Skorija istraživanja potvrđuju da kod mladih postoji zanimanje za društveno-politička pitanja i događaje u svijetu. Izvješća Reuters instituta za studije novinarstva pokazuju da su društvene mreže postale glavni izvor informiranja mladih, da influenceri preuzimaju ulogu glavnih izvora informacija naročito kod mlađe publike i da sve više mladih koristi AI chatbotove za informiranje. Drugim riječima, mladi rijetko biraju tradicionalne medije kao izvore informacija. Znanja i vještine medijske pismenosti ključne su kako bi mladi mogli prepoznati pouzdane i provjerene informacije. Na tom putu, iznimno je važna pomoć, podrška i primjer roditelja.
Urednička kontrola: prednost ili nedostatak?
Prije digitalne ere, većina informacija dolazila je putem tradicionalnih medija (televizije, radija i tiskanih medija). Društvene mreže otvorile su javni diskurs svima zainteresiranima i građane “pretvorile” u novinare bez uredničke kontrole. Odsustvo uredničke kontrole implicira određene prednosti, ali i brojne nedostatke. Naime, u nedostatku “čuvara kapije” istina se može lakše probiti u javni prostor. Tradicionalni mediji često su podložni političkim, ekonomskim, ideološkim i drugim uticajima koji mogu negativno uticati na izbor vijesti, način njihovog oblikovanja i prezentiranja. Na ovim prostorima, posljednjih desetljeća, više puta smo svjedočili da tradicionalni mediji, uključujući i one javne, ne izvještavaju o događajima od krucijalnog društveno-političkog značaja. Međutim, isto tako, bez uredničke kontrole, različiti oblici lažnih vijesti lakše i u većem broju dolaze do publike, navodeći javno mnjenje na donošenje stavova i odluka koje nisu u javnom interesu.
Drugim riječima, izbor tradicionalnih medija kao izvora informacija nipošto nije garant da ćemo biti objektivno i pravično informirani, kao što ni izbor društvenih mreža i drugih, novih kanala informiranja, ne znači nužno da ćemo zalutati u ćorsokacima medijskih manipulacija i laži.
Kao i pravda, istina je dostižna, ali spora, i do nje se ne dolazi bez truda.
Bilo da se informiramo putem tradicionalnih ili novih medija, vijesti moramo provjeravati iz više izvora, osobito u situacijama kada datu vijest želimo proslijediti drugima.
Šta su to novi izvori informacija?
Među novim izvorima informacija posebno se izdvajaju dvije grupe: kreatori informativnog sadržaja i influenceri. U profesionalnom pogledu, oni pariraju tradicionalnim medijima i predstavljaju kredibilne izvore informacija ukoliko poštuju osnovne novinarske postulate kreiranja vijesti:
- Praćenje smjernica i profesionalnih standarda (transparentnost, izbalansiranost, urednička odgovornost), posebno u svrhu provjere točnosti informacija.
- Ispravljanje grešaka i jasno razdvajanje činjenica od mišljenja.
Pojedini info-kreatori sadržaja nastoje poštovati principe točnosti, integriteta i transparentnosti, iako iza sebe nemaju redakciju. Još uvijek ne postoji službeni sustav samoregulacije niti zajednički etički kodeks koji bi usmjeravao njihovu praksu.
Influenceri se uglavnom fokusiraju na svoj osobni brend, životni stil ili zabavu. Mogu prenositi vijesti, ali to uglavnom čine bez dubinske provjere i bez obveze prema javnom interesu.
Ovakvo medijsko okruženje obvezuje mlade da usvajaju i primjenjuju znanja i vještine medijske i informacijske pismenosti ukoliko žele doći do pouzdanih i vjerodostojnih informacija. Kada je riječ o korisnicima kao što su djeca i maloljetnici, studije provedene širom svijeta pokazuju da je njihova otpornost na dezinformacije i netočne informacije i dalje niska, te da online prostor može imati negativne učinke na njihovo psihološko i mentalno zdravlje, kao i na fizičku sigurnost.
Roditelji mogu pomoći djeci u izboru pouzdanih vijesti
- Objasnite im šta je novinarstvo
Djeca konzumiraju vijesti iako rijetko znaju kako vijest nastaje. Objasnite im osnovne pojmove:
- novinarstvo = provjerene informacije;
- novinari ispituju više izvora, provjeravaju činjenice i objavljuju ispravke u slučaju greške;
- njihova misija je informirati, a ne praviti senzaciju ili prodavati nečije proizvode ili usluge.
Vježba za razgovor: Uporedite novinarski članak i objavu influencera. Pitajte dijete: „Koga oni citiraju? Gdje su dokazi? Žele li te informirati, zabaviti ili ti prodati neki proizvod ili ideju?”
- Pratite pouzdane medije kod kuće
Podstaknite djecu da stvore naviku praćenja provjerenih izvora: informativnih novina/časopisa, pouzdanih online medija, TV vijesti.
Ovo im može pomoći da usvoje ideju da informacije mogu dolaziti iz pouzdanih i odabranih izvora, a ne samo od algoritama ili influencera.
Nakon pročitanog teksta ili zajednički odgledanog priloga u TV vijestima, postavite djetetu jednostavno pitanje: „Što ti misliš o ovome?” Tako informiranje postaje zajednička aktivnost, a ne dosadna obveza.
- Pokažite zanimanje za njihove izvore informacija
Umjesto izravne kritike platformi ili influencera koje vaše dijete prati, postavite otvorena pitanja bez osuđivanja:
- Koje osobe pratiš da bi se informirao/la?
- Što ti se sviđa u njihovom sadržaju?
- Kako znaš da je ono što govore istina?
Ova pitanja pozivaju na diskusiju o kredibilitetu iznijetih činjenica i predrasudama autora bez osuđivanja navika djece u vezi sa informiranjem. Ovo vam takođe pomaže razumijeti funkcioniranje njihovih digitalnih prostora, mjesta na kojima mogu boraviti sami i suočavati se sa složenim i osjetljivim temama.
Ako vaše dijete koristi alate umjetne inteligencije (npr. ChatGPT) ili društvene mreže za pretraživanje informacija, naučite ga da dobijene podatke uvijek usporedi sa službenim medijskim izvorima.
- Budite primjer kao roditelj
Sociolog Vilijam E. B. Di Boa (William E. B. Du Bois) izrekao je čuvenu rečenicu: „Djeca više uče iz vašeg primjera, nego iz onoga što im govorite.”
Ovo se posebno odnosi na medijsku i informacijsku pismenost. Roditelji moraju i sami usvojiti zdrave navike u pogledu informiranja kako bi mogli pomoći svojoj djeci da razviju kritičko mišljenje i biraju pouzdane izvore informacija.
(izvor: Priručnik za odrastanje u digitalnom svijetu: Obitelj u svijetu ekrana)
