dijete osjeća nemogućnost da dostigne „savršenstvo“ koje vidi na tuđim profilima.

  1. Sharenting povećava rizik od toga da dijete postane žrtva cyberbullyinga

Sadržaji koje roditelji objavljuju o svojoj djeci mogu nedobronamjernim vršnjacima ili drugima biti povod za cyberbullying, dovodeći time dijete u neugodne situacije, kako u virtualnom, tako i u stvarnom životu.

  1. Sharenting može negativno utjecati na proces formiranja identiteta mlade osobe

Istraživanja pokazuju da sharenting također može utjecati na razvoj identiteta adolescenta. S aspekta formiranja identiteta, adolescencija je ključna razvojna faza i adolescenti imaju potrebu samostalno istraživati svoj identitet. Ukoliko roditelji oblikuju djetetovu digitalnu sliku od ranih godina, to može negativno utjecati na samopercepciju adolescenta. Osim toga, s obzirom na trajnost online objava, adolescenti mogu kasnije u životu, prilikom apliciranja za fakultet ili posao, trpjeti posljedice digitalnog otiska koji su kreirali njihovi roditelji, što može dodatno utjecati na njihovo samopouzdanje i biti izvor stresa.

Izgradnja zdravih digitalnih ograničenja

S obzirom na potencijalne negativne posljedice sharentinga, stručnjaci preporučuju roditeljima da prilikom objavljivanja sadržaja o svojoj djeci na internetu vode računa o sljedećem:

Poštujte privatnost djeteta: Djeci treba omogućiti da sama odlučuju što će biti objavljeno o njima, tim više što su starija. Razgovarajte s djecom o mogućim posljedicama sharentinga i tražite njihovu suglasnost prije objavljivanja fotografija, videozapisa ili drugih sadržaja o njima.

Izbjegavajte pretjerano dijeljenje: Iako je prirodno osjećati želju da sa svojim prijateljima i članovima obitelji podijelimo sadržaje koji svjedoče o nekim važnim trenutcima iz djetetovog života, treba voditi računa i izbjegavati dijeljenje trenutaka koji dijete mogu dovesti u neugodnu situaciju u kasnijim fazama života.

Stvarajte zdrave medijske navike: Neka vaše medijske navike budu za primjer djeci, u smislu kontroliranja vremena koje provodite ispred ekrana, izbjegavanja prekomjernog objavljivanja sadržaja, biranja kvalitetnih medijskih sadržaja i sl.

Razmišljajte o potencijalnim dugoročnim posljedicama: Razmotrite dugoročne posljedice dijeljenja osobnih informacija o svojoj djeci. Ono što danas izgleda bezopasno, sutra možda može biti izvor neugodnosti ili frustracije za vaše dijete.

Zaključak

Premda sharenting ima mnoge pozitivne strane, važno je da roditelji imaju svijest i o brojnim rizicima koje sharenting nosi po sigurnost i mentalno zdravlje djeteta. Imajući u vidu da se naši životi sve više isprepliću s digitalnim prostorom, vrlo je važno da roditelji vode računa o potencijalnim dugoročnim implikacijama svojih online postupaka. Poštivanjem privatnosti, njegovanjem dijaloga i uspostavljanjem zdravih medijskih navika, roditelji mogu sačuvati svoju djecu od potencijalnih negativnih utjecaja sharentinga i omogućiti im da zadrže kontrolu nad svojim digitalnim identitetima.

Izvori:

Vigderman, Eliza (2024). Parents’ Social Media Habits: 2021. Preuzeto s: https://www.security.org/digital-safety/parenting-social-media-report/

Travers, Marc Ph.D. (2023). Risks Linked to ‘Sharenting’ Your Kids Lives Online. Psychology Today. Preuzeto s: https://www.psychologytoday.com/intl/blog/social-instincts/202306/2-risks-linked-to-sharenting-your-kids-lives-online

Walrave, Michel et al. (2022). The Limits of Sharenting: Exploring Parents’ and Adolescents’ Sharenting Boundaries Through the Lens of Communication Privacy Management Theory. Frontiers in Education. Preuzeto s:  https://www.frontiersin.org/journals/education/articles/10.3389/feduc.2022.803393/full

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“ 2024.

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) i partneri iz Mreže za medijsku i informacijsku pismenosti i ove su godine uspješno proveli kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti“. Pod sloganom „Digitalno snažni“, kampanja je provedena od 26. listopada do 05. studenog 2024. godine, a zabilježen je i do sada najveći broj sudionika, predavača, izlagača i medija koji su svojim radom potaknuli širu javnost na razmišljanje o važnim temama iz područja medijske i informacijske pismenosti.

Glas o važnosti medijskog opismenjavanja društva čuo se na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine putem medija koji su se aktivno uključili u kampanju izradom vlastitih materijala i emitiranjem audiovizualnih materijala na temu edukacije mladih o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, koji su kreirani u okviru projekata RAK-a, UNESCO-a i Međunarodnog foruma solidarnosti EMMAUS. Uloga medija i medijskih radnika i ovaj se put pokazala važnim faktorom za unaprjeđenje medijske pismenosti građana.

Dani medijske i informacijske pismenosti kroz razne događaje, predavanja, izložbe, panele i  radionice obilježeni su Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Tuzli, Doboju, Ugljeviku i Zvorniku. Predavači su obuhvatili različite teme iz područja medijske i informacijske pismenosti, kao što su primjena umjetne inteligencije, prepoznavanje i suzbijanje dezinformacija, uloga knjižnica u 21. stoljeću, razvijanje zdravih medijskih navika itd. Navedeni događaji privukli su na stotine mladih ljudi kojima je ovo bila prilika da sa stručnim predavačima razmijene mišljenja o svjetskim trendovima i izazovima koji su nastali uslijed brzog razvoja novih tehnologija. Pored visokoškolskih ustanova, tijekom trajanja kampanje brojne škole u Federaciji BiH i Republici Srpskoj uključile su se aktivno u kampanju, te su dio nastave posvetile ovim temama, a od pomoći su im bili i materijali koje je za potrebe škola izradila Agencija i koji se bave online sigurnošću i kreiranjem zdravih medijskih navika.

Središnja manifestacija Dana medijske i informacijske pismenosti bila je Sajam medijske i informacijske pismenosti koji je održan 04. i 05. studenog u Europe Houseu u Sarajevu. Ovaj događaj okupio je više od 500 sudionika, uključujući nastavnike, učenike, roditelje i stručnjake iz područja medija i digitalne sigurnosti. Na Sajmu je održano 13 radionica i predavanja na teme kao što su digitalna sigurnost, medijska pismenost i regulacija digitalnog prostora. U sklopu Sajma prezentirani su materijali, publikacije, audiovizualni sadržaji, aplikacije, kvizovi i drugi materijali koje su izradile organizacije i institucije u BiH na teme iz područja MIP-a. Sajam je ponovno bio prilika za roditelje, djecu, studente, nastavnike i knjižničare da kroz radionice i predavanja steknu nova znanja i vještine iz područja medijske i informacijske pismenosti.

Događaj od važnosti za relevantne institucije i organizacije, te članice Mreže za MIP bila je regionalna konferencija Agenda za digitalnu sigurnost na Zapadnom Balkanu koju je Agencija organizirala u suradnji s TikTokom i CRCA-om. Pored brojnih izlagača i stručnjaka iz područja medijske pismenosti, na konferenciji su sudjelovali Draško Milinović, generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije, Aurelie Valtat, predstavnica Delegacije Europske unije u BiH, Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a, Joshua Massarenti, predstavnik UNESCO-a, Lukasz Gabler, predstavnik TikToka, te Milan Todorović, predstavnik Regulatornog tela za elektronske medije Srbije.

Teme konferencije, kroz više sesija, bile su „Digitalna pismenost i sigurnost, od zakonodavnog okvira do prakse“ i „Kako organizacije civilnog društva mogu promovirati digitalnu pismenost i sigurnost na Zapadnom Balkanu“. Pozornost javnosti izazvala je i radionica „Sigurnosne politike i alati TikToka“.

Ova regionalna konferencija istaknula je važnost podizanja digitalne pismenosti i svijesti o sigurnosti djece, žena i drugih ranjivih skupina, uz razmjenu informacija i dobrih praksi među profesionalcima, vlastima i organizacijama civilnog društva u šest zemalja Zapadnog Balkana.

Svrha kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“ je zajednička promocija medijske i informacijske pismenosti, poticanje društvene rasprave o značaju ove teme, posebice u području obrazovanja, te promocija konkretnih resursa izrađenih u ovom području, kao što su različite studije, materijali za kreatore politika, nastavnike, djecu i roditelje, ali i sve građane.

Ovogodišnja kampanja, svojim sloganom Digitalno snažni istaknula je važnost digitalnog osnaživanja i medijskog opismenjavanja bosanskohercegovačkog društva i promovirala je projekte različitih dionika u ovom području.

Zahvaljujući činjenici da sve veći broj institucija i organizacija prepoznaje aktualnost i značaj tema povezanih s korištenjem digitalnih tehnologija, ovogodišnja kampanja je okupila veliki broj domaćih i međunarodnih organizacija i institucija, tehnoloških kompanija, medija, udruga građana i stručnjaka među kojima su sveučilišta u Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, JU OŠ „Brčanska Malta“ iz Tuzle, Asocijacija za medijsku edukaciju, demokratizaciju i društvena istraživanja MEDIANA, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Tajništvo OSCE-a u Beču, JU RTV TK, „Mediacentar“ Sarajevo, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Državna organizacija za podršku eTwinningu u BiH, Propulsion, JU Biblioteka Sarajeva, Koalicija za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja, UG „Zašto ne“, UNICEF, CCI, JaBiH u EU, M:tel a.d. Banja Luka, UG „Nova generacija“ (Plavi telefon), TikTok i CRCA. Posebnu zhavalnost iskazujemo i UNICEF-u i OSCE-u na financijskoj potpori kampanji.

Detaljan program kampanje pogledajte ovdje. Program „Sajma medijske i informacijske pismenosti“ dostupan je ovdje.

Regulatorna agencija za komunikacije je putem svojih komunikacijskih kanala, Facebook stranica: Regulatorna agencija za komunikacije i Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini, kao i Instagram profila: Webobran propratila i promovirala aktivnosti i događaje svih dionika uključenih u kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Želite li da vam dostavimo tiskane obrazovne Webobran letke namijenjene osnovcima?

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Nastavnici/e, tražite način kako započeti ili upotpuniti razgovor sa učenicima na temu kreiranja zdravih medijskih navika?

Preporučujemo vam sljedeće materijale:

Obrazovni letak  sa smjernicama i savjetima u vezi sa vremenom koje djeca provode pred ekranima;

Obrazovni letak o platformama za dijeljenje video-zapisa, prijavi neprimjerenih sadržaja i savjetima na što roditelji trebaju obratiti pozornost kako bi zaštitili djecu od neprimjerenog i uznemirujućeg video-sadržaja;

Elektroničku verziju brošure koja donosi male trikove za siguran internet i obrazuje djecu o sigurnim koracima i zaštiti na internetu.

Pišite nam na adresu elektroničke pošte medijskapismenost@rak.ba i mi ćemo vam poštom poslati odgovarajući broj primjeraka.

Navedeni obrazovni materijali izrađeni su u okviru projekta „Zaštita djece na internetu u sustavima korisnika dozvola Regulatorne agencije za komunikacije“koji je realizirala Regulatorna agencija za komunikacije uz pomoć stručnjaka iz područja psihologije, komunikologije i marketinga.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH