U tekstu koji slijedi upoznat ćete se s rezultatima istraživanja Medijske navike odraslih u BiH koji se odnose na to koje medijske usluge koriste odrasli iznad 65 godina i u koje svrhe.
Gotovo polovica odraslih iznad 65 godina nalazi se u takozvanom digitalnom jazu – ne koriste nijednu digitalnu uslugu i internet.
S druge strane, istraživanje je pokazalo da stariji češće od mladih koriste tradicionalne medije. Gotovo svi građani/građanke BiH stariji od 65 godina gledaju televiziju (92%), dok gotovo svaka druga osoba u BiH starija od 65 godina sluša radio (46%). Kad je riječ o uporabi novih medija, više od polovice ispitanika izjasnilo se da koristi aplikacije za slanje poruka/poziva (51%). Također, nije zanemariv broj starijih koji koriste društvene mreže (39%), dok otvoreni internet i informativne online portale posjećuju tek dva od deset ispitanika (19%). Svega 13% odraslih iznad 65 godina koristi platforme za dijeljenje video zapisa, dok usluge video zapisa na zahtjev koristi minimalan broj.
U svrhu informiranja o događanjima u zemlji i svijetu odrasli iznad 65 godina najčešće koriste tradicionalne medije, s dominantnom uporabom televizije (90%) i znatno rjeđom uporabom radija (34%). Pored medija, obitelj i prijatelji javljaju se kao značajan izvor informacija o aktualnostima (26%). Iznenađuje podatak da odrasli u ovoj kategoriji češće koriste društvene mreže nego tisak (20% naspram 16%) u ove svrhe. Nešto manji postotak odraslih koristi informativne online portale (15%) i otvoreni internet (14%), dok se minimalan broj njih nikako ne informira o događanjima u zemlji i svijetu.
Odrasli stariji od 65 godina koriste medije i u svrhu zabave. Televizija se i u ovom kontekstu pokazuje kao dominantan medij, dok se radio, društvene mreže i platforme za dijeljenje video zapisa znatno rjeđe koriste u ovu svrhu.
Značajan dio građana/građanki BiH starijih od 65 uopće ne koristi medije u svrhu učenja. Oni koji to čine, najčešće u tu svrhu koriste televiziju (60%), dok znatno manji broj njih koristi radio (16%).
Polovica starijih od 65 godina ne koristi medijske usluge za sudjelovanje u diskusijama i javno izražavanje mišljenja o temama od javnoga interesa (56%), dok manji broj njih u te svrhe koristi televiziju (30%), radio (17%) i društvene mreže (17%).
Stariji od 65 godina u BiH dominantno gledaju program domaćih TV stanica. Mali broj prati program stanica iz regije na jezicima koje razumije, dok ostale TV stanice prati minimalan postotak ispitanika. Značajno je spomenuti kako odrasli starosti iznad 65 najpozitivnije ocjenjuju stupanj u kojem program domaćih javnih RTV servisa zadovoljava njihove zabavne, obrazovne i religijske potrebe, pri čemu su potrebe zabave najbolje ocijenjene.
Kad je riječ o aktivnostima na internetu, gotovo polovica odraslih iznad 65 godina najčešće upućuje glasovne ili video pozive putem VoIP usluge (48%), dok nešto rjeđe šalju/primaju e-poštu (31%), gledaju kratke video zapise (30%), posjećuju informativne mrežne stranice (27%) i obavljaju internet kupovinu (16%). Sedmina građana ove starosne kategorije internet koristi i za posjete službenim mrežnim stranicama javnih tijela i institucija i za komuniciranje s javnim službama.
Četiri od deset osoba starijih od 65 godina koristi društvene mreže, a omiljena društvena mreža im je Facebook (75%). Druga po redu mreža koju odrasli koriste je YouTube (12%), dok Instagram koristi svega 9%. Ostale društvene mreže odrasli iznad 65 godina gotovo i ne koriste. Potrebno je naglasiti da, kada koriste društvene mreže, odrasli iznad 65 najčešće samo čitaju sadržaje i rijetko kada nešto „lajkaju“ ili objave. Tek dva od deset ispitanika ponekad ili često dijele/komentiraju sadržaje na društvenim mrežama, dok jedan od deset kreira ili objavljuje sadržaje.
Odrasli iznad 65 godina niže ocjenjuju svoju sposobnost prepoznavanja komercijalnog sadržaja, s tim da će lakše prepoznati takav sadržaj u tradicionalnim nego u online medijima ili IK uslugama.
Odrasli iznad 65 više vjeruju u istinitost informacija koje se plasiraju putem medija nego druge kategorije stanovništva. To se ogleda i u činjenici da više od polovice ispitanih ne provjerava činjenice/informacije na internetu (66%). Tek svaka deseta osoba kao način provjere obraća pažnju na to izgleda li adresa mrežne stranice vjerodostojno ili se raspituje koriste li ljudi kojima vjeruju tu stranicu.
Navedeni podatci ukazuju na neophodnost strateškog pristupa podizanju medijske i informacijske pismenosti ove kategorije građana u BiH.
Istraživanje su 2021. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i Vijeće Europe u suradnji s agencijom Custom Concept u okviru Akcijskoga plana za BiH 2018. –2021. i projekta Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokraciju.
