Internet kao infrastruktura i komunikacijski medij za relativno kratko vrijeme postao je univerzalni nositelj kulture suvremenog doba. Internet komunikacija promijenila je koncept vremena i prostora i dovela do brisanja jasnih granica između fizičkog i virtualnog svijeta. Današnja djeca i adolescenti zapravo i ne poznaju svijet prije pojave interneta. Oni doživljavaju internet i mobilnu tehnologiju kao prirodan segment medijskog ekosustava u koji su uronjeni i koji rado prihvataju. Kao i svaka tehnologija, internet je donio neke nesumnjive vrijednosti, ali istodobno i potencijal da ugrozi ništa manje važne vrijednosti u svim aspektima života. Imajući to u vidu, možemo reći da internet i digitalna tehnologija istodobno predstavljaju polje brojnih prilika i rizika.
Trećina svih korisnika interneta danas su djeca i mladi. Prema podatcima Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), svako treće dijete na globalnoj razini koristi internet, dok UNICEF procjenjuje da je 71% mladih već na internetu. Uz to, procjenjuje se da će u narednih pet godina procenat djece korisnika interneta biti udvostručen. Djeca su trajno i dosljedno prisutna na internetu i internet snažno utječe na oblikovanje njihove svakodnevice i stvarnosti. S druge strane, mnoga djeca još uvijek nemaju pristup internetu kod kuće, što je jedan od aspekata i dalje prisutnog digitalnog jaza.
Prema podacima ITU-a, zemlje s niskim prihodima imaju tendenciju da imaju manje djece korisnika interneta nego zemlje s visokim prihodima. Većina djece i mladih korisnika interneta internetu pristupaju putem više uređaja. Među djecom i mladima najpopularniji uređaj za pristup internetu je mobilni telefon, a slijede ga desktop računari i laptopi. Starija djeca i djeca u bogatijim zemljama uglavnom koriste više uređaja, a dječaci koriste nešto više uređaja nego djevojčice u svim anketiranim zemljama.
Kad je riječ o količini vremena koje provode na internetu, na globalnoj razini djeca i mladi provode u prosjeku oko dva sata dnevno na internetu tijekom tjedna i otprilike duplo više od toga tijekom vikenda. S uzrastom raste i količina vremena koje djeca provode na internetu tako da adolescenti (uzrasta od 15 do 17 godina) u prosjeku budu online između dva i po sata i pet sati i 20 minuta, u ovisnosti o zemlji.
Govoreći o sadržajima koji djecu najviše privlače na internetu, podatci ITU-a pokazuju da i djevojčice i dječaci najviše vole gledati videoisječke. Više od tri četvrtine djece i mladih koji koriste internet kažu da videoisječke gledaju na internetu barem jednom tjedno, bilo sami ili s drugim članovima svoje obitelji. Ono što također snažno privlači djecu i mlade jesu društvene mreže, i mnogo je djece i mladih koji koriste nekoliko platformi društvenih medija kao što su Facebook, Tviter, Tik Tok ili Instagram.
U Bosni i Hercegovini gotovo 80% djece od 7 do 18 godina u tipičnom tjednu tijekom školske godine svakodnevo boravi online i taj postotak raste s uzrastom djece. Kad je riječ o najmlađima, anketa roditelja pokazala je da skoro polovina djece uzrasta od 0 do 3 godine i 18% djece uzrasta 4 do 6 g. ne koristi internet.
Ubjedljivo najviše djece uzrasta 7-18 godina (93%) za pristup internetu koristi pametni telefon. Znatno manje djece ističe da za pristup internetu koristi laptop i desktop računare, čije korištenje raste s uzrastom djeteta. Slijede tablet, koji za pristupanje internetu češće koriste djeca uzrasta 7-10 g. nego starija djeca, pa Smart TV. Kad je u pitanju uređaj putem kojeg najčešće pristupaju internetu, djeca uzrasta 7-10 g. opet ubjedljivo (81%) navode pametni mobilni telefon.
Podatci dobiveni od djece pokazuju da, tijekom uobičajenog radnog dana, djeca u prosjeku dva i po sata budu online. Što su starija, to je vrijeme koje provode uz informacijsko-komunikacijske tehnologije dulje, budući da uporaba pametnih telefona/mobitela i vrijeme provedeno online rastu s uzrastom. Vrijeme koje djeca provode na internetu vikendom uvećava se u prosjeku za oko pola sata. Roditeljske procjene, opet, ukazuju da, u ovisnosti o uzrastu, djeca provedu 12 do 24 minute više na internetu nego što to sama procjenjuju. Prema podatcima prikupljenim od roditelja, djeca uzrasta 0-3 godine koriste internet 20 minuta tijekom dana, dok djeca uzrasta 4-6 g. dnevno provedu 51 minutu online. Podatci dobiveni od roditelja potvrđuju da se vikendom sve aktivnosti djece uzrasta 7-18 godina koje podrazumijevaju boravak pred ekranom produljuju, tako da je povećano prosječno vrijeme koje djeca provedu uz mobitele/pametne telefone, TV program, igrice i na internetu, uz istu tendenciju da roditeljske procjene ovako provedenog vremena nadmašuju one koje su dala sama djeca/adolescenti.
Među sadržajima koje djeca od 4 do 18 godina gledaju/prate/slušaju/rade prednjače sadržaji koji se u potpunosti ili velikim dijelom oslanjaju na internet kao komunikacijski medij. U pitanju su internet/jutjub ličnosti, crtani filmovi, glazbeni sadržaji/videa, igrice, smiješna videa, igrani filmovi i serije za djecu i sl. Istraživanje je pokazalo da gledanje jutjubera privlači 60% djece od 4 do 18 godina, 5% više nego kad je riječ o crtanim filmovima, koji su se obreli na drugom mjestu po gledanosti, s tim da sa starošću djece praćenje jutjubera raste, a gledanje crtanih filmova opada.
Iako većinu vremena koje provode uz informacijsko-komunikacijske tehnologije i medije, djeca, u stvari, provode pred ekranom, ipak 42% djece od 11 do 18 godina smatra da dobro kontroliraju vrijeme koje provode pred ekranom, dok više od polovine djece navedenog uzrasta (55%) smatra da ima dobru ravnotežu između vremena koje provode na ekranu i drugih stvari.
(Pojedini dijelovi ovoga teksta preuzeti su iz „Smjernica za kreatore politika o zaštiti djece na internetu“ koje je 2020. godine izradila Međunarodna unija za telekomunikacije te iz istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u suradnji s agencijom Custom Concept.)
