Širenje lažnih vijesti (engl. Fake news) ne predstavlja novinu u povijesti ljudske komunikacije, ali su razvojem tehnologije i sa njom lakodostupnih medija i medijskih sadržaja postale nezaobilazan čimbenik u manipulaciji činjenicama. Stoga je potrebno znati kako ih prepoznati.
U povijesti ljudskog društva brzina širenja informacija je ovisila od načina na koji su se prenosile, tj. medija putem kojih su plasirane i brojnosti ljudi koji su ih stvarali. Pojavom interneta i online medija, informacije se šire brže nego ikada dosada i sve je teže razlikovati istinite od onih lažnih. Informacije postaju sredstvom manipulacije pomoću kojeg se utječe na društvo u cjelini, ali i na mišljenje pojedinca, njegove odluke, postupke, emocije i strahove. To su često senzacionalističke vijesti koje su “kratkog daha”, ali zbog brzine njihovog širenja nastaje neprocjeljiva šteta u svim segmentima ljudskog života. Mnogi ljudi ne razlikuju lažne vijesti od istinitih i potrebno je razviti vještine kritičkog razmišljanja kako bi bili u mogućnosti prepoznati lažne informacije. Pojam lažne vijesti se često uzima kao generalni pojam za netočne informacije, međutim, postoje različiti oblici medijskh manipulacija sa kojima se treba upoznati. Portal Raskrinkavanje navodi sljedeće oblike medijskih manipulacija:
Lažna vijest – medijsko izvješće koje nedvosmisleno pogrešnim tvrdnjama – informacijama svjesno dezinformira javnost sa ciljem utjecaja na emocije čitatelja i biranjem tema o kojima ljudi imaju snažne stavove i podijeljena mišljenja. Može se bazirati na samo jednom dijelu informacije, dok ostali sadržaj može biti točan ili neutralan.
Dezinformacija – medijska manipulacija zasnovana na pogrešno predstavljenim činjenicama, netočnim informacijama ili poluistinama i može se smatrati blažim oblikom lažnih vijesti, a u nekim slučajevima je rezultat nepreciznog ili nepotpunog prenošenja vijesti, što rezultira nenamjernim dezinformiranjem.
Manipulacija činjenicama – medijsko izvješće koje (najčešče svjesno) činjenice tumači na obmanjujući način uz uporabu uglavnom točnih informacija za izvođenje netočnih zaključaka ili tvrdnji, čime se nastoji usmjeriti čitatelje/ice ka pogrešnim zaključcima u odnosu na stvarno značenje informacije koja se prenosi.
Spin – sadrži dio ili cijelu informaciju kojom se želi umanjiti ili poništiti učinak ili značenje informacije i na taj način fokus prebaciti na nekoga ili na nešto drugo. Najčešće se vezuje za propagandne aktivnosti političkih stranaka.
Pristrasno izvješćivanje – medijska izvješća sa osnovnom namjerom da određenu osobu, skupinu ili instituciju predstave u pozitivnom ili negativnom svjetlu, uz favoriziranje činjenica, stavova i zaključka koji odgovaraju određenom narativu, a istovremeno zanemarujući ili iskrivljavajući sve što se u njega ne uklapa.
Prikriveno oglašavanje – promotivni sadržaj koji se nalazi u uredničkom dijelu medija, te je predstavljen kao rad redakcije medija, a ne kao sponzorirani članak.
Clickbait – senzacionalistički naslov koji pogrešno predstavlja sadržaj članka sa ciljem privlačenja čitatelja/ica da kliknu na podijeljeni link i predstavlja nesumnjivo najrasprostranjeniji oblik manipulacije u online medijima. Najveća opasnost clickbaita je to što neće svi otvoriti članak, već će zaključke donositi samo na osnovu naslova koji pročitaju na portalu ili na društvenim mrežama.
Neprovjerene informacije – špekulacije, glasine i druge nepotvrđene tvrdnje koje se predstavljaju kao činjenice, a posebno su problematične one koje se zasnivaju na anonimnim izvorima.
Cenzura – nadziranje i/ili ograničavanje slobode izražavanja i vršila se (ili se vrši) sa ciljem uklanjanja iz javnog prostora onih tema koje nositelji vlasti smatraju štetnim po svoje interese. U medijima se danas najčešće prakticira u obliku autocenzure: odbijanjem medija da se bave određenim temama ili osobama.
Teorija zavjere ili urota – tajno udruživanje i djelovanje skupine ljudi sa ciljem ostvarivanja nekog svog interesa, štetno po neku drugu skupinu ljudi. povezane sa organiziranim kriminalom, korupcijom, špijunažom, terorizmom i sl. Razotkrivanjem zavjera bavi se istraživačko novinarstvo, te istražni organi i pravosuđe.
Pseudonauka (lažna znanost) – članci koji kao znanstvenu činjenicu predstavljaju određena mišljenja, stavove i vrijednosti koji nisu dobijeni znanstvenom metodom, a predstavljeni su kao da jesu i u kojima se pogrešno ili manipulativno interpretiraju postojeća znanstvena istraživanja ili se poziva na istraživanja koja nisu prošla znanstvenu provjeru.
Satira – književni oblik u kojem se kritički ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast, često korištena kao sredstvo političke borbe i u medijima služe za naglašavanje pojave koja se ismijava i izlaže kritici, najčešće kroz karikaturu ili satiričnu vijest.
