U tekstu koji slijedi saznat ćete kakve su medijske navike žena u Bosni i Hercegovini: kako žene
koriste medije i informacijsko-komunikacijske tehnologije, kakve sadržaje gledaju i kakav je njihov odnos prema medijima i IK tehnologijama.
Istraživanje rađeno 2021. godine u BiH ukazuje na to da ne postoje značajnije spolne razlike u
uporabi medijskih i IK usluga, s tim da žene nešto rjeđe koriste otvorenu mrežu, radio i tisak. Ne postoji
velika razlika ni kad je riječ o uređajima s kojeg žene pristupaju internetu – to je gotovo uvijek pametni
telefon (93%).
Žene ipak, za razliku od muškaraca, manje vremena provode na internetu, pri tom koristeći
najčešće samo jedan uređaj.
Žene češće od muškaraca prate zabavni i igrani sadržaj, a rjeđe sportski sadržaj (svega 14%). Iako
žene rjeđe od muškaraca prate vijesti i informativni sadržaj (68% naspram 75%) i dalje je dosta visok
postotak žena koje medije koriste u svrhu informiranja. Sedam od deset žena koristi medije također u
svrhu zabave, dok više od polovice njih prati i igrani sadržaj.
Za potrebe informiranja o događanjima u zemlji i svijetu žene najčešće koriste televiziju. U
odnosu na muškarce, žene rjeđe koriste online portale s vijestima, otvoreni internet, radio i tisak te se
češće uopće ne informiraju o događanjima u zemlji i svijetu. U svrhu informiranja o događajima u zemlji
i svijetu žene najčešće koriste jedan ili dva izvora.
Za potrebe zabave, žene primarno koriste televiziju i društvene mreže, dok gotovo svaka druga
žena u ove svrhe koristi i platforme za dijeljenje videa. Daleko rjeđe koriste radio (13%), video igrice (4%)
i tisak (3%).
Otprilike svaka druga žena u BiH ne koristi medijske i IK usluge za sudjelovanje u diskusijama i
javno izražavanje mišljenja o važnim temama od javnoga interesa. One koje to čine, najčešće u te svrhe
koriste društvene mreže, online portale i radio.
Kod svih kategorija stanovništva u BiH najpopularnije su domaće TV stanice, pa tako i kod žena.
Tri od pet žena primarno gledaju sadržaj domaćih TV stanica, ocjenjujući da njihov program „donekle
zadovoljava“ njihove potrebe za zabavnim, religijskim, edukativnim i sportskim sadržajem.
Kad je riječ o medijskim navikama nezaposlenih žena, tj. kućanica, istraživanje je pokazalo da
one najčešće gledaju televiziju (91%) i koriste aplikacije za slanje poruka/poziva (71%). Društvene mreže
koristi više od polovice žena u ovoj kategoriji (59%), dok radio i otvoreni internet koristi tek svaka treća
kućanica. Najrjeđe koriste online portale s vijestima (30%), platforme za dijeljenje video zapisa (24%), te
tisak (5%).
Što se tiče aktivnosti na internetu primjetne su razlike između spolova. Žene češće od muškaraca
obavljaju internet kupovinu, njih gotovo polovica, ali rjeđe gledaju kratke video zapise. S druge strane,
žene i muškarci u podjednakoj mjeri uporabljuju aplikacije za slanje poruka/poziva, pritom koristeći
najčešće aplikaciju Viber.
Tek jedna od pet žena smatra kako je u potpunosti sposobna prepoznati dezinformacije koje se
plasiraju putem medija. Nasuprot tome, svaka deseta žena smatra da nikako ne može prepoznati
plasirane dezinformacije. U slučaju komercijalnih sadržaja, žene smatraju da mogu lakše prepoznati
plasman ove vrste sadržaja u tradicionalnim, nego u online medijima.
Na pitanje treba (može) li se mišljenje na društvenim mrežama/online platformama iznositi bez
ograničenja ili trebaju postojati određena ograničenja, 30% žena smatra kako bi trebalo biti ograničenja
u slučajevima dijeljenja nezakonitog i štetnog sadržaja. Nešto manji postotak (25%) smatra da bi
ograničenja trebala postojati onda kada iznesena mišljenja mogu negativno utjecati na druge ljude.
Podatci govore da jedna od četiri žene smatra da ne zna zaštititi sebe i ostale članove svoje
obitelji od štetnoga utjecaja medija i IK tehnologije. Na to ukazuje i podatak da žene rjeđe znaju kako
prijaviti neprimjeren sadržaj u medijima.
Usprkos svemu navedenom, žene češće od muškaraca smatraju kako nemaju potrebe za
učenjem o medijima i IK tehnologijama (43% naspram 35%).
Navedeni podatci prikupljeni su u okviru istraživanja Medijske navike odraslih u BiH koje su
2021. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u suradnji s agencijom
Custom Concept.
