Jednostavan pristup djece i mladih internetu, pored svih pogodnosti koje pruža, može ih izložiti neprimjerenim sadržajima, pa tako i pornografskim, koji mogu nanijeti ogromnu štetu njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju.
Utjecaj pornografskih sadržaja na djecu i mlade
Svakodnevnim korištenjem interneta u svrhu obrazovanja, komunikacije i zabave, djeca i mladi su u povećanom riziku od izloženosti pornografskim sadržajima kojima mogu pristupiti svjesno, ali i potpuno slučajno. Dovoljno je da dijete pri pretraživanju ukuca pogrešnu web-adresu u preglednik, otvori nepoznatu adresu e-pošte, klikne na oglas, ili čak igra igricu i da dođe u doticaj s pornografskim sadržajem. Danas se sve mlađa djeca susreću s takvim sadržajima, o kojima se zbog srama rijetko razgovara, što ovu kompleksnu temu čini još problematičnijom.
Seksualna znatiželja je zdrava, normalna i neizbježan je dio odrastanja u skladu s dobi djeteta. Međutim, jednostavan pristup online pornografiji izlaže djecu i mlade sadržajima koji mogu ne samo iskriviti realnu sliku o seksu i seksualnosti, nego i stvoriti ovisnost o takvim vrstama sadržaja. UNICEF je zabrinut zbog ogromne količine pornografije dostupne na internetu, uključujući sve eksplicitniji i ekstremniji sadržaj koji je lako dostupan djeci svih uzrasta. Napori da se regulira sadržaj i ograniči pristup djece pornografiji nisu išli u korak s tehnološkim pomacima koji su duboko izmijenili ambijent za konzumaciju pornografije.
Pornografski sadržaji utječu na psihički, fizički i društveni razvoj djeteta, a najčešći negativni učinci online pornografije prikazani su u nastavku.
- Prema različitim istraživanjima, prosječna dob prve izloženosti pornografskim sadržajima je 11 godina i u ovom razdoblju dijete teško može razumijeti ovakav vid sadržaja, tj. predstaviti sebi da se ne radi o stvarnom svijetu, već o izmišljenim, tj. odglumljenim situacijama.
- Gledanje pornografskih sadržaja kod djece, posebno mlađe, može izazvati osjećaj stida, krivice i srama, što ih sprječava da potraže pomoć.
- Pornografski sadržaji štete dječjem pogledu na seksualnost i partnerske odnose. Iskrivljavaju realnu sliku partnerskih i seksualnih odnosa, često prikazujući takav sadržaj na nasilan, rodno stereotipan i seksualno eksplicitan način. Time se povećava mogućnost budućeg visokorizičnog ponašanja djeteta i onemogućuje njegova sposobnost za uspješnim, zdravim i održivim partnerskim i seksualnim odnosima.
- Pornografski sadržaji oblikuju negativne stavove o ženama i promoviraju agresivno ponašanje prema njima. Ovakvi sadržaji mogu dječacima i mladićima nasilno i agresivno ponašanje prema ženama predstaviti kao normalno i postoji velika opasnost da će takvo ponašanje usvojiti i oponašati tijekom svog života.
- Gledanjem pornografskih sadržaja dijete može imati nerealnu sliku o ljudskom tijelu i nerealna očekivanja od svog izgleda.
- Dijete može razviti ovisnost o pornografskim sadržajima, što sve njegove prijašnje aktivnosti u kojima je uživalo čini dosadnim i nezanimljivim.
Kako prepoznati ovisnost djeteta o pornografiji? Neki od znakova ovisnosti su:
- povlačenje u sebe, izolacija od prijatelja i nekadašnjih aktivnosti,
- promjene raspoloženja, najčešće nagle, ali i suptilne mogu ukazivati na ovisnost o pornografiji,
- tajnovito ponašanje, ali često agresivno, pogotovo kada roditelj primijeti da gleda neprimjeren sadržaj,
- brisanje povijesti pretraživanja na internetu,
- internet najčešće koristi kasno noću,
- uređaj često nosi u kupaonicu i skriva uporabu elektronike,
- korištenje seksualno eksplicitnog jezika i crteža,
- Fizički iscrpljeno dijete koje stalno spava vjerojatno je depresivno, jer ga kontinuirano gledanje pornografije „tjera“ da takav sadržaj gleda iznova i iznova, što je začarani krug u kojem se osjeća zarobljeno i usamljeno i gubi svoj identitet i samopoštovanje.
Ukoliko dijete pokazuje neke od ovih znakova, vjerojatno je ovisno o pornografskim sadržajima i treba pomoć. Izloženost pornografiji nije bezazlena, niti beznačajna i može po djecu i mlade imati traumatske učinke koji dovode do velikog stresa, agresivnog i kompulzivnog seksualnog ponašanja, pa čak i do pokušaja samoubojstva. Dijete najvjerojatnije zbog stida i srama neće potražiti pomoć, pa je na njegovom putu oporavka najvažnija uloga roditelja koji najprije trebaju priznati problem, ponuditi djetetu bezuvjetno povjerenje i ljubav i, što je najvažnije, stalno razgovarati s njim. U ovakvim slučajevima, neophodno je potražiti stručnu pomoć.
Više o ovoj temi, kao i savjete psihologa stručnjaka prof. dr. Ivane Zečević i Saše Risojevića pogledajte u edukativnom videospotu koji je nastao u okviru projekta Regulatorne agencije za komunikacije „Zaštita djece na internetu u sustavima dozvola RAK-a“:
