Stručnjaci iz nizozemskog regulatornog tijela, Commissariaat voor de Media, održali su radionicu 20. i 21. veljače 2025. godine u sjedištu Regulatorne agencije za komunikacije u Sarajevu. Tom prilikom, uposlenicima Agencije i predstavnicima Mreže za medijsku pismenost, prenijeli su svoja iskustva u području regulacije usluga na zahtjev (video on demand), stavivši poseban naglasak na regulaciju vloggera. Ova ekspertska misija realizirana je na zahtjev Regulatorne agencije za komunikacije, u okviru Instrumenta tehničke potpore i razmjene informacija (TAIEX) Europske komisije. Tema dvodnevne radionice bila je i uloga regulatora u promoviranju medijske pismenosti i zaštiti maloljetnika u medijskom prostoru.
Vloggeri (influenceri, uploaderi, kreatori sadržaja) su pojedinci ili pravne osobe koje distribuiraju videosadržaje uredničkog karaktera putem platformi za razmjenu videosadržaja, kao što su YouTube, TikTok i Instagram. Sadržaj najčešće kreiraju samostalno, produkcijom originalnog sadržaja, ili uređivanjem odabranog postojećeg sadržaja, kojem daju svoj osobni pečat i potom ga objavljuju kao urednički videosadržaj. Vloggeri grade svoj osobni brend pružajući sadržaje na različite teme kao što su obrazovanje, zabava, životni stilovi i sl. Na taj način, pojedini vloggeri uspijevaju privući brojnu publiku, postajući u sadržajnom i komercijalnom smislu, konkurenti klasičnom emitiranju i uslugama internetskog prijenosa.
Zašto je važno regulirati videosadržaje koje objavljuju vloggeri?
S pojavom društvenih medija, navike gledanja, posebice kod mlađe publike, znatno su se promijenile, u smislu da se audiovizualni medijski (AVM) sadržaji sve manje prate putem tradicionalnih televizijskih, a sve više putem mobilnih uređaja. To je dovelo do enormnog porasta društvenog i ekonomskog utjecaja tzv. novih medija. Imajući to u vidu, Europska unija (EU) je 2011. godine uključila AVM usluge na zahtjev u svoj regulatorni okvir, usvajanjem EU direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (Direktiva). Krajem 2018. godine dolazi do revizije Direktive i od tada se stavlja još veći naglasak na regulaciju AVM usluga na zahtjev, uključujući i vloggere. Razlozi za to leže u potrebi da se zaštite osnovne vrijednosti medijske regulacije i stvore ravnopravni tržišni uvjeti za različite tipove AVM usluga, koje se sve više usmjeravaju prema istoj publici.
Prema Direktivi, AVM usluga na zahtjev označuje videosadržaje koje korisnici mogu gledati kad god žele, za razliku od tradicionalne televizije koja se emitira u određenom vremenskom okviru. Primjeri AVM usluga na zahtjev uključuju usluge poput Netflixa, i naloga na platformama za dijeljenje videozapisa, poput YouTubea i sl.
Vlogger se smatra pružateljem AVM usluge na zahtjev samo ako kumulativno ispunjava sedam ključnih uvjeta propisanih zakonima EU.
Audiovizualne medijske usluge na zahtjev predmet su regulacije u Bosni i Hercegovini od kraja 2011. godine, odnosno od početka primjene odredbi Direktive u regulatornom okviru Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu sve veću prisutnost i utjecaj različitih oblika AVM usluga na zahtjev i u Bosni i Hercegovini, Agencija je, u suradnji s nizozemskim regulatorom, koji je između ostalog zadužen i za regulaciju platformi kao što su Netflix, Disney, BBC, Discovery i sl. inicirala TAIEX ekspertsku misiju, s ciljem dobivanja odgovora na brojna pitanja i identificiranja izazova koji se tiču regulacije AVM usluga na zahtjev, a posebice vloggera.
Kakva su iskustva nizozemskog regulatornog tijela po pitanju regulacije vloggera?
CvdM je započeo regulaciju vloggera 2022. godine usklađivanjem nizozemskih pravila s novom europskom regulativom, koja je propisala ovu obvezu. Nakon toga, CvdM započinje aktivno nadgledanje aktivnosti vloggera, sprovodeći istovremeno informativnu kampanju u cilju njihovog upoznavanja s novom regulativom i minimalnim obvezama koje odatle proistječu. Budući da na platformama postoji veliki broj vloggera, nizozemski regulator odlučio je isprva regulirati isključivo aktivnost vloggera s najvećim brojem pratitelja (preko 500 000), smatrajući da potencijalno najveći društveni rizici dolaze upravo od njih. Tek nakon dvije godine, svoj djelokrug proširili su i na rizike koji proistječu od manjih vloggera, tj. onih koji imaju minimalno 100 000 pratitelja.
Početke nizozemske regulacije vloggera obilježilo je i provođenje istraživanja koje je imalo za cilj utvrđivanje aktualnog stanja i najvećih problema i izazova vezanih za ovo područje.
Osnovni cilj regulacije vloggera je zaštita gledatelja, naročito onih mlađih, od komercijalnih utjecaja. S tim u vezi, CvdM zahtijeva od vloggera da poštuju tri minimalna zahtjeva:
- da oglašavanje, koje je često sastavni dio vloggerskog uredničkog sadržaja, bude transparentno, to jest da sve komercijalne komunikacije budu propisno obilježene;
- da se ne objavljuje sadržaj koji bi mogao nanijeti štetu maloljetnicima;
- da budu dostupni podatci o identitetu vloggera najmanje objavljivanjem imena i prezimena, adrese e-pošte i napomene da je vlogger registriran pri CvdM-u.
Predstavnici Agencije imali su priliku u drugom dijelu ovog projekta posjetiti Nizozemsku i na licu mjesta naučiti više o mapiranju i identifikaciji vloggera, razvoju regulatornog okvira za regulaciju vloggera, načinu suradnje i edukacije vloggera, te mehanizmima zaštite maloljetnika.
