Za www.medijskapismenost.ba pripremile JU Biblioteka Sarajeva.
Važnost programa digitalizacije ogleda se i u činjenicama da je baziran na pružanju pristupa digitaliziranim materijalima danas i u budućnosti, na razvijanju tehničke infrastrukture za pristup tim materijalima, te na osiguranju prava, digitalizacije i arhiviranja digitalnih publikacija. To, zapravo, podrazumijeva i poticaj razvoju kreativne industrije u okviru institucija kulture, promociju digitalizacije kao vida očuvanja kulturno-povijesne baštine, upravljanje trajnim arhivima, demokratizaciju pristupa javnom dobru i podizanje razine svijesti o značaju i potrebi zaštite dokumentarnog naslijeđa.
Javna ustanova Biblioteka Sarajeva kontinuirano radi na digitalizaciji vrijedne knjižničke građe te surađuje s drugim kulturnim institucijama koje su svojim arhivskim primjercima i digitalnim resursima dijelom upotpunile zbirke/fondove Biblioteke (i obratno). S ciljem boljeg pristupa građi i njenog očuvanja najprije se krenulo s digitalizacijom vlastite zbirke. Nakon procesa digitalizacije neke publikacije postale su javno dostupne, bilo putem interneta (na matičnoj web stranici Biblioteke) bilo kao specijalno/digitalizirano izdanje na optičkom nosaču zapisa (CD/DVD).
Biblioteka Sarajeva će i u narednom periodu nastaviti, a po mogućnosti i intenzivirati rad na digitalizaciji kulturno-povijesne baštine (digitalizacija/remedijalizacija zbirki, fondova i rariteta u vlastitom posjedu i javnom vlasništvu) u skladu sa UNESCO-vim Smjernicama za projekte digitalizacije (IFLA) i standardima Europske unije. S tim u vezi, Biblioteka je izradila i vlastite smjernice odnosno uputstvo za odabir knjižničke građe za digitalizaciju, pohranjivanje i prezentaciju digitaliziranih sadržaja, u kojem je navedeno koje su to ključne komponente projekta digitalizacije, zatim dane smjernice za izradu digitalnog registra, smjernice za odabir građe, te prikazan način digitalizacije, organizacije i prezentacije digitaliziranog sadržaja. Naravno, za donošenje odluke koju vrstu građe odabrati za digitalizaciju potrebno je procijeniti vrijednost građe na temelju općih i posebnih kriterija. Opći kriteriji bi podrazumijevali osnovne razloge digitalizacije kao što je npr. poboljšan pristup i/ili zaštita originala; dok bi posebni kriteriji selekcije bili zasnovani na sadržaju ili zahtjevima za korištenje. Prednost građe predložene za digitalizaciju procijenjena je i prema njenom intelektualnom sadržaju, povijesnoj i materijalnoj vrijednosti, pri čemu su primijenjeni neki od sljedećih kriterija: rijetke knjige, dokumenti i druga građa koja je značajna za BiH, odnosno grad Sarajevo i koja je označena kao spomenik kulture; stupanj osjetljivosti i oštećenja građe; umjetnička, intelektualna i druga vrijednost; važnost za ustanovu (npr. djelo se identificira s ustanovom – Biblioteka Sarajeva); važnost za razumijevanje određenoga predmetnog područja i slično.
Prilikom odabira građe za digitalizaciju posebno su u obzir uzete i sve prednosti digitalizacije dokumenata: trenutni pristup najčešće korištenim dokumentima; lakši pristup sastavnim dijelovima publikacija (npr. člancima u časopisima); brži pristup dokumentima koji se nalaze u nekoj veoma udaljenoj knjižnici; mogućnost zaštite dragocjenih originala od potencijalnih oštećenja; mogućnost dugotrajnijeg čuvanja dokumenata podložnih propadanju; olakšano pretraživanje i pronalaženje željenih dokumenata, uključujući i puni tekst; mogućnost pružanja usluga i zadovoljavanja mnogih zahtjeva davanjem na korištenje kopija (skeniranih, fotokopiranih, slajdova, fotografija); smanjenje troškova isporuke dokumenata itd.
Digitaliziranu građu važno je bilo i pravilno katalogizirati te metapodatke učiniti dostupnima. Dublin Core shema metapodataka predstavlja standard koji služi za opis informacijskih izvora različitih područja informacije, a sastoji se od petnaest elemenata koji su podijeljeni u tri skupine. Prvu skupinu, odnosno sadržaj, čine naslov, tema, opis, izvor, jezik, odnos te obuhvat; druga skupina je intelektualno vlasništvo, a čine ju stvaratelj, nakladnik, suradnik i vlasnička prava; dok treću skupinu, pojavnost, čine datum, tip, format i identifikator.
Digitaliziranu građu pohranjenu na web stranici bilo je potrebno i klasificirati po određenim kriterijima kako bi korisnicima olakšali pretraživanje fonda elektroničkih zapisa. Stoga je jedinstveni meni sastavljen metodom razvrstavanja po osnovnim UDK skupinama i/ili prema vrsti građi (npr. monografske publikacije, serijske publikacije, fotografije, rukopisi, audio-vizualna građa i slično). Pretraživanje web stranice je omogućeno i namjenski programiranom tražilicom (ključne riječi i sl.).
Digitaliziranoj zbirci JU Biblioteka Sarajeva možete pristupiti putem sljedećeg linka: https://digital.bgs.ba/
