Posljednjih godina, dječije online okruženje dramatično se mijenja usljed brze integracije alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji (AI) u tražilice, platforme društvenih medija, usluge razmjene poruka, kreativne aplikacije i obrazovne tehnologije. Iako nove tehnološke okolnosti pružaju nove mogućnosti za učenje, kreativnost i podršku, istovremeno predstavljaju rizik vezan za širenje dezinformacija, sintetički sadržaj, automatizaciju, privatnost, manipulaciju, a posebno za segment dječijih prava. Novi izvještaj EU Kids Online (EUKO) donosi prve opsežne, komparativne dokaze o tome kako djeca u 20 europskih zemalja pristupaju, koriste i doživljavaju alate generativne umjetne inteligencije (GenAI).
Odgovarajući na rastuću potrebu za razumijevanjem koliko europska djeca koriste i kako doživljavaju GenAI u svakodnevnom digitalnom životu, te koji su potencijalni rizici i prilike, izrađena je tematska studija temeljena na podatcima iz istraživanja EUKO 2025. Publikacija predstavlja prvo međunarodno izviješće objavljeno na temelju novog skupa podataka povodom „Dana sigurnijeg interneta“ 2026. pod nazivom „Pametna tehnologija, sigurni izbori – Istraživanje sigurne i odgovorne umjetne inteligencije“.
Izvješće se temelji na komparativnim podatcima iz 20 europskih zemalja: Austrije, Belgije, Hrvatske, Češke, Estonije, Finske, Njemačke, Irske, Italije, Latvije, Luksemburga, Malte, Norveške, Poljske, Portugala, Srbije, Slovačke, Španjolske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Na temelju ankete provedene među 25.592 djece u dobi od 9 do 16 godina i dodatnih kvalitativnih intervjua sa 244 djece u dobi od 13 do 17 godina, studija osvjetljava nove obrasce, te ukazuje na ključna područja prilika i zabrinutosti.
Kako i zašto europska djeca koriste GenAI?
GenAI je postao komponenta digitalnih praksi za većinu djece u Europi. Oko 70% djece u zemljama sudionicama EUKO istraživanja koristi GenAI, što naglašava brzo širenje alata temeljnih na AI u svakodnevni život djece, ali i njihovu digitalnu isključenost iz potencijalnih prillika koje AI nudi. Izvješće pokazuje veliku raznolikost u angažmanu djece sa GenAI, oblikovanu društvenim, obrazovnim i kulturnim kontekstima. Raznolikost se ogleda u obrazovnim sustavima, dostupnosti usluga koje omogućava AI, praksama roditeljskog posredovanja, te regulatornim ili školskim smjernicama u vezi korištenja ovih alata.
Nalazi izvješća pokazuju:
- da unatoč različitim kontekstima zemalja i kultura, europska djeca imaju slične obrasce korištenja i iskustava GenAI, kada je riječ o vrstama aplikacija i usluga koje koriste, mjeri korištenja besplatnih verzija usluga GenAI, te uređaja sa kojih tim uslugama pristupaju;
- vidljive su razlike povezane sa socio-ekonomskim statusom u korištenju GenAI – djeca iz povoljnijih sredina češće i na različite načine koriste GenAI;
- djeci je potrebna podrška i ohrabrenje kako bi iskoristila cijeli spektar dostupnih i povoljnih prilika koje pruža GenAI;
- općenito, djeca koriste GenAI za relativno ograničen broj aktivnosti, osim u Portugalu, Srbiji, Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Italiji, gdje djeca navode da GenAI koriste za širok spektar aktivnosti;
- korištenje GenAI povećava se s dobi – mlađa djeca (9-10 godina) GenAI koriste za vrlo mali broj aktivnosti, dok stariji tinejdžeri (15-16 godina) GenAI češće koriste za različite aktivnosti;
- razlike između spolova su male – djevojčice češće sudjeluju u više vrsta GenAI aktivnosti;
- djeca GenAI rado koriste iz obrazovnih i praktičnih razloga – ubrzavanje, olakšavanje i pojadnostavljivanje složenih koncepata radnih zadataka (neka djeca navode da u potpunosti koriste GenAI za domaću zadaću, dok druga žele smjernice etične upotrebe ovih alata);
- djeca u Europi često koriste GenAI iz znatiželje, potrebe za bijegom od dosade ili želje za eksperimentiranjem;
- nekoj djeci GenAI predstavlja izvor druženja kako bi popunila praznine u svojim socio-emocionalnim životima, posebno tijekom razdoblja obilježenih usamljenošću, brigom ili emocionalnom ranjivošću;
- većini djece GenAI još uvijek nije dominantan izvor osobne i emocionalne podrške – samo 15% ispitanika izjavilo je da koristi GenAI za dobijanje savjeta o fizičkom i mentalnom zdravlju, dijeljenje briga i dobijanje podrške (djeca više vjeruju prijateljima, obitelji i stručnom znanju);
- nekorištenje ili povremeno korištenje GenAI najčešće je povezano sa ograničenim interesom, nedostatkom znanja o GenAI, jezičkom neravnopravnošću u pristupu GenAI, strahom od gubitka vještina, nedostatkom povjerenja u točnost podataka, te etičkim razlozima;
- političke institucije, edukatori i roditelji nemaju dovoljno znanja o tome kako regulirati razvoj i primjenu GenAI i pružiti djeci smjernice za njegovo korištenje.
Izvješće pokazuje koliko je GenAI integrirana u svakodnevni život djece, uključujući igru, kreativnost, komunikaciju, druženje, ali i traženje informacija i savjeta. Stoga, navedeni nalazi naglašavaju hitnu potrebu za koordiniranim djelovanjem u sferi GenAI-a, kao integralnom dijelu svakodnevnog dječijeg digitalnog okruženja.
Ovo su neke od ključnih preporuka:
- Pozvati kreatore politika da osiguraju učinkovitu provedbu zakona o AI s posebnim naglaskom na dječija prava, sigurnost i sudjelovanje. Posebno je važno razmotriti nacionalni kontekst prilikom razvoja političkih odgovora, obrazovnih strategija i smjernica usmjerenih na djecu u smislu korištenja GenAI.
- Potaknuti industriju da dizajnira alate AI primjerene dobi djece, uz poštovanje privatnosti prema zadanim postavkama.
- Pružiti obrazovnu podršku roditeljima i skrbnicima o razvoju GenAI alata, kako bi mogli kvalitetno podržati svoju djecu u njihovom korištenju.
- Podržati i poticati djecu da iskoriste širok spektar prilika koje GenAI pruža.
- Osigurati sustavan, strukturiran i dosljedan pristup obrazovanju, ne samo djece, već i učitelja i školskog osoblja po pitanju GenAI tehnologija. Posebnu pažnju usmjeriti na djecu iz lošijih socio-ekonomskih sredina, koja su često digitalno isključena. Potrebno je više istraživanja o ulozi GenAI u obrazovnom životu djece.
Izvješće je pokazalo da većina mladih nije sigurna hoće li razvoj AI imati pozitivne ili negativne implikacije na njihov budući život. Oni traže sigurnost i privatnost već u dizajnu GenAI, te transparentnost i alate koji podržavaju njihov razvoj, učenje, kreativnost i dobrobit. Stoga je nužno uključivanje svih aktera, a posebno regulatora na nacionalnoj i EU razini, kako bi se djeci osigurale smjernice, vještine i zaštitne mjere u njihovom sigurnom pristupu i korištenju GenAI.
