U tektu koji slijedi saznajte koliko vremena djeca u BiH provode uz informacijsko-komunikacijske uređaje i medije?
Djeca u BiH odrastaju uz prisustvo različitih i brojnih medijskih uređaja koje u velikoj mjeri i koriste. Informacijsko-komunikacijski uređaji uz koje djeca provode najviše vremena jesu mobilni/pametni telefon i televizija, pri čemu djeca uzrasta 0 do 10 godina dominantno koriste TV uređaje, dok starija djeca od 11 do 18 godina dominantno provode vrijeme uz mobilni/pametni telefon. Mobilni/pametni telefon za relativno kratko vrijeme nametnuo se kao nezaobilazan pratitelj djetinjstva, to jest omiljena „igračka“ generacije zed, generacije koju još nazivaju i „digitalnim urođenicima“ budući da oni ne poznaju svijet prije pojave mobilne tehnologije. Uzevši u obzir vrijeme koje „zedsi“ provode pred ekranima, s pravom možemo reći da mediji, prevashodno mobilni/pametni telefon i televizija, imaju važan utjecaj na fizički, psihički i moralni razvoj djece i adolescenata.
Većina djece (83,5%) u tipičnom tjednu tijekom školske godine svakodnevno koristi mobilni/pametni telefon i njegova svakodnevna uporaba raste s uzrastom djece – svakodnevno ga koristi 73% djece uzrasta 7-10 godina, 83% djece uzrasta 11-14 godina i 94% adolescenata. Starija djeca u BiH u načelu svakodnevno budu na internetu (80% djece uzrasta 11-14 i 93% adolescenata, dok u uzrastu 7-10 godina taj procenat pada na 61%). Televiziju svakodnevno gleda 67% djece. Ova navika učestalija je kod mlađe djece, kod kojih većina (75%) svaki dan tijekom tipičnog školskog tjedna gleda neki televizijski sadržaj. Kod djece uzrasta 11-14 godina i adolescenata ona je nešto rjeđe zastupljena (61% uzrasta 11-14 i 67% adolescenata). Igranje igrica preostala je aktivnost koju svakodnevno provodi značajniji broj djece, četiri od deset njih – skoro polovina djece uzrasta 7-11 godina (46%) i značajno manje, ali još uvijek trećina adolescenata (35%). Pri tomu, djeca su naviknuta istodobno obraćati pozornost na više različitih ekrana, tako da nerijetko koriste više različitih uređaja paralelno, npr. razmjenjuju poruke s prijateljima putem pametnog telefona dok igraju igrice na konzoli, gledaju televiziju ili koriste računar. S druge strane, veoma mali postotak djece svakodnevno provodi vrijeme uz knjige/slikovnice radio, novine/časopise, i DVD-jeve.
Podatci dobiveni od djece pokazuju da tijekom uobičajenog radnog dana djeca u prosjeku uz mobilni/pametni telefon provedu dva i po sata. TV program gledaju u prosjeku sat i 24 minute, dok igrice igraju sat i 16 minuta. Znatno manje vremena provedu čitajući, slušajući radio ili gledajući DVD.
Anketa na koju su odgovarali roditelji djece od 0 do 18 godina u BiH pokazala je da prosječno ukupno vrijeme koje djeca provedu pred ekranom varira ovisno o uzrastu djeteta i o tome je li u pitanju tipičan školski/radni dan ili vikend. Naime, s uzrastom djece raste i količina vremena koje ona provode pred ekranima. Neovisno o uzrastu djeteta, sve aktivnosti koje podrazumijevaju boravak pred ekranom produljuju se tijekom vikenda. Prema anketi roditelja, ukupno prosječno vrijeme koje djeca provedu uz informacijsko-komunikacijske uređaje i medije na školski dan iznosi oko tri sata, dok vikendom ovo vrijeme raste do tri sata i 40 minuta. (Grafikon 1.).
Grafikon 1. Prosječno vrijeme (u minutama) koje djeca provedu pred ekranom na tipičan školski/radni dan i tipičan dan vikendom (ukupno i po dobnim kategorijama, N=1.783,N0-3=396, N4-6=388, N7-10=367, N11-14=352, N15-18=280, anketa roditelja)
Djeca najčešće gledaju TV program u terminu od 12 do 22 sata, uz iznimku djece uzrasta 0-6 godina koja TV program najčešće gledaju u terminu od 8 do 12 sati. Mobilni/pametni telefon djeca, također, pretežno koriste u terminu od 12 do 22 sata, s tim što dominira termin od 16 do 20 sati u kojem mobilni/pametni telefon koristi više od 40% djece uzrasta od 7 do 10 godina. Djeca od 0 do 7 godina pretežno koriste mobilni/pametni telefon od 12 do 20 sati.
(Tekst je napisan na temelju podataka prikupljenih u okviru istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u suradnji s agencijom Custom Concept. Cjelokupno izvješće možete pogledati na https://docs.rak.ba//articles/87d623c1-ae20-4b70-9c51-6df0f9fa074b.pdf)
