MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

Sanja Dokić-Mrša
Author

Sanja Dokić-Mrša

Mreža za MIP

Počinje kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Četvrta po redu kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti“ koju organizira Regulatorna agencija za komunikacije u suradnji i uz sudjelovanje organizacija i institucija okupljenih u Mrežu za medijsku i informacijsku pismenost počinje 26. listopada i trajati će do 5. studenog 2024. godine širom Bosne i Hercegovine pod sloganom „Digitalno snažni“.

„Dani medijske i informacijske pismenosti“ obilježiti će se u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, Istočnom Sarajevu, Tuzli, Doboju, Ugljeviku i Zvorniku organiziranjem radionica, predavanja, izložbi, natječaja, debata i drugih događaja koji će se baviti različitim temama iz domena medijske i informacijske pismenosti, kao što su primjena umjetne inteligencije, prepoznavanje i suzbijanje dezinformacija, uloga knjižnica u 21. stoljeću, razvijanje zdravih medijskih navika itd.

Središnji događaj kampanje je konferencija „Agenda za digitalnu sigurnost na Zapadnom Balkanu“ namijenjena relevantnim institucijama i organizacijama iz regije i članicama Mreže za MIP, koju organizira Regulatorna agencija za komunikacije u suradnji sa TikTokom i CRCA.

Zahvaljujući činjenici da sve veći broj institucija i organizacija prepoznaje aktualnost i značaj tema povezanih sa korištenjem digitalnih tehnologija, ovogodišnja kampanja okupila je veliki broj domaćih i međunarodnih organizacija i institucija, tehnoloških poduzeća, medija, udruženja građana i stručnjaka među kojima su univerziteti u Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Banja Luci i Mostaru, JU OŠ “Brčanska Malta” iz Tuzle, Asocijacija za medijsku edukaciju, demokratizaciju i društvena istraživanja “MEDIANA”, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Tajništvo OSCE-a u Beču, JU RTV TK, Mediacentar Sarajevo, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Državna organizacija za podršku eTwinning-u u BiH, Propulsion, JU Biblioteka Sarajeva, Koalicija za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja, UG „Zašto ne“, UNICEF, CCI, JaBiH u EU, M:tel a.d. Banjaluka, UG „Nova generacija“ (Plavi telefon), TikTok i CRCA.

Kampanja završava dvodnevnim događajem „Sajam medijske i informacijske pismenosti“ koji će se održati 4. i 5. studenog u Europe House u Sarajevu, u sklopu kojeg će se prezentirati materijali, publikacije, audio-vizualni sadržaji, aplikacije, kvizovi i drugi materijali koje su izradile organizacije i institucije u BiH na različite teme iz područja MIP. Sajam je prilika za roditelje, djecu, studente, nastavnike i knjižničare da kroz radionice i predavanja steknu nova znanja i vještine iz područja medijske i informacijske pismenosti.

Ovogodišnja kampanja nastoji istaknuti važnost digitalnog osnaživanja i medijskog opismenjavanja bosanskohercegovačkog društva, ali i promovirati projekte različitih aktera u ovom području, po uzoru na tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-v Globalni tjedan medijske i informacijske pismenosti.

Detaljan program kampanje pogledajte ovdje. Program “Sajma medijske i informacijske pismenosti“ dostupan je ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kritičko mišljenje

Zašto je važno biti vizualno pismen?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Fotografija, film, televizija, društvene mreže, videoigre, Netflix itd. različite su manifestacije istog fenomena tipičnog za 21. stoljeće, a to je da slika i vizualni mediji imaju ključnu ulogu u oblikovanju ne samo individualnih svjetova, nego i suvremenih društava i društvenih tokova. Mađarski teoretičar filma, Béla Balázs, pisao je još 1924. godine kako će nove vizualne tehnike iznjedriti kulturu koja će biti radikalno drugačija od kulture zasnovane na tehnologiji tiska. Budući da gledanje/promatranje predstavlja vještinu koja se stječe učenjem, integriranje kritičke vizualne medijske pismenosti u formalni i neformalni sustav obrazovanja postalo je demokratski imperativ.

Vizualna pismenost ‒ umijeće čitanja slika

Vizualna pismenost, kao sastavni dio medijske i informacijske pismenosti, uči nas da je svaka slika složen konstrukt, te da sam proces gledanja/promatranja nije puka mehanička aktivnost, već kompleksan, kulturološki uvjetovan, kognitivni proces. Vizualni mediji imaju sposobnost prenošenja složene ideje, osjećaja i informacije na koncizan i vizualno dopadljiv način u tolikoj mjeri da je sposobnost kritičke interpretacije slika postala osnovna vještina u suvremenoj kulturi, redefinirajući sam pojam obrazovanosti.

Čemu nas uči kritička vizualna pismenost?

  • Slike nisu vjerne predstave stvarnosti već umjetni proizvodi prožeti političkim i drugim idejama i afinitetima koje treba razotkriti i interpretirati;
  • Iza svake slike stoji kreativni pojedinac koji u danu sliku usađuje određenu poruku: vrijednosti, vjerovanja i stavove, s namjerom da ta poruka dopre do svoje publike i bude interpretirana kao validna;
  • Način na koji gledatelj interpretira sadržaj neke slike ovisi o njegovom kulturnom, etičkom i estetskom identitetu;
  • Kontekst (npr. prateći tekst slike ili širi povijesni ili društveni kontekst i sl.) u kojem se određena slika predstavlja, bitno utječe na njezinu interpretaciju;
  • Slike mogu utjecati na formiranje javnog mnijenja, osnaživanje stereotipa, preispitivanje društvenih normi, kao i na poticanje političkih i kulturnih pokreta;
  • Slike igraju ključnu ulogu u kreiranju našeg kolektivnog pamćenja, kulturnog identiteta i društvenih interakcija;
  • Slike se pohranjuju u vizualnim arhivima i, kao takve, predstavljaju svjedoke naše prošlosti.

Kako definiramo vizualnu pismenost?

Profesorica Suzanne Stokes sa Sveučilišta u Chicagu definira vizualnu pismenost kao sposobnost čitanja, interpretacije i razumijevanja informacija iskazanih putem slika ili grafičkih prikaza. Stokes podsjeća da, povijesno gledano, vizualna pismenost prethodi verbalnoj pismenosti i čini osnovu misaonih procesa na kojima počiva čitanje i pisanje.

S druge strane, Konzorcij europskih istraživačkih infrastuktura (European Research Infrastructure Consortium ‒ ERIC) definira vizualnu pismenost kao skup vještina koje čovjeka osposobljavaju za razlikovanje i interpretaciju aktivnosti, predmeta i simbola, prirodnih ili konstruiranih, iz okruženja, koji se daju opaziti čulom vida.

Prema Udruzi istraživačkih knjižnica za koledže (Association of College Research Libraries ‒ ACRL), vizualna pismenost, u eri digitalnih tehnologija, uključuje alate za interpretaciju i dešifriranje vizualnih i medijskih sadržaja, kao i posebne alate za produkciju i širenje samostalno kreiranih vizualnih materijala. Vizualno pismena osoba u stanju je, stoga, ne samo kritički preispitivati već i samostalno kreirati vizualne sadržaje.

Kojim znanjima i vještinama raspolaže vizualno pismena osoba?

Prema smjernicama pomenute Udruge istraživačkih knjižnica za koledže, vizualno pismen učenik/ca tijekom školovanja trebao/la bi biti osposobljen za:

  • određivanje prirode i opsega potrebnih vizualnih materijala;
  • uspješno pronalaženje i pristup potrebnim slikama i vizualnim medijima;
  • tumačenje i analiziranje značenja slika i vizualnih medija;
  • procjenjivanje slika i njihovih izvora;
  • učinkovito korištenje slika i vizualnih medija;
  • dizajniranje i kreiranje smislenih slika i vizualnih medija;
  • odgovorno korištenje i razumijevanje mnogih etičkih, pravnih, društenih i ekonomskih pitanja koja se tiču kreiranja i upotrebe slika i vizualnih medija.

Što je CLIP?

Riječ CLIP nastala je od Critical Visual Media Literacy and Empowerment (Kritička vizualna medijska pismenost i osnaživanje) i naziv je projekta Europske unije koji ima za cilj promoviranje uključivanja kritičke vizualne pismenosti u kompletan sustav formalnog i neformalnog obrazovanja, s naglaskom na razvijanje kompetencija vizualne pismenosti europskih učenika i studenata. U relizaciji projekta sudjelovali su UNIMED (Unija mediteranskih sveučilišta), Helensko otvoreno sveučilište (Hellenic Open University), IULM sveučilište u Milanu i ALL DIGITAL, paneuropska mreža aktera za razvoj digitalnih kompetencija.

U okviru projekta izrađena su dva dokumenta: Izvješće o stanju vizualne medijske pismenosti u Europi i Smjernice i preporuke za nastavu kritičke vizualne medijske pismenosti, kao i online tečaj kritičke vizualne medijske pismenosti koji je realiziran u listopadu i studenome 2023. godine.

Osnovni ciljevi obrazovanja u domeni vizualne medijske pismenosti definirani u Izvješću i Smjernicama su: promoviranje nepristrasne vizualne komunikacije, razvijanje otpornosti na dezinformacije u vizualnoj komunikaciji, povećanje digitalne pismenosti i kritičke svijesti europskih studenata, učenika, građana i obrazovnih institucija u odnosu na sadržaje vizualnih medija, razvijanje svijesti o važnosti slike u suvremenom društvu, razvijanje praktičnih vještina prepoznavanja pristrasnosti i stereotipa u vizualnim artefaktima.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekrana

Dnevnik medijskih navika za nastavnike/ce

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Dragi nastavnici/e,

„Dnevnik medijskih navika“ koji je pred vama izradila je Regulatorna agencija za komunikacije povodom kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti 2024“ koja se održava od 26. listopada do 05. studenoga širom Bosne i Hercegovine uz moto „Digitalno snažni“.

S tim u vezi, dali bismo vam nekoliko preporuka:

Potaknite vaše učenike da tijekom jednoga tjedna vode svoj osobni „Dnevnik medijskih navika“ i samostalno urade analizu unesenih podataka. Pročitajte im uvodni prateći tekst namijenjen djeci i mladima i dodatno im pojasnite zašto je bitno osvijestiti svoje medijske navike i njihov utjecaj na nas i naše emocije, stavove i vrijednosti.

Predložite učenicima koji žele sudjelovati u ovoj aktivnosti da  po mogućnosti već narednog dana krenu s vođenjem dnevnika i pojasnite im kako da to učine.

Skrenite im pozornost na to da si prilikom analize unesenih podataka i izvođenja zaključaka postave sljedeća pitanja:

  1. Je li vrijeme koje provodim pred ekranom u balansu s ostalim aktivnostima, uključujući i fizičke aktivnosti?
  2. Sprječava li me korištenje medija i IK uređaja da uredno jedem i spavam?
  3. Utječe li vrijeme koje provodim pred ekranima loše na rezultate koje postižem u školi i na izvannastavnim aktivnostima?
  4. Imam li neke druge aktivnosti i hobije u kojima uživam, osim aktivnosti pred ekranom?
  5. Uspostavljam li i održavam socijalne kontakte uživo?

Ukoliko su odgovori na ova pitanja potvrdni, učenik/ca nema razloga da bude zabrinut/a oko vremena koje provodi uz digitalne tehnologije. U suprotnom, ukoliko su odgovori na većinu postavljenih pitanja negativni, učeniku/ci se savjetuje da, uz pomoć roditelja, nastavnika ili druge odrasle osobe od povjerenja pokuša promijeniti postojeće i razviti zdravije medijske navike.

Ukoliko vaši učenici pokažu zanimanje za vođenje „Dnevnika medijskih navika“, organizirajte razgovor o zaključcima: što su primijetili/otkrili, kakve promjene su odlučili unijeti u svoje medijske navike i sl.

Kako biste se što bolje pripremili za razgovor s učenicima na temu dobrih i loših medijskih navika, digitalnog blagostanja i sl., preporučujemo vam tekstove koje možete pronaći na web-stranici www.medijskapismenost.ba.

„Dnevnik medijskih navika“ možete preuzeti ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

Dnevnik medijskih navika za učenike/ce

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Draga djeco i mladi,

na ulazu u starogrčko svetište u Delfima, prije više od 2000 godina, stajao je natpis „Upoznaj samog sebe“. Još u drevnim vremenima, ljudi su znali da što bolje poznajemo same sebe, to ćemo više biti u mogućnosti upravljati svojom sudbinom i ostvariti svoju sreću na način na koji mi to želimo. „Koje su moje dobre, a koje loše strane? Koje osobine trebam njegovati, a koje mijenjati?“, pitanja su koja bi bilo dobro da si postavljamo kako bismo s vremenom izrasli u najbolje verzije samih sebe.

Imajući u vidu činjenicu da smo danas okruženi medijima i informacijsko-komunikacijskim uređajima i da ih svakodnevno koristimo u većoj ili manjoj mjeri, poznavanje vlastitih medijskih navika umnogome doprinosi „upoznavanju samog sebe“. Zbog toga smo kreirali „Dnevnik medijskih navika“, koji je prvenstveno namijenjen djeci školskog uzrasta, ali i svima koji žele bolje upoznati svoje medijske navike i način na koji mediji oblikuju njihovu svakodnevicu.

Kako se vodi „Dnevnik medijskih navika“?

Dnevnik možete voditi potpuno samostalno ili uz pomoć neke odrasle osobe kojoj vjerujete. Dovoljno je da se Dnevnik vodi tijekom jednog tipičnog tjedna. Svakoga dana u okviru tog tjedna upisivat ćete odgovore na sljedeća pitanja u za to predviđena polja: U koje doba dana koristim određeni medij/IK uređaj i u kojem trajanju? Koji uređaj sam koristio/la i u koje svrhe? Koju aplikaciju/društvenu mrežu/platformu za razmjenu videosadržaja sam koristio/la? Zašto to radim, odnosno koje potrebe time zadovoljavam? Jesam li za to vrijeme sam/a ili je netko pored mene? Gdje se tada nalazim i kako se osjećam?

Kad prođe sedam dana i unesete podatke, slijedi analiza rezultata i izvođenje zaključaka. Nakon toga, imat ćete kompletan uvid u svoje medijske navike: koliko vremena zaista provodite ispred ekrana, u koje doba dana najviše koristite medije i IK uređaje, koje društvene mreže/aplikacije/platforme za razmjenu videosadržaja najviše koristite, zašto to zapravo radite i kako se osjećate za to vrijeme. Tek nakon što ste dobro upoznali svoje medijske navike, bit ćete ih u stanju, eventualno, promijeniti ili poboljšati. Po potrebi, napravite novu verziju „Dnevnika medijskih navika“ u koju možete unijeti kako biste željeli da on zapravo izgleda i nastojte se pridržavati tog rasporeda. Ukoliko ste zaključili da provodite previše vremena ispred ekrana, razmislite o tome kako možete bolje organizirati svoju svakodnevicu i kojim aktivnostima zapravo želite popuniti slobodno vrijeme.

„Dnevnik medijskih navika“ napravljen je samo za vas. Nitko ne mora imati uvid u podatke koje unosite u njega, osim ako vi to ne želite. Napravljen je kako bi vam pomogao da postanete gospodar svojih medijskih navika, to jest gospodar, a ne sluga, svog mobilnog telefona, računala ili play stationa, što znamo da nije lako.

„Dnevnik medijskih navika“ izradila je Regulatorna agencija za komunikacije povodom kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti 2024“, koja se održava od 26. listopada do 05. studenoga širom Bosne i Hercegovine uz moto „Digitalno snažni“.

„Dnevnik medijskih navika“ možete preuzeti ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Važnost razumijevanja slobode medija: OSCE-ovo izvješće o unaprjeđenju medijske pismenosti

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Sloboda medija, medijski pluralizam i pristup pouzdanim informacijama temelji su javne debate i demokracije. Međutim, sve veća prisutnost dezinformacija, govor mržnje, tehnološki filteri i komore jeke, kao i koncentracija vlasništva nad medijima, ozbiljno ugrožavaju ove vrijednosti.

U cilju jačanja otpornosti zemalja članica OSCE-a na ove izazove, Teresa Ribeiro, predstavnica za slobodu medija, inicirala je izradu izvješća „Ka boljem razumijevanju koncepta medijskih sloboda u zemljama OSCE-a“ (Fostering Media Freedom Literacy across the OSCE region). Izvješće uvodi pojam „razumijevanje koncepta medijskih sloboda“ (MFL), ključnog za potporu demokratskim principima. MFL obuhvaća specifične vještine koje su bitne za razumijevanje demokratskih funkcija medija, procjenu medijskog pluralizma i odgovorno stvaranje medijskih sadržaja.

MFL objedinjuje različite vrste nastojanja da se pruži otpor sve većim napadima na slobodu medija, medijski pluralizam, kao i na kvalitetu informacija dostupnih javnosti. Premda je ovaj pojam novijeg datuma, vještine i znanja koje MFL uključuje, u velikoj su mjeri integrirane u zakonodavni i regulatorni okvir zemalja članica OSCE-a kroz koncept MIP-a.

Prema radnoj definiciji OSCE-ovog predstavnika za slobodu medija, MFL predstavlja skup znanja i vještina koje pomažu građanima da bolje razumiju i vrednuju demokratske funkcije tradicionalnih i novih medija i drugih izvora informacija, bolje razumiju i vrednuju značaj medijskog pluralizma u službi javnog interesa, kritički procjenjuju i odgovorno kreiraju informacije i medijske sadržaje.

Izvješće detaljno razmatra zakonodavne i regulatorne okvire zaštite MFL-a na međunarodnoj razini, kao i primjere usvojenih pristupa u zemljama članicama OSCE-a. Kroz devet područja aktivnosti, uključujući obuku, razvoj, obrazovanje, potporu mrežama i istraživanja, izvješće identificira najuspješnije prakse i projekte koji podržavaju MFL.

Prema istraživanju, projekti fokusirani na obuku i razvoj dominiraju, s visokim angažmanom učitelja, novinara i roditelja. Izvješće, dalje, preporučuje razvoj MFL-a kroz cjeloživotno učenje, partnerstva i transparentnost, te ističe važnost promidžbe medijskih sadržaja u javnom interesu i podizanja svijesti o medijskom pluralizmu.

Osam ključnih preporuka za razvoj MFL-a koje donosi izvješće predstavlja jasne smjernice sudionicima kao što su državne agencije, obrazovne institucije, mediji i nevladine organizacije kako da osiguraju provedbu principa medijske pismenosti na globalnoj razini. Navedene preporuke počivaju na principima i smjernicama koje su utemeljili Vijeće Europe, OSCE, UNESCO i različiti EU organi.

Osam preporuka za bolje razumijevanje koncepta medijskih sloboda (MFL):

  1. Razvijati MFL u okviru koncepta cjeloživotnog učenja;
  2. Razvijati MFL kroz partnerstvo velikog broja sudionika;
  3. Blagovremeno upoznati javnost s potrebom uvođenja novih zakonskih i regulatornih mehanizama kontrole online medija;
  4. Zahtijevati transparentnost svih relevantnih sudionika u promociji MFL-a;
  5. Promovirati medijske sadržaje koji služe javnom interesu;
  6. Kreirati bazu podataka koja će objedinjavati različite prakse i iskustva na polju MFL-a;
  7. Omogućiti građanima pristup kvalitetnim medijima i medijskim sadržajima;
  8. Podizati svijest javnosti o značaju medijskog pluralizma i opasnostima od koncentracije medijskog vlasništva.

Izvješće, koje su pripremile Martina Chapman i Asja Rokša-Zubčević, objavljeno je u travnju 2024. godine, kao doprinos jačanju medijske slobode i demokratskih normi unutar OSCE-a.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Priključite se kampanji “Dani medijske i informacijske pismenosti 2024”

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Ovogodišnja kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti“ održat će se pod motom „Digitalno snažni“ od 26. oktobra do 05. novembra 2024. godine u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Kampanju od 2020. godine organizira Regulatorna agencija za komunikacije u suradnji i uz sudjelovanje članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

Kampanja je pokrenuta s ciljem isticanja društvenog značaja medijske i informacijske pismenosti i promidžbe projekata različitih sudionika u ovom području, po uzoru na slične tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-ov Globalni tjedan MIP-a.

Svrha kampanje je zajednička promidžba medijske i informacijske pismenosti, poticanje društvene rasprave o značaju ove teme, pogotovo u području obrazovanja, te promidžba konkretnih resursa izrađenih u ovom području kao što su različite studije, materijali za kreatore politika, nastavnike, djecu i roditelje, ali i za sve građane.

U kampanju se možete uključiti na sljedeće načine:

  • organiziranjem događaja kao što su radionice, diskusije, predavanja, prezentacije, natjecanja na teme iz područja medijske i informacijske pismenosti,
  • sudjelovanjem na stručnim konferencijama, radionicama, predavanjima i sl.,
  • sudjelovanjem na „Sajmu medijske i informacijske pismenosti“ 04. i 05. 11. u Europe Houseu u Sarajevu,
  • animiranjem drugih aktera da sami održavaju aktivnosti uz pomoć raspoloživih materijala – npr. nastavnici, knjižničari, odgojitelji itd.,
  • kreiranjem i distribucijom medijskih sadržaja na različite teme iz područja medijske i informacijske pismenosti,
  • dostavljanjem materijala iz ovog područja koji se mogu promovirati na Facebook stranici „Medijska i informacijska pismenost u BiH“ i internetskoj stranici www.medijskapismenost.ba,
  • potporom kampanji.

Ovogodišnja kampanja ponovno će okupiti brojne partnere iz Mreže za MIP i kompanije za pružanje informacijsko-komunikacijskih usluga koji će organiziranjem niza događaja nastojati privući pozornost učenika, nastavnika, roditelja, starijih osoba, medija, ali i predstavnika političkog života i šire javnosti na sve veći značaj koji medijska i informacijska pismenost ima u svakodnevnom životu građana.

Za više informacija o tome kako se priključititi kampanji, kontaktirajte nas putem elektroničke pošte: medijskapismenost@rak.ba.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Kako se škole mogu uključiti u kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Ovogodišnja kampanja Dani medijske i informacijske pismenosti održat će se pod motom „Digitalno snažni“ od 26. listopada do 5. studenog 2024. godine širom zemlje. Kampanju od 2020. godine organizira Regulatorna agencija za komunikacije u suradnji i uz sudjelovanje članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

Kampanja je pokrenuta s ciljem isticanja društvenog značaja medijske i informacijske pismenosti i promidžbe projekata različitih sudionika u ovom području, po uzoru na slične tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-ov Globalni tjedan MIP-a.

U kampanju se škole mogu uključiti na različite načine:

  • organiziranjem posjeta učenika medijskoj kući ili kompaniji koja se bavi pružanjem informacijsko-komunikacijskih usluga,
  • organizacijom predavanja ili diskusije na neku od aktualnih i učenicima zanimljivih tema iz domene medijske i informacijske pismenosti u okviru nastave ili izvannastavnih aktivnosti, a za što se mogu koristiti i resursi s web-stranice www.medijskapismenost.ba,
  • projekcijom filma ili drugih edukativnih audiovizualnih medijskih sadržaja kao osnova za diskusiju na teme iz područja medijske i informacijske pismenosti u prostorijama škole,
  • animiranjem učenika da izrade jednominutni videoklip sa svojim pogledom na online rizike i metodama zaštite koje koriste i objave ga na društvenim mrežama koristeći hashtag #GlobalMILWeek,
  • kreiranjem medijskih sadržaja različitih formata kao što su tekstovi za školske novine, web-stranicu škole, naloge na društvenim mrežama škole, za web-stranicu medijskapismenost.ba, posteri, mimovi i sl. na temu ovogodišnje kampanje „Digitalno snažni“ uz mentorsku pomoć nastavnika,
  • animiranjem učenika, članova novinarskih ili sličnih sekcija da napišu tekst za web-stranicu medijskapismenost.ba u kojem bi svojim vršnjacima preporučivali kvalitetne medijske sadržaje namijenjene njihovom uzrastu kao što su prikazi filmova, videoigara, podcasta, aplikacija i drugih edukativnih sadržaja,
  • organiziranjem izložbe likovnih radova, fotografija, postera i sl. na teme iz područja medijske i informacijske pismenosti u holu škole,
  • animiranjem školskih sekcija da kreiraju sadržaje ili organiziraju aktivnosti na teme iz područja medijske i informacijske pismenosti,
  • poticanjem učenika da jedan tjedan vode dnevnik svojih medijskih navika, analiziraju ih, kao i emocije vezane za korištenje i kreiranje medijskih sadržaja,
  • nastavnici se mogu uključiti na Europsku obrazovnu platformu za škole (ESEP) i najveću zajednicu nastavnika u Europi eTwinning platformu koje podržava Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i profesionalno se usavršavati kroz sudjelovanje u eTwinning projektima, webinarima i seminarima,
  • učenici se mogu poticati na kritičko razmišljanje na eTwinning platformi, kroz projekte i suradnju, pri čemu nastavnici igraju ključnu ulogu u podučavanju učenika kako da razlikuju pouzdane informacije od lažnih vijesti i dezinformacija,
  • organizacijom tematskog predavanja za roditelje, nastavnike ili tematskog roditeljskog sastanka na temu djeca i mediji,
  • animiranjem školskih knjižnica da se uključe u obilježavanje kampanje,
  • organiziranjem debate na temu primjene umjetne inteligencije u obrazovanju po uzoru na UNESCO-ovu seriju MIP debata za mlade 2024 u školama koje imaju debatne klubove,
  • posjetom „Sajmu medijske i informacijske pismenosti“ 04. i 05. 11. u Europe Houseu u Sarajevu.
0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Kampanja „Ne zatvarajmo oči! Zaštitimo djecu na internetu“

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

„Ne zatvarajmo oči! Zaštitimo djecu na internetu“ naziv je društveno odgovorne kampanje kojom je kompanija m:tel zajedno s UNICEF-om u BiH i Plavim telefonom započela aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o sigurnosti djece i mladih u online okruženju.

Kompanija m:tel koja pruža usluge pristupa internetu, u okviru globalne mreže svakodnevno se bavi i temama online sigurnosti. Pokrenutom kampanjom želi se naglastiti važnost adekvatne informiranosti i edukacije djece i odraslih o temama vezanim za online sigurnost i istaknuti važnost platformi i usluga koje omogućuju zaštitu od štetnih siteova i sadržaja. Pri tome se posebno ističe važnost izgradnje kvalitetnih odnosa djece i mladih s osobama od povjerenja – roditeljima, nastavnicima, psiholozima i pedagozima. I samo „udruživanjem“ svih navedenih aspekata ‒ softverskim zaštitnim sustavima i alatima, edukacijom djece i mladih o digitalnoj sigurnosti, te edukacijom roditelja, nastavnika i društva u cjelini, može se osigurati sigurno online okruženje.

U okviru kampanje nastao je i videospot čiji je prvenstveni cilj potaknuti na razmišljanje o tome koliko smo zaista prisutni u životima svoje djece, koliko vidimo i slušamo sve ono što se oko nas događa i koliko smo upoznati s opasnostima na mreži. Ali i da pri tome nađemo najbolje rješenje, vrijeme i riječi kojima možemo pomoći i zajedno djelovati kako bismo gradili suvremeno, ali zaštićeno i voljeno društvo.

Prepoznavši značaj kampanje, brojni mediji su se stavili na raspolaganje za promociju, a to su: RTRS, BN TV, ATV, Una TV, TV K3, FTV, OBN, Pink BH, O kanal, Arena Sport, RTV Gradiška, Herceg TV, RAS TV, Big radio, Radio NES, POP FM radio, Radio BN, Radio Uno, RSG, A radio, Klix, Capital, Banjaluka.com, Lola magazin, Ekspres, Mini magazin, Sport sport, Raport, Mondo, Katera news, Novinska agencija SRNA, ONASA, EuroBlic, Nezavisne novine, Glas Srpske, Dnevni avaz, Večernji list, Oslobođenje, Večernje novosti, Kurir, Informer, Srpski Telegraf, Alo, Naš pečat, Metromedia, Infomedia Group, MP Media Group, Nova oprema, Led Euro Media, Boston company.

Korisnicima m:tel IPTV-usluge sada je, u okviru IPTV-videoteke, potpuno besplatno dostupno šest panel-diskusija održanih u gradovima: Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Trebinju, Bijeljini i Banjoj Luci, a na teme:

  • „Nasilje u digitalnom okruženju – kako se zaštititi“;
  • „Prevencija nasilja i negativnih posljedica nasilja u online okruženju“;
  • „Djeca i internet – granice i pravila korištenja“;
  • „Kako ostati siguran na internetu – zadatak za sve subjekte društva“;
  • „Digitalna pismenost kao neophodnost suvremenog doba“;
  • „Nasilje u realnom vremenu i virtualnom svijetu – međusobni utjecaj“.

Panel-diskusije dostupne su i na službenom YouTube kanalu kompanije m:tel.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Potreban jači angažman medija u području medijske pismenosti

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Koliko i na koji način radio i TV- postaje u Bosni i Hercegovini doprinose unaprjeđenju medijske pismenosti publike? Kako bismo dobili odgovor na ovo pitanje, ali i ideje kako dodatno potaknuti medije na veći angažman u ovom području, Regulatorna agencija za komunikacije provela je  „Istraživanje o aktivnostima pružatelja audiovizualnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u području medijske pismenosti i emitiranim sadržajima na različite teme iz područja medijske pismenosti u razdoblju od travnja 2023. do ožujka 2024. godine“.

Aktivnosti koje poduzima medijska industrija smatraju se jednim od ključnih faktora unaprjeđenja medijske pismenosti građana. U ovom kontekstu, od posebnog značaja je Direktiva Europske unije o audiovizualnim medijskim uslugama (Direktiva), koja jasno definira potrebu da i pružatelji medijskih usluga i pružatelji platformi za razmjenu videozapisa promoviraju razvoj medijske pismenosti u svim dijelovima društva, za građane svake dobi i za sve medije, u suradnji sa svim relevantnim sudionicima i uz pomno praćenje napretka s tim u vezi.

Istraživanje RAK-a je za cilj imalo dati kvalitativni i kvantitativni uvid u aktivnosti pružatelja medijskih usluga u području medijske i informacijske pismenosti.

Rezultati ukazuju na to da je većina korisnika dozvola za pružanje audiovizualnih medijskih (AVM) usluga i medijskih usluga radija, oko četiri petine, u protekloj godini sudjelovalа u različitim aktivnostima s ciljem unaprjeđenja medijske pismenosti. Uglavnom se radilo o jednoj aktivnosti u tijeku godine. Međutim, samo nešto više od trećine korisnika dozvola za pružanje AVM usluga i medijskih usluga radija provodilo je vlastite aktivnosti usmjerene ka unaprjeđenju medijske pismenosti.

Istraživanje pokazuje kako je u kampanji Agencije i Mreže za medijsku i informacijsku pismenost „Dani medijske i informacijske pismenosti u BiH“ u listopadu 2023. godine aktivno sudjelovalo malo više od polovine pružatelja AVM usluga i medijskih usluga radija. Glavninu medijskih sadržaja koji su emitirani tijekom kampanje činili su audiovizualni materijali o edukaciji mladih o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, kreirani u okviru projekta Agencije „Zaštita djece na internetu u sustavima korisnika dozvola RAK-a“.

Gotovo dvije trećine pružatelja audiovizualnih medijskih usluga, te četiri petine pružatelja medijskih usluga radija, u protekloj godini organiziralo je posjete različitih ciljnih skupina njihovom mediju.

Programske sadržaje s temama iz područja medijske i informacijske pismenosti, kao što su emisije, prilozi, serijali, dokumentarni program, oglasi i slično, u analiziranom razdoblju emitiralo je oko četiri petine pružatelja audiovizualnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Меđu temama dominirale su zaštita i dobrobit maloljetnika, te online sigurnost. U audiovizualnim medijskim uslugama ovakvi programi emitiraju se uglavnom u promidžbenom i dječjem programu, a u radijskim uslugama u informativnom i promidžbenom programu. Najčešće se radi o kupljenom ili nabavljenom programu, dok vlastite produkcije ima vrlo malo.

Četiri petine pružatelja audiovizualnih medijskih usluga i medijskih usluga radija stava su da medijski prostor ne posvećuje dovoljno pozornosti temama iz područja medijske i informacijske pismenosti.

Iako su javni RTV-servisi imali određene aktivnosti u području medijske i informacijske pismenosti, nužno je na odgovarajući način jasnije definirati njihove obveze, u skladu s dobrom europskom praksom, u pogledu posebne uloge javnih RTV-servisa u promociji medijske i informcijske pismenosti za sve građane.

Istraživanjem se zaključuje kako je potrebno da se mediji značajnije angažiraju u provođenju vlastitih inicijativa unaprjeđenjа medijske pismenosti, daju veći doprinos u provođenju nacionalne kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti u BiH“, te povećaju udio, kontinuitet i raznolikost medijskih sadržaja iz područja medijske i informacijske pismenosti. S obzirom na ulogu javnih RTV-servisa, potrebno je na odgovarajući način definirati njihove zakonske obveze promicanja naprednih vještina medijske pismenosti za građane svih dobi.

Cijelo izvješće možete pročitati na sljedećoj poveznici:

https://medijskapismenost.ba/wp-content/uploads/2024/09/M-HR.pdf

Izvješće na engleskom jeziku je dostupno ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Koregulacija štetnog online sadržaja u Bosni i Hercegovini?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Studija pod nazivom „Koregulacija štetnog online sadržaja u Bosni i Hercegovini? Mapiranje europskih standarda i  koregulatornih praksi  u borbi protiv štetnih online sadržaja u BiH“ autorica Deirdre Kevin i Asje Rokše-Zubčević bavi se temom adekvatne zaštite od štetnih online sadržaja (uključujući govor mržnje i dezinformacije online), uz zaštitu slobode izražavanja i javne debate kao temeljnih vrijednosti demokratskog društva.

Studija nudi detaljnu analizu postojećih standarda i modela na europskoj razini i stavlja ih u kontekst bosanskohercegovačkog regulatornog okvira, s ciljem zaštite od štetnih online sadržaja.

U Studiji su sadržane preporuke za njihovo unaprjeđenje, s posebnim fokusom na razvijanje multisektorske suradnje unutar Bosne i Hercegovine među različitim institucijama unutar društva, uključujući vladine, nevladine, obrazovne, te sve druge zaintersirane društvene sektore, kako bi se zajednički pristupilo borbi protiv govora mržnje, dezinformacija i drugih štetnih sadržaja, uz zaštitu slobode izražavanja i pluralizma ideja, kao i osobnih podataka. Preporuke su usklađene s europskim standardima, konkretno s mjerama predloženim u aktu EU o digitalnim uslugama (Digital Service Act ‒ DSA), i kao takve, u sladu s obvezama koje Bosna i Hercegovina prihvaća u okviru procesa usklađivanja zakonske regulative s europskim u nastupajućim pregovorima za članstvo u EU.

Studija bi trebala doprinijeti stručnoj raspravi i dijalogu o  mogućnostima zajedničkog i multisektorskog pristupa kroz koji bi se bosanskohercegovačko društvo u cijelosti, i njegovi pojedinačni segmenti, uključili u borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i ostalih štetnih online sadržaja.

Studija je razvijena u okviru zajedničkog projekta EU i Vijeća Europe „Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini ‒ PROFREX“, koji financira EU kroz program Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2022. ‒ 2026., a implementira Vijeće Europe.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH