Novost

“Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH”

Print Friendly, PDF & Email

“Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiHnaziv je publikacije koja je nastala kao rezultat opsežnoga istraživanja o vjerovanju stanovnika Bosne i Hercegovine u teorije zavjere i druge kompleksne dezinformacijske narative, s naglaskom na one o pandemiji i imunizaciji protiv virusa COVID-19. Istraživanje je provela Udruga građana “Zašto ne” iz Sarajeva krajem prošle i početkom ove godine putem online ankete na reprezentativnom uzorku za punoljetnu populaciju u Bosni i Hercegovini.

Cilj ovoga istraživanja kojim je obuhvaćeno 1.018 ispitanika je bio dobiti podatke koliko je rasprostranjeno vjerovanje stanovnika Bosne i Hercegovine u teorije zavjere i ostale dezinformacijske narative, u kojem sadržaju i opsegu, kako oni utječu na njihov život i ponašanje, a posebno u svezi s imunizacijom protiv COVID-19.

Istraživanje je pokazalo:

  • Oko polovice bh. stanovništva (47%) uglavnom je neodlučno kada se radi o vjerovanju u teorije zavjere, dok u njih intenzivno vjeruje oko 29%, a oko 24% ispitanika ih u potpunosti odbacuje.
  • Sklonost vjerovanju u teorije zavjere najmanja je u najmlađoj populaciji ispitanika (18 – 24), dok je najprisutnija kod osoba starijih od 55 godina.
  • Približno isti postotak žena i muškaraca vjeruje u teorije zavjera.

U bh. društvu posebno su prihvaćene i raširene teorije zavjere koje se odnose na pandemiju virusa COVID-19 i imunizaciji stanovništva i to:

  • Skoro tri četvrtine anketiranih (preko 73%) vjeruje u namjerno puštanje virusa u populaciju i lažiranje broja umrlih od ove bolesti, dok je evidentan utjecaj dezinformacija plasiranih s interneta koje uglavnom prihvaćaju necijepljene osobe.
  • Oko 30% necijepljenih ispitanika vjeruje kako se u cjepivima nalaze paraziti, stanice ljudskih fetusa ili mikročipovi.
  • Više od polovice anketiranih (53%) je navelo kako su primili cjepivo protiv ovog virusa, dok 4% nije htjelo odgovoriti.
  • Cijepljeni ispitanici najveće povjerenje su iskazali prema sljedećim institucijama: Svjetska zdravstvena organizacija, COVID-19 krizne skupine entitetskih vlada, Zdravstveni sustav, Europsko povjerenstvo, Državna televizija, kojima necijepljeni ispitanici/ce uglavnom najmanje vjeruju.
  • Više od polovice necijepljenih ispitanika (56,69%) imenovalo je javne osobe koje su davale nekredibilne informacije.
  • Među imenovanim javnim osobama kao izvore informacija o pandemiji ispitanici su naveli čak 89,48% muškaraca.

Polazeći od rezultata istraživanja, autori su predložili i odgovarajuće preporuke koje bi trebale pomoći pri izradi strategija usmjerenih na borbu protiv svih štetnih sustava vjerovanja u Bosni i Hercegovini i šire i kreiranju dugoročne politike u izgradnji otpornosti prema teorijama zavjere i dezinformacijama.

Autori publikacije su: Amar Karađuz, Tijana Cvjetićanin, Marija Ćosić, Semir Džebo, Rašid Krupalija, Maida Salkanović i Nerma Šehović.

Preuzmite publikaciju: Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH.