Povodom obilježavanja Globalne sedmice medijske i informacijske pismenosti, a u okviru kampanje “Dani medijske i informacijske pismenosti”, u Sarajevu je u organizaciji Vijeća Europe – Ured u Sarajevu i Regulatorne agencije za komunikacije 25. i 26. oktobra 2022. godine održana konferencija pod istim nazivom. Ovaj događaj je organiziran u okviru projekta Vijeća Europe „Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokraciju“, u okviru Akcijskog plana za Bosnu i Hercegovinu 2018-2021. Finansiranje Akcijskog plana osigurale su Norveška i Luksemburg.
Na konferenciji su predstavljene studije koje su izrađene na inicijativu Regulatorne agencije za komunikacije uz podršku Vijeća Europe i u okviru pomenutog projekta „Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokraciju“, čiji su autori domaći i međunarodni eksperti iz oblasti medijske i informacijske pismenosti.
Vijeće Europe – Ured u Sarajevu je u saradnji sa agencijom za digitalni marketing „Lillium Digital“ na zanimljiv način, putem različitih kanala komunikacije, među kojima je i Facebook stranica Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini, pratećim infografikama predstavio studije širokoj javnosti, koje slijede u nastavku teksta.
Infografike
Jeste li znali da su žene predmet vijesti ili izvor informacija u tradicionalnim medijima u samo 11% slučajeva i da samo 30% rukovodećih pozicija u medijskom sektoru u BiH pripada ženama? Više pročitajte u studiji Mediji i rod – prema rodno uravnoteženoj zastupljenosti i sudjelovanju u medijima u Bosni i Hercegovini, čije su autorice Krisztina Rozgonyi i Jennifer Adams i na web stranici medijskapismenost.ba.
Šta je to umjetna inteligencija i kako svakodnevno utječe na naše odluke? Više pročitajte u studiji Odgovorna umjetna inteligencija – pregled utjecaja odgovorne umjetne inteligencije na ljudska prava i perspektive medijske pismenosti u kontekstu BiH, autorica Bojane Kostić i Caroline Sinders i na web stranici medijskapismenost.ba.
Lažne vijesti, clickbait, dezinformacije i nadrinauka su česta pojava u našem medijskom prostoru, a procenat građana koji su podložni ovoj pojavi je još uvijek veliki. Više pročitajte u studiji Osnove digitalne medijske pismenosti, informacijski poremećaj i dezinformiranje u kontekstu Bosne i Hercegovine, čiji su autori Martina Chapman, Ricardo Castellini da Silva i Ioana Avadani i na web stranici medijskapismenost.ba.
Koji su to primjeri dobre prakse u okviru razvoja medijske i informacijske pismenosti, kako su ovi primjeri primjenjivi u BiH kontekstu i mnogo više, pročitajte u studiji Primjena europskih i međunarodnih standarda medijske i informacijske pismenosti u različitim domaćim institucijama, autorica Krisztine Rozgonyi i Bojane Kostić i na web stranici medijskapismenost.ba.
Više o aktivnostima u sklopu kampanje i općenito u polju Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini pročitajte na sljedećim linkovima:
