Pojmovnik

posebna faza psihološkog razvoja ličnosti i prijelazno razdoblje iz djetinjstva u zrelost. Uvjetno traje od 12. do 20. godine života. Adolescencija je razdoblje života koje karakteriziraju brojne specifične promjene: tjelesne, psihološke, emocionalne, socijalne i moralne. Razdoblje adolescencije dijeli se na nekoliko faza, počevši od predadolescentne faze kao završne faze djetinjstva, preko rane, srednje i kasne, do postadolescentnog razdoblja. Svako razdoblje nosi sa sobom određene krize, koje se ovisno o uvjetima života i individualnim osobenostima mogu ispoljavati u različitom intenzitetu. Najučestalije krize su kriza identiteta, kriza autoriteta, asketizam, hipohondrija i kriza seksualnosti. Izvor: Društvo psihologa Republike Srpske, Vodič za novinare i medijske radnike

skup instrukcija koje su pripremili ljudi s programiranim procedurama za pretvaranje ulaznih podataka u željene izlazne rezultate na temelju posebnih izračuna.

oblik filma u kojem se tehnikom animacije filmski reproduciraju i oživljavaju crteži, siluete, lutke, predmeti i različiti materijali. Tehnički temelj za nastanak animiranog filma jeste takozvana „trik-kamera”, s kojom se može snimati „sličicu po sličicu”. U odnosu na materijal koji se animira, rodu animiranog filma pripadaju: crtani film, lutka film, film s predmetima, film sa siluetama, kolaž filmski itd. Jedan od vidova animiranog filma jeste i grafički film, ali njega ne određuje animirani materijal, već tehnika, način animacije. Animirani film je spoj likovnog i filmskog u jednu novu i nedjeljivu filmsko-likovnu izražajnu formu sa svojim osobenim estetičkim zahtjevima koji nisu ni posebno likovni niti posebno filmski. Otuda neki estetičari animirani film nazivaju osmom umjetnošću. Izvor: Filmski leksikon, Fakultet dramskih umjetnosti Sveučilišta umjetnosti u Beogradu

bilo koji uređaj, oprema ili proizvod namijenjen poboljšanju, održavanju ili povećanju funkcionalnih sposobnosti osoba s poteškoćama ili funkcionalnim ograničenjima. AT omogućuje pojedincu da samostalno obavi zadatak koji u protivnom ne bi bio u stanju izvesti, ili barem ne uz jednako visok stupanj sigurnosti i lakoće. AT uključuje invalidska kolica, hodalice, proteze, različite vrste kompjutorskih softvera, uređaje za komunikaciju i sl. Izvor: Europska komisija, Rječnik

narativno prevođenje vizualne slike govorom u oblik pristupačan svima, za slijepe i slabovidne osobe, osiguravajući im jednakopravan pristup, uživanje i nešto novo naučeno kroz djela popularnog, kulturnog ili edukativnog značaja. Audiodeskripcija osigurava da osobe oštećenog vida imaju jednakopravan pristup performansama (kazalište, ples, opera, film, video i televizija), izložbama (umjetničke galerije i muzeji, povijesni i znanstveni muzeji, centri za posjetitelje), sportskim događajima. Izvor: www.althea.rs

intelektualna (duhovna) tvorevina s književnog, znanstvenog i umjetničkog područja izražena jezikom, zvukom, pokretima ili oblicima. U autorska djela svrstavaju se i jezična djela (pisana djela, govorna djela, računarski programi); glazbena djela s riječima ili bez riječi; dramska i koreografska djela; djela likovne umjetnosti (slike, grafike, kipovi) bez obzira od kojeg materijala su napravljena; arhitektonska djela; djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna; fotografije i njima slična djela; audiovizualna djela; prikazi znanstvene ili tehničke prirode poput crteža, planova, skica i sl. Izvor: Ilija Musa, Medijsko pravo

skup pravnih pravila koja tvorcu autorskog djela (intelektualnog ostvarenja na književnom, znanstvenom i umjetničkom polju) pružaju potpune pravne ovlasti za korištenje ili zabranu korištenja djela. Korištenje autorskog djela podrazumijeva umnožavanje, distribuciju, emitiranje, javnu izvedbu, javno prikazivanje, obradu, prijevod i sl. Autorsko pravo, uz to, omogućuje autoru da zabrani bilo kakvo deformiranje ili modificiranje njegovog rada koje bi moglo utjecati na njegovu čast ili reputaciju. Izvor: Ilija Musa, Medijsko pravo

tehnološki procesi u kojima se ljudski procesi odlučivanja unaprjeđuju i zamjenjuju računalnim procesorima koji odgovaraju na različita pitanja poput klasifikacije (npr. ženski ‒ muški ‒nebinarni
spol) ili daju procjene kao u slučaju kreditne sposobnosti, rizika od kriminala.

vodoravni ili okomiti grafički element na web-stranici, koji se najčešće nalazi na vrhu stranice ili novog bloka. Prikazuje oglas ili poruku koja internet vezom/linkom vodi na web-stranicu oglašivača. Najčešće je pravokutnog oblika, a može biti statičan (slika, tekst) ili animiran.

alternativna, neovisna i otvorena medijska online platforma. Popularni izraz za osobni elektronički dnevnik, časopis ili izvor informacija. Tekstovi na blogu su kratki i obično poredani  kronološki od najnovijeg ka najstarijem, dok tematika bloga ovisi o području zanimanja samog autora. Pisac/autor naziva se bloger, a radnja pisanja i postavljanja sadržaja/postova – blogovanje.

(skr. od Robotnetwork) skupina međusobno povezanih programa koji komuniciraju s drugim sličnim programima u cilju obavljanja zadataka kreiranih najčešće od strane zlonamjernih hakera. Botneti se koriste za pokretanje neželjenih e-mail kampanja (spam), online prijevara i DoS (denial-of-service) napada. U kontekstu društvenih mreža, botnet označava mrežu bot korisničkih računa kojima upravlja skupina ili pojedinac. Oni koji upravljaju botnetom nazivaju se “pastirima” (engl. bot herders, shepherds). Botovi djeluju u skupinama jer je njihova namjera stvaranje privida kako je veliki broj korisnika zainteresiran za neku temu. Uspješan botnet predstavlja velikom broju korisnika temu koju su odabrali “pastiri”. Cilj botneta je stvoriti hashtag, korisnika ili ključnu riječ o kojoj će se razgovarati mnogo više nego što bi se razgovaralo bez utjecaja botneta. Dobro osmišljen botnet utječe na postojeće trendove što posljedično ostavlja utisak na korisnika koji se uključuje u diskurs koji promoviraju botovi. Izvor: https://www.cert.hr/NCBBT

praksa prethodnog ispitivanja, ograničavanja i zabranjivanja javnih radnji, izražavanja mišljenja i umjetničkih izvedbi. U tom smislu cenzura može biti: 1. preventivna (koju koristi država), 2. represivna (koju koriste sudovi), 3. neizravna (putem odgovornih i autonomnih tijela ili putem privatnih tužbi za klevetu, 4. samocenzura ili autocenzura (kada autor odlučuje ne objaviti ono što je već napisao. U Leksikonu mas-medija definira se na sljedeći način: „Cenzura (lat. censura, ‘kontrola’, ‘nadgledanje’) je naziv za instituciju kontrole i onemogućavanja objavljivanja za vlast nepoželjnih sadržaja u medijima masovnog komuniciranja, u književnim ostvarenjima i filmu.“ Izvor: Ilija Musa, Medijsko pravo

namjerno ili nenamjerno dijeljenje i/ili objavljivanje povjerljivih informacija. Nesprječavanje ovakvog incidenta može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, poglavito ako su podatci barem dijelom obuhvaćeni GDPR-om. Izvor: brošura Sigurna škola u digitalnom okruženju – End Violence Against Children/ Save the Children/ MFS Emaus/ UNICEF

mjere zaštite i aktivnosti koje se koriste u civilne i vojne svrhe, putem kojih korisnik može zaštititi svoju cyber domenu od izravnih ili neizravnih prijetnji po vlastite međusobno povezane mreže podataka i informacijsko-komunikacijske sustave. Cyber sigurnost ima za cilj očuvanje dostupnosti i cjelovitosti mreža podataka i infrastruktura te pouzdanosti informacija koje one sadrže. Termin cyber sigurnost odnosi se i na pravne odredbe koje se tiču prevencije i borbe protiv cyber (kibernetičkog) kriminala. Izvor: Europska komisija, Rječnik

sva kaznena djela počinjena u cyber prostoru, uz pomoć ili na samoj informatičkoj i telekomunikacijskoj tehnologiji. Cyber kriminal uključuje vidove klasičnog kriminaliteta (prijevare, krivotvorenja, krađe identiteta), kaznena djela vezana uz sadržaj (npr. online distribucija dječje pornografije ili podsticanje na rasnu mržnju), kao i kaznena djela isključivo vezana uz kompjutorske i informacijske sustave (npr. napadi na informacijske sustave, DoS (denial of service) napadi, maliciozni softveri). Izvor: Europska komisija, Rječnik

nasilje koje se provodi pomoću kompjutora ili mobitela, a koje maloljetnici vrše međusobno, čije posljedice mogu biti gore nego one kod „klasičnog“ međuvršnjačkog nasilja. Često uključuje poticanje skupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka. Vrlo važno: počinilac i žrtva su najčešće maloljetnici. Izvor: MFS – EMMAUS, Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini

potreba za ljudskom intervencijom u ovim automatiziranim procesima koja će imati nadzornu i korektivnu funkciju kako bi se garantiralo poštivanje i zaštita ljudskih prava pojedinca.

svi vidovi lažnih, netočnih ili zavaravajućih informacija koje su kreirane, objavljene i raširene s namjerom nanošenja javne štete ili radi stjecanja zarade. Izvor: High level group on fake news and online disinformation, A multi-dimensional approach to disinformation. Više na www.rak.ba.

binarne vrijednosti jedinice i nule, koje mogu predstavljati podatak, zvuk, sliku ili neku komandu. Digitalni signali su veoma robusni, otporniji na izobličenja od analognih signala. Imaju daleko veću mogućnost kreativne obrade i kompresije, što rezultira time da su njihova obrada, prijenos i pohranjivanje daleko racionalniji i jeftiniji. Izvor: Aleksandar Luj Todorović, Diskurs novih tehnologija

primjena informacijske pismenosti u digitalnom obliku. Učinkovito korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija prilikom komuniciranja tijekom cijelog životnog ciklusa. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

koncentracija podataka, informacija i utjecaja kojim raspolaže mali broj tehnoloških kompanija u kombinaciji s rastućom ovisnošću pojedinaca, društava i institucija o njihovim

digitalno emitiranje putem mreže zemaljskih emisionih predajnika. Prednosti digitalne zemaljske televizije u odnosu na analognu televiziju ogledaju se u smanjenom korištenju radiofrekvencijskog spektra, povećanim kapacitetima, kvalitetnoj slici, manjim operativnim troškovima u vezi s emitiranjem i prijenos nakon incijalnih troškova prelaska na digitalno emitiranje signala. Izvor: RAK, Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

sposobnost korištenja svih knjižničarskih resursa. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

mediji koji koriste računarsku tehnologiju u procesu produkcije, distribucije i prezentacije medijskih sadržaja. Rezultat su procesa sveprisutne kompjutorizacije koja je utjecala na svaki oblik komunikacije. U tom procesu došlo je do uvođenjа novih i redefiniranja tradicionalnih medijskih formi. Obuhvaćaju internet, svjetsku mrežu, računarsku multimediju, društvene mreže, platforme za razmjenu videosadržaja, videoigre, DVD, CD, virtualnu stvarnost, digitalne filmove, digitalne specijalne efekte, digitalnu televiziju, digitalnu telefoniju i WAP (Wireless Application Protocol) itd.

generacije rođene prije pojave brze digitalne tehnologije. Teže uče i primjenjuju nove informacijsko-komunikacijske tehnologije od digitalnih urođenika. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

podjela svijeta na one koji imaju i one koji nemaju pristup računarima i internetu. Izvor: Aleksandar Luj Todorović, Diskurs novih tehnologija

generacija odrasla i sazrela u razdoblju od nastanka svjetske mreže i srodnih digitalnih tehnologija (mobilni telefon, tekstualne poruke, videoigre i sl.). Zahvaljujući mogućnosti korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija digitalni urođenici imaju veći pristup informacijama od bilo koje generacije u povijesti. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

korištenje digitalnih uređaja u cilju uznemiravanja, uhođenja, zastrašivanja ili ponižavanja drugih. Nerijetko biva propraćeno i drugim oblicima nasilja u stvarnom životu. Premda se odvija u digitalnom/virtualnom prostoru, može proizvesti brojne negativne posljedice u stvarnom životu i utjecati na psihičko i fizičko stanje žrtve. Najčešće se odvija na društvenim mrežama, putem elektroničke pošte, chat soba, web-stranica, blogova i internet foruma u vidu slanja uznemirujućih poruka/slika, neželjene pošte i virusa, širenja laži, krađe elektroničkog identiteta, objavljivanja privatnih podataka, uključujući eksplicitan seksualni sadržaj i sl.

 svaka osoba koja nije navršila 18 godina života. Izvor: Konvencija UN o pravima djeteta

posljedice predrasuda ili stereotipa prema drugom ili drugačijem na temelju spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog podrijetla i sl. Diskriminacija onemogućuje ili uzrokuje otežano ostvarivanje određenih ljudskih prava ili sloboda. Zabrana diskriminacije na temelju osobnih osobina, te popis i definicija osobnih osobina koje ne smiju biti temelj za razlikovanje kada se određuju prava, položaj i mogućnosti pojedinaca, definirani su u nacionalnom i europskom zakonodavstvu, te u brojnim međunarodnim dokumentima. Zabrana diskriminacije postavljena je i kao jedan od općih načela Kodeksa o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija kojeg se imaju pridržavati svi pružatelji medijskih usluga. Razlog za posebno isticanje u Kodeksu ove, Ustavom BiH utemeljene obveze, upravo je moć medija i utjecaj koji mediji imaju na oblikovanje javnog mnjenja i percepciju o društvenim pojavama. Izvor: RAK, Smjernice za primjenu Kodeksa o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

skupina web-aplikacija zasnovanih na ideološkim i tehnološkim značajkama Weba 2.0 koje omogućuju kreiranje i razmjenu sadržaja koji su generirali korisnici. Društvene mreže koriste mobilne i web-tehnologije u cilju kreiranja visokointeraktivnih platformi putem kojih pojedinci i zajednice dijele, zajedno stvaraju, komentiraju ili mijenjaju sadržaj koji su generirali korisnici. Društvena mreža može biti blog, poslovna mreža, forum, mikroblog, dijeljenje fotografija, ocjenjivanje kvalitete proizvoda/usluga, društveno obilježavanje, igrica, mreža za razmjenu videosadržaja itd. Većina društvenih mreža ima viralni potencijal (korisnici će među sobom dijeliti sadržaj) što podržava način njihovog funkcioniranja (retweet kod Twittera, pinovanje kod Pinteresta, dijeljenje kod Facebooka).  

sustav koji uključuje vrijednosti i interese različitih društvenih skupina, etičkih principa i principa ljudskih prava, kao i mogućnost sudjelovanja u projektiranju, razvoju, uvođenju i dostupnosti
mehanizama pravne zaštite kod automatiziranih sustava donošenja odluka.

okruženje u kojem je osoba izložena samo sličnim uvjerenjima i mišljenjima.

svako odašiljanje znakova, signala, teksta, slike, zvuka ili podataka od jedne do više točaka putem žice, optičkih kablova, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetnim putem, namijenjenih za opći prijem od strane javnosti putem prijemnika koji su podešeni za tu svrhu. Izvor: Zakon o komunikacijama BiH

razina razumijevanja filma, svijesti i znatiželje u izboru filmova, sposobnost kritičkog gledanja filma, analize njegovog sadržaja, kinematografije i tehničkih aspekata, te sposobnost manipuliranja jezičnim i tehničkim resursima u produkciji pokretnih slika. Izvor: Europska komisija

ponižavanje, zastrašivanje ili podsticanje na mržnju, nasilje ili diskriminaciju protiv osobe ili skupine na temelju spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog podrijetla ili na temelju bilo koje druge okolnosti koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojoj osobi onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na jednakopravnoj osnovi, njegovih prava i sloboda. U audiovizualnom medijskom prostoru govor mržnje podrazumijeva i stvaranje jasnog i neposrednog rizika od podsticanja mržnje, nasilja ili diskriminacije protiv osobe ili skupine po navedenim osnovama, ili koji publikа može protumačiti kao podsticanje na mržnju, nasilje, nered i nemire, ili koji bi mogao izazvati ili podsticati kaznena djela. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

pojam koji opisuje uspostavu odnosa povjerenja i emocionalne povezanosti između djeteta i (najčešće) odrasle osobe komunikacijskom tehnologijom, a s ciljem vrbovanja i iskorištavanja maloljetnika u seksualne svrhe.

Obično započinje susretom na internetu gdje se odrasli lažno predstavlja, te nastoji zadobiti povjerenje djeteta tako što se doima ozbiljno zainteresiranim za ono što dijete voli ili ne voli. Sljedeći korak uključuje diskusije seksualne prirode, a često i slanje pornografskih materijala djetetu-žrtvi. U mnogim slučajevima djeca su pitana ili izmanipulirana kako bi poslala svoje nage fotografije ili snimke, te otkrila detalje o sebi putem glasovnog ili videochata/razgovora. Često, osobe koje imaju seksualnu želju prema djeci, ili koji žele razgovarati s njima radi seksualne satisfakcije tražit će mlade osobe koje žele pronaći prijatelje. Koristit će veliki broj tehnika za zavođenje i pripremanje žrtve, uključujući stvaranje povjerenja s osobom lažući, pretvarajući se da je neka druga osoba…Često će koristiti ucjenu i osjećaj krivnje kod djeteta kako bi osigurali susret. Izvor: MFS – EMMAUS, Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini

oznaka koja se koristi na društvenim mrežama za obilježavanje i prikupljanje sadržaja na određenu temu. Sastoji se iz jedne riječi ili sintagme ispred koje stoji znak taraba bez razmaka (#refugeeswelcome, #nijenjuz #occupywallstreet, #Oscars2016, itd). Ovakva interaktivna oznaka grupira sve objave koje je sadrže. Hashtag se može naći na bilo kojem mjestu u postu: na početku, u rečenici, izdvojeno, na kraju. Što više ljudi u svojim postovima koristi određeni hashtag, to on postaje popularniji na društvenim mrežama.

situacija kada se uslijed pretjerane količine informacija, uključujući i lažne vijesti i dezinformacije, stvara konfuzija i nepovjerenje među ljudima i otežava identifikacija rješenja za probleme.

oblik vizualnog prikaza sadržaja informacije uz pomoć grafikona, dijagrama, infograma, slika i drugo. Izvor: Tatjana Tapavički Duronjić, Digitalni informacijski sustavi

sposobnost da se prepozna potreba za određenom informacijom, odredi izvor, kritički analizira, učinkovito uporabi i prenese informacija u bilo kojem obliku. Izvor: UNESCO, „Think Critically, Click Wisely! Meda and Information Literate Citizens“

tip društva u kojem je sistematično stvaranje, obrada i prosljeđivanje informacija oslonjeno na intenzivnu uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje pri tomu predstavljaju važnu pogonsku snagu  u kulturnom, obrazovnom, ekonomskom i političkom smislu. Osnovne značajke informacijskog društva su: prevazilaženje državnih granica, razvoj koji nije moguće predvidjeti, povećanje brzine znanja, pojačavanje međuovisnosti društvenih entiteta, povećan stupanj osnovnih ekonomskih dobara u vezi s informacijama. Izvor: Oliver Subotić, Informacijsko kontrolirano društvo

tehnologije koje omogućuju pristup informacijama putem telekomunikacija, a koje uključuju internet, radio, televiziju, mobilne telefone, računare, mrežni hardver i softver, satelitske sustave kao i brojne usluge i aplikacije povezane s njima.

sintagma koja označava složenu paradigmu usporednog djelovanja elektroničkog nadzora i kontrolirane masmedijske diseminacije poruka provođenih zarad postizanja visokog stupnja kontrole i usmjeravanja ponašanja stanovnika. Kombinirana i višedimenzionalna djelatnost elektroničkog nadzora može se imenovati kao polioptikon ili panoptikon, dok se masmedijska diseminacija poruka može imenovati kao sinoptikon. Udruženi oni čine informacijsko-kontrolirano društvo. Izvor: Oliver Subotić, Informacijsko kontrolirano društvo

razvijanje sposobnosti za korištenje i razumijevanje nove informatičke tehnologije i širokih polja njezine moguće primjene. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

globalni tehno-društveni sustav utemeljen na globalnoj, decentraliziranoj tehnološkoj strukturi koja je sastavljena od umreženih kompjutorskih sustava koji pohranjuju objektivizirano ljudsko znanje. Internet istodobno predstavlja infrastrukturu i komunikacijski medij. Neke osobine interneta su: interaktivnost, multimedijalnost, hipertekstualnost, globalno komuniciranje (bez prostorno-vremenskih ograničenja), many-to-many komunikacija, kooperativna proizvodnja (mogućnost stvaranja društvenih sustava, razmjene informacija i zajedničke produkcije digitalnih sadržaja), dekontekstualizacija (kontekst digitalne informacije: autorstvo, vrijeme i mjesto proizvodnje, fizička lokacija servera koji sadrži digitalni sadržaj lako se gube), fleksibilnost granice između stvarnosti i fikcije. Nastanak interneta vezan je uz hladnoratovske vojne potrebe i strah od nuklearnog rata. Paradigmatski je predstavnik novog digitalnog svijeta. Christian Fuchs, Internet and Society

sustav preporučivanja koji izlaže ljude sličnom homogenom sadržaju koji odgovara njihovim interesima i preferencijama.

jedinstvena adresa računara u mreži koja se sastoji od četiri broja između 0 i 255 međusobno odvojena točkama (npr. 247.214.233.4). Dobija je svaki računar prilikom spajanja na internet.

internetska stranica ili materijal iz kojeg se preuzima informacija. Kritičko vrednovanje izvora na internetu jako je bitno, jer daje sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti. Prema tradicionalnom pristupu kritičkom vrednovanju izvora razlikujemo pisane, usmene i fizičke izvore. Kritičko vrednovanje može se obaviti u četiri laka koraka:

Za tekstove: kopirati naslov ili cijelu rečenicu iz originala na određenoj internetskoj stranici i zalijepiti ih u pretraživač uz navodnike na početku i kraju rečenice.

Za slike: poslužiti se funkcijom Google pretraživanje slika (images.google.com). Desnom tipkom miša kliknuti na sliku i odabrati opciju Search Google for Image kako bismo saznali više o njoj.

Za zvučne (audio) zapise: teško je odrediti je li digitalni zapis pronađen na internetu autentičan, ali pretraga prema nazivu datoteke može navesti na pravi trag.

Za video: pri kritičkom vrednovanju videomaterijala važno je obratiti pozornost na kvalitetu zapisa i osobu odgovornu za njegovo učitavanje. Komentari vezani uz videozapis također mogu poslužiti kao dodatni tragovi. Izvor: Mali rječnik medijske pismenosti

interes javnosti da raspolaže informacijama o pitanjima i događajima od općeg društvenog značaja, uključujući, ali ne ograničavajući se na zaštitu javnog zdravlja i sigurnosti, otkrivanje ili objelodanjivanje kaznenih djela, sprječavanje obmanjivanja javnosti, razotkrivanje nekompetentnosti ili korupcije u javnoj službi i sl. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

naziv za prvu kameru-projektor braće Lumiere iz 1895. godine (Cinématographe). Od ovog pojma kasnije su izvedeni pojmovi kinematograf i kinematografija. Danas ovaj pojam označava ukupan sustav svih djelatnosti u vezi s pokretnim zvučnim slikama na filmskoj traci. U kolokvijalnoj uporabi često srećemo da se pojmovi kinematografija i film koriste kao sinonimi, kada, primjerice, sintagma jugoslovenski film znači isto što i jugoslovenska kinematografija, ali izraz film već ima toliko značenja da u stručnoj uporabi ne treba izazivati nesporazume. Kinematografiju sačinjavaju tri osnovne i niz pratećih djelatnosti. Osnovne djelatnosti su: 1. proizvodnja, 2. distribucija, 3. prikazivanje. Prateće djelatnosti nisu ništa manje značajne za postojanje i funkcioniranje kinematografije, to su neophodni dijelovi složenog kinematografskog mehanizma: 1. proizvodnja trake i tehnike za proizvodnju i reprodukciju filmova; 2. škole za obučavanje filmskih umjetnika, umjetničkih suradnika i tehničkog osoblja; 3. institucije koje se bave kinematografijom s estetičkog ili tehničkog stanovišta (kinoteke, arhivi, instituti i sl.); 4. profesionalne udruge (sindikati) filmskih djelatnika; 5. filmski festivali različitih kategorija i namjena; 6. pravni sustav i institucije koje reguliraju djelatnost kinematografije u okviru neke društveno-političke cjeline; 7. izdavačka djelatnost specijalizirana za kinematografiju; 8. organizacije filmskog amaterizma (kino-klubovi) itd. U većini zemalja svijeta, kinematografije postoje kao nacionalni sustavi, čija razvijenost ovisi o ekonomskoj snazi i razini kulture. Nacionalne kinematografije su, po pravilu, povezane i objedinjene u svjetsku kinematografiju, jer je film već od trenutka nastanka, krajem prošlog stoljeća, odmah pokazao da je univerzalan, globalni medij općenja. Mali broj proizvođača filmske trake i tehnike opskrbljuje sve kinematografije, jer su tehnički standardi potpuno usuglašeni, pa svaki od oko 5000 dugometražnih filmova godišnje, bez obzira na to gdje je proizveden, snimljen je s namjerom da bude prikazan u svih 250.000 svjetskih kina. Zato su i dramaturški standardi filmova u velikoj mjeri usuglašeni, pa filmovi, lakše nego bilo koji proizvodi kulture i umjetnosti, prelaze nacionalne, jezične, vjerske, tradicionalističke i druge granice. Funkcioniranje globalnog sustava kinematografije, djelomice ali učinkovito, ograničavaju samo političko-ideološki razlozi i prinuda nekinematografskih čimbenika. Kinematografiju nije moguće jednoznačno odrediti po vrsti djelatnosti. Ona je istodobno gospodarska djelatnost, oblast kulture i medij umjetnosti. Kako bi kinematografija postojala, ona mora istodobno imati i osobine gospodarstva i kulturno-umjetnički karakter. Izvor: Filmski leksikon, Fakultet dramskih umjetnosti Sveučilišta umjetnosti u Beogradu

senzacionalistički naslov koji pogrešno predstavlja članak ili videoprilog koji najavljuje, s ciljem da privuče čitatelje/ke da kliknu na takav link. “Clickbait” je engleska riječ nastala spajanjem riječi click (klik) i bait (mamac), te doslovno znači “mamac za klikove”. Nije svaki zanimljiv naslov klikbejt – kreativan naslov koji će zainteresirati nekoga da pročita čitavu priču uvijek se cijenio kao legitimna taktika prodaje medijskog proizvoda. Problem nastaje onda kada se njime obmanjuje publika, to jest kada on najavljuje sadržaj koji ne postoji, ili je značajno drukčiji od predstavljenog. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

datoteke koje se stvaraju u direktoriju pretraživača kako bi se stvorila poveznica između pojedinca i stranice koju je posjetio. Sve aktivnosti na toj web-stranici pohranjuju se u ovim malim datotekama.

kratki tekstualni fajlovi koje web-stranice pohranjuju na korisničke računare. Koriste se radi pružanja personaliziranog iskustva i pamćenja korisnikovog profila bez potrebe posebnog logiranja. Kolačiće na uređaje krajnjih korisnika može postaviti i neka treća strana (npr. oglašivačke kuće) za potrebe praćenja korisnikovog pretraživanja interneta povezanog s tom trećom stranom. Pravni okvir Europske unije koji se tiče privatnosti nalaže neophodnost pribavljanja korisnikove suglasnosti za pohranjivanje kolačića na njegov terminalni uređaj (računar, laptop, pametni telefon) kao i za omogućavanje pristupa tako prikupljenim informacijama. Ovo tehničko rješenje povećava produktivnost rada, ali na račun privatnosti, jer tako pohranjeni podatci omogućuju lakše profiliranje korisnika. Izvor: Europska komisija, Rječnik

poruke kojima se preporučuje proizvod, odnosno usluga, koje prema vrsti, prirodi, obliku, kvaliteti i drugim svojstvima, samostalno ili uz pomoć drugih, isključivo ili pretežno koriste maloljetnici. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

zvučni i govorni sadržaji koji imaju za cilj da promoviraju, izravno ili neizravno, proizvode, usluge ili imidž fizičke ili pravne osobe koja se bavi ekonomskom aktivnošću. Takvi sadržaji prate ili su uključeni u program u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu ili u svrhu samopromocije. Oblici komercijalnih komunikacija na radiju uključuju, između ostalog, oglašavanje, sponzorstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

pretvaranje podataka (glasa, teksta, slike) u digitalni zapis, prijenos digitaliziranih podataka putem različitih mreža i mogućnost da im različiti krajnji korisnici pristupe. Konvergencija povezuje emitiranje i telekomunikacijske usluge u jedinstvene informacijsko-komunikacijske tehnologije. U kontekstu audiovizualnog sektora, konvergencija predstavlja sve učestalije preplitanje audiovizualnog i online sadržaja, što rezultira sve većom prisutnošću online sadržaja na TV ekranima kao i audiovizualnog sadržaja na računarima, mobilnim telefonima ili tabletima. Izvor: Europska komisija, Rječnik

mjera u kojoj pojedinac može ili ne može donositi odluke u vezi s korištenjem njegovih osobnih podatka i digitalnog ponašanja.

cjelokupan način života, na materijalnom, intelektualnom i duhovnom planu, koji utječe na društvenu izgradnju i povijesnu transformaciju značenja i definicija, pri čemu književnost i umjetnost predstavljaju samo jednu, privilegiranu vrstu društvene komunikacije. Izvor: Raymond Williams, Culture and Society

sredstva masovnog priopćavanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva javnoga priopćavanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja.

Razlikuju se prema tipu: knjiga, tisak (novine), film, televizija, radio, nosači zvuka i slike (video, CD, DVD); razini i dosegu: lokalni, nacionalni, međunarodni; obliku vlasništva: privatni, javni, državni, komunalni ili asocijativni; programu i načinu privređivanja (ponajviše kod radija i televizije): javni ili komercijalni. Simbolička dobra, uobičajeno nazvana poruke, mogu se posredstvom masovnih medija reproducirati u neograničenu broju, namijenjena su prodaji i dostupna su svim članovima društva.

neprofitni mediji koji su u vlasništvu zajednice ili odgovorni prema društvu kojem žele služiti. Otvoreni su za sudjelovanje u kreiranju programa i upravljanje od strane članova zajednice. U obvezi su ostati neprofitni i neovisni o političkim utjecajima, biti angažirani u aktivnostima koje se tiču javnog i društvenog interesa i biti otvoreni za sudjelovanje članova određene društvene zajednice. Imaju važnu ulogu u jačanju kulturne i jezične raznolikosti, društvene uključenosti i lokalnih identiteta, identiteta specifičnih društvenih skupina i interkulturalnog dijaloga. Izvor: Europski parlament, Rezolucija o medijima zajednice

kultura visoke tehnologije koju čine medijski sadržaj i sredstva njegovog emitiranja. S pojavom televizije poslije Drugog svjetskog rata, medijska kultura postaje dominantna sila u oblasti kulture, socijalizacije, politike i društvenog života. Kao takva, medijska kultura sudjeluje u oblikovanju dominantnih shvaćanja o svijetu i najvišim vrijednostima; definira što se smatra dobrim ili lošim, pozitivnim ili negativnim, moralnim ili zlim. U socijalne subjekte koji oblikuju sadržaje medijske kulture ubrajamo ideologiju (političku i vjersku), društvene promjene, javnost, društvene pokrete, klase, rase, države, ekonomske i naučne centre moći, crkvu i vjerske organizacije, pri čemu se kao dominantni socijalni subjekti medijske kulture izdvajaju ekonomski (država, politike, krupne ekonomije, centri moći i utjecaja, vlasnici medija i oglašivači) i znanstveni centri moći. Pored navedenih socijalnih subjekata, medijsku kulturu determiniraju i ekonomski i industrijski čimbenici, kao što su novac, vrijeme, tehnologija i deregulacija. Na pojavu globalne medijske kulture utjecali su razvitak informacijsko-komunikacijskih tehnologija, medijski imperijalizam, monopolizacija medijskog vlasništva, dominacija američke nacionalne ideologije i kulture te vrijednosti neoliberalnog kapitalizma. Izvor: Dragana Rašević, Medijska kultura i medijska pismenost

sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kritičkog procjenjivanja različitih aspekata medija i medijskih sadržaja, te ostvarivanja komunikacije u različitim kontekstima. Podrazumijeva znanje o strukturi, ekonomiji i funkciji sustava masovnih medija u društvu kao i analitičke vještine da „čitamo“ estetski i ideološki sadržaj poruka masovnih medija. Obuhvaća vještine, znanje i razumijevanje koji omogućuju konzumentima da medije koriste učinkovito i sigurno. Medijski pismene osobe u stanju su izvršiti izbor na temelju informacija, razumiju prirodu sadržaja i usluga i iskoristiti puni raspon mogućnosti koje im nude nove komunikacijske tehnologije. One su bolje osposobljene zaštititi sebe i svoje obitelji od štetnog ili uvredljivog materijala. Zbog toga se treba unapređivati razvitak medijske pismenosti u svim segmentima društva, i njezin razvitak treba se pažljivo pratiti. Izvor: Europska komisija, A European Approach to Media Literacy in the Digital Environment; Europska unija, Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama; Elizabeth Thoman, UNESCO Convenes International Media Literacy Conference in Toulouse

odnosi se na sve poruke koje se proizvode, koriste i prenose pomoću medijskih i komunikacionih platformi (SMS poruke, filmovi, fotografije, televizijski i radijski program, videoigre, poruke na forumima, vijesti, blogovi, audio i videomaterijal, reklame i e-knjige). Izvor: Lev Manovich, Jezik novih medija

učenje i znanje o svim medijima: printanim, elektroničkim i novim, digitalnim medijima. Nikako ga ne treba miješati s učenjem uz pomoć medija, što predstavlja medijsku didaktiku. Dakle, medijsko obrazovanje odnosi se na nastavu i učenje o medijima, a ne na nastavu i druge predmete uz korištenje medija. Medijsko obrazovanje može biti zaseban predmet, dio jednog predmeta, dio više različitih predmeta ili slobodna aktivnost. Izvor: RAK i Mediacentar Sarajevo, Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom.

kovanica sastavljena od prefiksa meta („nakon“, „dalje“) i skraćenog oblika imenice „universe“ (svemir). Upućuje na nadolazeću etapu u razvitku informacijsko-komunikacijskih tehnologija, na ono „šta dolazi nakon interneta“. Metaverzum je digitalni prostor kojem bilo tko, bilo kada i bilo gdje može pristupiti putem interneta. Metaverzum se određuje i kao digitalna stvarnost koja kombinira elemente društvenih mreža, online igara, proširene stvarnosti (AR), virtualne stvarnosti (VR) i kriptovaluta u svrhu uspostave virtualne interakcije. Dok proširena stvarnost kombinira vizualne, zvučne i druge čulne podražaje s fizičkim okruženjem, dotle se virtualna stvarnost temelji isključivo na fiktivnim (virtualnim) elementima. Interakcije korisnika u metaverzumu su višedimenzionalnije nego što to postojeće tehnologije omogućuju. Umjesto pukog gledanja digitalnog sadržaja, metaverzum omogućuje korisnicima da urone u prostor u kojem se fizičko i digitalno stapaju. Izvor: Jean Folger, What is the Metaverse?

proces praćenja, procjene, odabira i distribucije sadržaja zasnovan na praksama profiliranja i nadzora.

poticanje i povećavanje društvene nejednakosti i diskriminatornih praksi u digitalnom prostoru, čime se dodatno marginaliziraju obespravljene zajednice i društva koja prolaze kroz poslijeratno razdoblje
(npr. intersekcionalna diskriminacija, pojačana cenzura, praznine u informiranju, manipulacija informacijama velikih razmjera).

špekulacije, glasine i druge nepotvrđene tvrdnje koje se predstavljaju kao činjenice. Posebno su problematične one informacije koje nisu samo neprovjerene, već i neprovjerljive. Takav  primjer nalazimo u vijestima koje se temelje na “anonimnim izvorima”, a za koje se ne pruža nikakav dodatni dokaz. Ukoliko se tvrdi da je određenom događaju “svjedočio anonimni izvor” i nitko drugi, takva informacija je zapravo neprovjerljiva – to jest, nemoguće je dokazati je li istinita ili neistinita. No, u najvećem broju slučajeva, iza neprovjerljivih informacija uglavnom se kriju lažne vijesti, kojima “anonimni izvor” služi samo kao pokriće. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

jedan od najčešćih oblika digitalnog nasilja, koje može biti usmjereno kako na pojedinca, tako i na skupinu ljudi, ili pak čitavu organizaciju, a koristi se u svrhu klevete, zastrašivanja, prijetnji, vrijeđanja putem interneta, pa i krađe identiteta. Često se takvo uznemiravanje ne prepoznaje na samom početku, kada se određene negativne poruke doživljavaju kao bezazlene ili čak zabavne. Uskoro, ukoliko je zaista riječ o cyberstalkingu, one postaju otvoreno uznemirujuće, prijeteće, pa i zastrašujuće. Na meti cyberstalkinga mogu se naći svi. Najčešće su to osobe koje nasilnici osobno poznaju: članovi obitelji, emotivni ili poslovni partneri, prijatelji i poznanici, ili osobe čiju pozornost žele privući. Motivi takvog ponašanja mogu biti različiti: od mentalnih problema počinitelja, preko osvete, romantičnih težnji, financijske dobiti, do želje za ostvarivanjem potpune kontrole nad životom žrtve. Cyberstalkeri mogu vrebati i potpuno nepoznate osobe, npr. poznate i slavne ličnosti. Veoma ih je teško identificirati, jer se često pojavljuju kao anonimne osobe, koriste lažne identitete i mijenjaju svoje internet adrese.

mediji koji koriste računar za proizvodnju, distribuciju, prikazivanje i pohranjivanje medijskih sadržaja. Predstavljaju rezultat spajanja (konvergencije) računarstva i medijske tehnologije. U nove medije ubrajamo internet, web-stranice, računarske multimedije, videoigre, CD-ROM, DVD itd. Izvor: Lev Manovich, Jezik novih medija

svaka komercijalna komunikacija koja na bilo koji način, uključujući i predstavljanje, dovodi u zabludu ili bi mogla dovesti u zabludu osobe kojima je namijenjena ili do kojih dopire, te koja zbog svoje obmanjujuće prirode može utjecati na njihovo ekonomsko ponašanje ili koja, zbog istih razloga, šteti ili može naštetiti konkurentu. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

oblik socijalizacije koji podrazumijeva sustavan proces formiranja, razvoja i unapređenja potencijala i sposobnosti djeteta (senzomotornih, intelektualnih, emocionalnih, moralnih) u smjeru vjerovanja, mišljenja i ponašanja koja su prihvatljiva s aspekta razvoja civilizacije i društvene kulture kojoj pojedinac ili skupina pripada. U stručnoj javnosti se pojmovi odgoja i obrazovanja ponekad objedinjuju u pojmu edukacija, a ponekad se razdvajaju u smislu da odgajanje podrazumijeva utjecaj na etička, estetska i vrijednosna shvaćanja, a obrazovanje podrazumijeva razvoj znanja i saznajnih funkcija. Međutim, neminovno su oba procesa međusobno uvjetovana. Izvor: Društvo psihologa Republike Srpske, Vodič za novinare i medijske radnike

područje koje nudi smjernice za projektiranje, razvoj i korištenje UI-ja u skladu s etičkim standardima i standardima ljudskih prava.

bilo kakav oblik priopćenja u vezi s trgovinom, djelatnošću, zanatom ili strukom, koji se emitira u cilju unapređenja ponude dobara ili usluga, uključujući nepokretnu imovinu, te prava i obveze javne ili privatne pravne ili fizičke osobe, u zamjenu za novčanu nadoknadu, odnosno sličnu protuuslugu, ili u svrhu samopromocije. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

oglašavanje koje se prikazuje istodobno ili paralelno s uredničkim sadržajem. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

javna ili privatna pravna ili fizička osoba koja naruči oglašavanje s namjerom da time promovira svoje proizvode, usluge, nekretnine, prava i obveze, te unaprijedi pravni promet istih, odnosno s namjerom da promovira svoje ime, ličnost, ideje i aktivnosti i time pridobije poslovne partnere ili osigura ugled. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

sadržaj, usluga ili aplikacija koja se pruža krajnjem korisniku putem otvorenog interneta. Izvor: RAK, Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektroničkim

komunikacijskim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

označava bilo koji oblik audiovizualne komercijalne komunikacije ili komercijalne komunikacije u medijskim uslugama radija koji sadrži ili u kojem se poziva na proizvod, uslugu ili robnu marku, a koji se prikazuje u okviru programa u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

uspon platforme kao dominantnog infrastrukturnog i ekonomskog modela društvene mreže i posljedice širenja platformi društvenih medija na druge online prostore.

digitalna datoteka koja sadržava audio ili audiovideo zapis koji se distribuira putem interneta koristeći RSS tehnologiju, a namijenjen je gledanju (ili slušanju) na računaru, digitalnom prijenosnom playeru poput iPoda ili putem televizije koristeći uređaje poput Apple TV-a. Naziv podcast je složenica riječi POD (Playable On Demand) i engleske riječi broadcast. Video podcast naziva se još i vidcast, a osobe koje se bave podcastingom se nazivaju podcasteri.

imenica i pridjev koji se odnose i ukazuju na okolnosti u kojima objektivne činjenice slabije utječu na oblikovanje javnog mnjenja od pozivanja na emocije i uvjerenja pojedinca. Izvor: Oksfordski rječnik

praksa prikupljanja osobnih uvida o ponašanju i preferencijama pojedinaca radi izrade ciljanih i personaliziranih oglasa.

pravno sredstvo i adekvatan način zaštite od objavljivanja informacija koje uključuju netočne činjenice o fizičkoj ili pravnoj osobi, uključujući činjenice i mišljenja koja predstavljaju narušavanje privatnog života ili napad na dostojanstvo pojedinca. Pravo na odgovor je od iznimne važnosti za zdrave odnose između medija i javnosti jer se na taj način, pored zaštite zainteresiranih osoba od objave netočnih informacija, jača kredibilitet medija i povjerenje u njih. Osim Kodeksa o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, odredba kojom se regulira pravo na odgovor sadržana je i u zakonima o Javnim RTV servisima, te zakonima o zaštiti od klevete FBiH i RS. Izvor: RAK, Smjernice za primjenu Kodeksa o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

praćenje i prikupljanje osobnih i ostalih podataka pojedinca u više različitih digitalnih prostora i platformi za određenu svrhu koji se u kasnijoj fazi koriste za druge namjene.

označavaju predstavljanje, riječima, zvukom ili slikom, proizvoda, usluga, imena, robne marke ili aktivnosti proizvođača proizvoda ili pružatelja usluge u programima, koje pružatelj medijskih usluga koristi u svrhu oglašavanja, s namjerom da navede javnost da stekne pogrešnu sliku o prirodi tog predstavljanja bez obzira na to je li ovo predstavljanje izvršeno u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu. Namjera takvog predstavljanja smatrat će se posebice istaknutom ukoliko je izvršena u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

standardi ponašanja i govora koji se smatraju prihvatljivim u kontekstu prosječnog gledatelja ili slušatelja. Kreatori programa dužni su imati u vidu činjenicu da publika, pored djece, uključuje ljude različitih godina, različite kulture i osjetljivosti. Odgovornost pružatelja medijskih usluga ogleda se u razmatranju mogućeg utjecaja programa na širu publiku i preuzimanja kontrole u slučajevima kada su potencijalno neprimjereni sadržaji dostupni široj publici. Izvor: RAK, Smjernice za korištenje Kodeksa o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

medijska izvješća čija osnovna namjera nije prenijeti određenu informaciju, već određenu osobu, skupinu, ili instituciju predstaviti u pozitivnom ili negativnom svjetlu. Takva izvješća po pravilu favoriziraju činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, dok se istodobno zanemaruje ili iskrivljava sve što se u njega ne uklapa. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

jedno od osnovnih načela UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Konvencija u članku 9. (Pristupačnost) propisuje da „države potpisnice ove Konvencije poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurale pristup, na jednakopravnoj osnovi s drugim osobama, izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave, kao i ostaloj opremi, prostorima i uslugama namijenjenim javnosti, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima.

Pristupačan televizijski program i sadržaj podrazumijeva osiguran titl, prijevod na znakovni jezik, zvučni opis ili sinkronizaciju. Servisi pristupačnosti mogu se napraviti svima dostupnim ili mogu imati ograničenu dostupnost. U većini slučajeva, pristupačna analogna televizija podrazumijeva otvoreni, svima dostupni servis pristupačnosti, što znači da titlovani tekst svi vide, da prijevod na znakovni jezik svi vide i zvučni opis svi čuju. U slučaju digitalne distribucije, postoje mogućnosti da se servisi pristupačnosti mogu uključiti ili isključiti.

Pitanje pristupačnosti interneta, web-stranica i servisa odnosi se na niz osoba s različitim vrstama invaliditeta ili teškoća. Pristupačnost web-stranica za slijepe i slabovidne osobe podrazumijeva da su web-stranice kompatibilne sa čitačima ekrana koji čitaju tekst naglas, da daju tekstualnu i/ili zvučnu alternativu kako bi se opisala slika, da omogućuju izmjenu veličine teksta, slika i rasporeda sadržaja na web-stranici, da osiguravaju alternativna pomagala za web-navigaciju. Pristupačnost web-stranica za gluhe osobe znači da web-stranica ima titl-tekst za bilo koji izgovoreni ili videosadržaj. Za osobe s teškoćama u kretnjama kojima treba dodatno vrijeme kako bi obavile neku radnju na web-stranici, pristupačnost podrazumijeva jednostavnu navigaciju preko tipkovnice bez uporabe miša i posebne funkcije na web-stranici koje omogućuju korištenje dodatnih uređaja. Osobama s invaliditetom treba se omogućiti pretraživanje i interakcija sa web- stranicama, neovisno o uređaju putem kojeg se koristi web (kompjutor, mobilni telefon, tablet). Izvor: ICVA, Prilagođeni medijski sadržaj kao zakonska i moralna obveza

pojam privatnosti obuhvaća nekoliko sfera čovjekovog života, odnosno podatke o njima: intimnu sferu, u koju, načelno, nitko drugi nema pristupa, pa to vrijedi i za podatke o njoj; privatnu sferu, koju dijeli s obitelji, ukućanima, liječnikom, odvjetnikom i sl. ali se podatci te sfere ne smiju, načelno, bez posebnog odobrenja onoga o čijoj se privatnosti radi, dijeliti trećim osobama; privatno-javnu sferu, koja se odnosi na privatni život, ali koji se odvija na javnim mjestima te podatci iz te sfere nisu tajni, no ne smije ih se koristiti preko granice u kojoj bi se neka osoba isticala s obzirom na druge koji su u javnosti. Izvor: Ilija Musa, Medijsko pravo

izvođenje osobnih podataka i obrazaca ponašanja iz naizgled nezanimljivih podataka pomoću tehnologija UI-ja kako bi se proizveli digitalni profili koji se koriste za informiranje budućih odluka
pojedinaca.

tehnologija koja omogućuje da putem aplikacije kroz zaslon nekog uređaja, najčešće mobilnog telefona ili posebnih naočala, vidimo elemente koji ne postoje u stvarnom životu. Ti elementi proširuju stvarnost oko nas, ali samo ako je gledamo kroz zaslon. Aplikacija omogućuje gledanje bez mogućnosti mijenjanja elemenata koje vidimo, tj. bez mogućnosti ikakve interakcije s njima. Izvor: RAK, Što su dezinformacije i kako im se suprotstaviti?

nastojanje da se izravno pridobivaju ili pozivaju gledatelji/slušatelji pristupiti nekoj crkvi ili vjerskoj zajednici. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

program koji prikazuje određene autentične ili izmišljene životne situacije, čiji je fokus na dramatizaciji i konfliktima, prema unaprijed utvrđenom scenariju, npr. rekonstrukcije događaja koje mogu uključivati ali nisu ograničene na bračne prijevare, kaznena djela, teške životne situacije. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

medijsko izvješće koje određena mišljenja, stavove, vrijednosti ili nalaze koji nisu dobijeni znanstvenom metodom, predstavlja kao znanstvena otkrića ili činjenice. U ovakvim izvješćima često se pogrešno ili manipulativno interpretiraju postojeća znanstvena istraživanja, ili se poziva na istraživanja koja nisu prošla znanstvenu provjeru i nisu sukladna znanstveno utvrđenim činjenicama. Pseudoznanost često ide “ruku pod ruku” s teorijama zavjere, i/ili predstavlja temelj za izvlačenje neutemeljenih zaključaka na kojima se takve teorije grade. Izvor:  www.raskrinkavanje.ba

podrazumijeva razvoj djetetovog organizma, psihičkih funkcija (mišljenja, emocija, govora i dr.), osobina i crta ličnosti tijekom djetinjstva. To razdoblje uobičajeno traje do 12. godine, nakon čega započinje razdoblje adolescencije. Razdoblje psihičkog razvoja djeteta dijeli se na nekoliko faza razvoja, a jedna od podjela koja je utemeljena na razvoju psihičkih osobina dijeli se na faze: prenatalnog razdoblja, razdoblja novorođenčeta, dojenčeta, ranog djetinjstva, predškolsku dob, kasno djetinjstvo i predadolescentsko razdoblje. Psihološki razvoj djeteta uvjetovan je kako nasljednim, tako i čimbenicima sredine. Jasna distinkcija utjecaja nasljeđa i sredine je teško odrediva, jer sve što se naslijedi razvija se pod utjecajem procesa socijalizacije i djelovanja njezinih čimbenika. Izvor: Društvo psihologa Republike Srpske, Vodič za novinare i medijske djelatnike

linearna medijska usluga radija pružena u svrhu slušanja programa na temelju programske sheme. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

socijalna i/ili zdravstveno insuficijentna osoba, uključujući, između ostalog, osobe s poteškoćama u učenju, zdravstveno-mentalnim problemima, psihičkim oboljenjima ili osobe koje pate od gubitka pamćenja, bolesne osobe, osobe koje su preživjele traumu, žrtve nasilja i obitelji nestalih. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

označava televizijski žanr, obično bez detaljno razrađenog scenarija, u kojem se prikazuje život skupine sudionika u izoliranom prostoru koji se stalno nalaze u kadru videokamere i u zoni mikrofona, a koji pokušavaju pobijediti i osvojiti nagradu. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

bilo koji čin, gesta, vizualno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje, utemeljeni na ideji da je osoba ili skupina osoba inferiorna zbog njihovog spola, koji se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo online ili offline, sa sljedećom svrhom ili posljedicom:

• da povrijedi dostojanstvo ili prava osobe ili skupine osoba; ili
• da dovede do fizičke, seksualne, psihičke ili socioekonomske štete ili patnje osobe ili skupine osoba; ili
• da stvori zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje; ili
• da predstavlja prepreku za autonomiju i potpuno ostvarivanje ljudskih prava od strane osobe ili skupine osoba; ili
• da održava i jača rodne stereotipe. Izvor: Vijeće Evrope, Sprječavanje i suzbijanje seksizma

razmjena ili slanje provokativnih ili seksualno eksplicitnih slika, poruka i videomaterijala putem elektroničkih uređaja (telefona, kompjutora ili tableta) i može se odnositi na razmjenu tekstualnih poruka sa seksualnim sadržajem, a nerijetko se razvije do razmjene seksualno eksplicitnih fotografija i snimaka bilo slanjem fotografija ili razodijevanjem i drugim seksualiziranim ponašanjima pred web-kamerom (live streaming – Cam sex).

spada u prvu skupinu ljudskih prava, širu skupinu građanskih i političkih prava. U tu skupinu prava, osim slobode izražavanja, svrstavamo i slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, pravo na mirno okupljanje, zabranu zagovaranja rata i nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, pravo slobodnog udruživanja i pravo na sudjelovanje u vršenju javnih službi, aktivno i pasivno biračko pravo, ali i dostupnost javnih službi pod jednakim uvjetima. Sva ta prava zajamčena su brojnim međunarodnim dokumentima čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina.  Ugovor o Europskoj uniji predviđa da će Unija poštovati temeljna prava kako je propisano Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe, naročito u članku 10. o pravu na slobodu izražavanja. EU Povelja o temeljnim pravima u članku 11. koji se tiče slobode izražavanja i informiranja jamči zaštitu istih tih prava, kao i prava na slobodu i pluralizam medija. Nadzakonska snaga Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda određena je člankom drugim, stavkom drugim Ustava Bosne i Hercegovine – Ljudska prava i temeljne slobode, što je istaknuto na sljedeći način: „U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode zajamčeni Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i njezinim protokolima.“ Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.

medijsko izvješće koje nastoji skrenuti pozornost javnosti s nekog drugog sadržaja ili činjenice koji su u tom trenutku u fokusu javnosti. Ova vrsta manipulacije uvijek se javlja kao reakcija na neko drugo izvješće ili događaj, s ciljem da poništi ili umanji negativne učinke koje to izvješće ili događaj ima, ili bi mogao imati, za javne aktere/ke, uglavnom one iz svijeta politike. Spin  je engleska riječ koja znači “zaokret” ili “okretanje”, a u političkom i medijskom kontekstu izraz se koristi da označi “okretanje priče”. Izvješća s elementima spina mogu pretendirati i da umanje ili promijene negativan odnos javnosti prema nekom trenutačnom događaju, vijesti, osobi, organizaciji i sl. i kada oni nisu isključivo vezani uz političku sferu, u kontekstu izgradnje odnosa s javnošću (popularno poznatih kao “PR”) vezanih uz medijsku industriju ili poslovne interese komercijalnih kompanija. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

svaka javna ili privatna pravna ili fizička osoba koja sudjeluje u financiranju audiovizualnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno programa s ciljem promoviranja svoga imena, robne marke, imidža, aktivnosti ili proizvoda. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

sudjelovanje javne ili privatne pravne ili fizičke osobe koja se ne bavi pružanjem audiovizualnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno proizvodnjom audio ili audiovizualnih djela, u financiranju audiovizualnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno programa s ciljem promoviranja svoga imena, robne marke, imidža, aktivnosti ili proizvoda. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

spyware i malware su vrste zlonamjernog softvera koji omogućuju pristup skrivenim informacijama o aktivnostima određenog korisnika i računara te slanje tih podataka neovlaštenim osobama. Izvor: brošura Sigurna škola u digitalnom okruženju – End Violence Against Children, Save the Children/ MFS Emaus/ UNICEF

oblici medijskog predstavljanja pomoću kojih se odmah prepoznate značajke koriste za označavanje članova društvenih ili kulturnih skupina. Iako su često negativni, stereotipi mogu sadržavati element istine i mediji ih koriste za uspostavu trenutačnog približavanja publici. U širem značenju, često ponavljan, neizvoran postupak ili djelo, klišej.

vid autonomnog učenja i razvojna tehnika UI-ja osmišljena zbog unaprjeđenja kvalitete automatiziranog odlučivanja na temelju prepoznavanja obrazaca i „pravilnosti“ kako bi se određeni
zadatci obavljali bez intervencije čovjeka.

UI-je su napisali, stvorili i programirali ljudi. Računski kod i baze podataka koje pokreću algoritme, a koji su gradivni elementi UI-ja, odraz su ljudskih vrijednosti, subjektivnosti, potreba i želja.

vijesti i informacijski servisi koji se prenose u obliku teksta i grafike pomoću pričuvnog kapaciteta postojećih televizijskih kanala na odgovarajuće prijamnike. Izvor: RAK, Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

izravna ponuda koja se objavljuje javnosti u svrhu nabave roba ili usluga uključujući i nepokretnu imovinu, te prava i obveze, u zamjenu za novčanu nadoknadu. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

redoslijed pokretnih slika sa ili bez zvuka, koji predstavlja zasebni element u programskoj shemi koju je uspostavio pružatelj audiovizualne medijske usluge, a čiji oblik i sadržaj je usporediv s oblikom i sadržajem televizijskog emitiranja. Izvor: RAK, Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

linearna audiovizualna medijska usluga pružena u svrhu gledanja programa na temelju programske sheme. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

promoviranje interesa jedne strane u audiovizualnim i radijskim programima kroz, primjerice, selektivan pristup izvještavanju, konstantno tretiranje favoriziranih ljudi i skupina u pozitivnom kontekstu, kroz unaprijed dogovoreni sadržaj intervjua, “mekana” pitanja koja reporter/voditelj postavlja, ili kroz blagi i popustljiv stav reportera/voditelja – dok se istodobno ostali tretiraju konstantno u negativnom kontekstu, što se odražava kroz npr. skeptična ili ironična pitanja, izraze lica ili ton glasa. Naročito se ne smije dozvoliti da prevlada jedno mišljenje ili stanovište kada se radi o kontroverznim političkim, gospodarskim i drugim temama od javnog interesa. Tendenciozno izvještavanje se može ogledati i u načinu prezentacije, primjerice, montažama u kojima se, namjernim skraćivanjem ili uklanjanjem ključnih dijelova snimka, te manipuliranjem slikom ili tonom, iskrivljuje glavni smisao priopćenog. Izvor: RAK, Smjernice za korištenje Kodeksa o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

medijsko određivanje i nametanje aktualnih pitanja, problema i tema široj javnosti. Vezuje se uz čuvenu Koenovu (Choen) opasku da „mediji možda ne mogu uvijek nametnuti ljudima određeno mišljenje o nečemu, ali im zato s nevjerovatnim uspjehom mogu sugerirati o čemu da uopće misle.“ Prema MekKomsu i Šou (McCombs i Shaw) teorija o postavljanju dnevnog reda temelji se na pretpostavci da mediji utječu na javno mnjenje naglašavanjem jednih i zapostavljanjem drugih tema. Količina medijske pozornosti ili isticanja usmjerenih na pojedine teme utječe na stupanj u kojem će date teme postati predmetom javne pozornosti.

neistinit ili neprovjerljiv medijski opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljen kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Medijsko izvještavanje koje iznosi tvrdnje o postojanju takvog djelovanja, ali za to ne pruža kredibilne dokaze. Teorije zavjere uglavnom tvrde da otkrivaju tajne planove i aktivnosti vlada, institucija, korporacija, religijskih skupina, medija, te drugih skupina i organizacija koje se vezuju uz neki oblik političke, vojne, društvene ili ekonomske moći. Činjenica da su ovakve skupine standardni subjekti teorija zavjere ne znači, naravno, da je svaka tvrdnja o njihovom tajnom štetnom djelovanju netočna. Neke od najčuvenijih novinarskih priča bavile su se upravo razotkrivanjem raznih oblika zlouporabe moći, političkog položaja ili utjecaja. Do stvaranja teorija zavjere dolazi onda kada se sama pretpostavka o takvom štetnom djelovanju predstavlja kao činjenica. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

jedan od načina prilagođavanja sadržaja gluhim osobama. Javlja se u obliku dosljednog zapisa ili sažete verzije izrečenog. Titlovi mogu različitim bojama označiti da dvoje ili više ljudi govori istodobno. Titlovi mogu dodatno uključiti imena, reakcije onih koji govore ili opis drugih zvukova koji se čuju na originalnom zvučnom zapisu. Titlovanje može biti unaprijed pripremljeno s već snimljenim programom ili titlovanje uživo (simultano) sa zadrškom od nekoliko sekundi. U informativnim emisijama se u pravilu koristi prijevod na znakovni jezik, a u drugim emisijama titl. Izvor: ICVA, Prilagođeni medijski sadržaj kao zakonska i moralna obveza

osoba koja namjerno pokreće sukob na mreži ili vrijeđa druge korisnike kako bi ih zbunio i odvratio od teme rasprave objavljujući nevezane, eksplicitne ili besmislene informacije. Cilj trolova je izazivanje emotivne reakcije i onemogućavanje rasprave. Trol se razlikuje od bota po tome što iza trola stoji živa osoba, dok za botove znamo da su automatizirani. Međutim, trolanje je aktivnost koja nije rezervirana isključivo za trolove. Izvor: https://www.cert.hr/NCBBT

online uznemiravanje na forumu, chatu ili blogu kad osoba namjerno šalje uznemirujuće poruke koje vrijeđaju ljude i nanose im bol.

jedna od kulturocentričnih teorija proizvodnje značenja prema kojoj mediji odabiranjem i naglašavanjem određenih činjenica i odbacivanjem drugih, stvaraju okvire koji mogu snažno utjecati na oblikovanje javnog mišljenja i na način na koji ljudi interpretiraju različite događaje. Prema Kunziku i Cipfelu (Kunczik, M. i Zipfel, A.) „frame je interpretacijski okvir, kognitivna struktura u svijesti novinara, utemeljena na prijašnjim iskustvima, koja utječe na selekciju i obradu informacija. Okviri određuju: 1) koja će zbivanja novinar shvatiti kao događaj, 2) koje će aspekte nekog događaja odabrati za izvještavanje, 3) u koji će tematski kontekst taj događaj smjestiti i 4) kako će odrediti vrijednost vijesti događaja.“ Izvor: Uvod u znanost o medijima i komunikologiju

skup znanosti, teorija i tehnika koje imaju za cilj reproducirati, pomoću stroja, kognitivne sposobnosti ljudskog bića.

označavaju svaku komercijalnu komunikaciju koja eksplicitno ili neeksplicitno identificira konkurenta, odnosno proizvode ili usluge koje on nudi. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

video i audiomaterijal kojeg generira UI i kojim se stvara „alternativna realnost“ ili „sintetički medij“ u kojem izgleda da netko govori ili radi nešto što nije rekao ili uradio.

zajednički internetski događaj/sastanak, koji se može organizirati za potrebe zaposlenika jedne organizacije, ali i za potrebe velikog broja prostorno udaljenih sudionika. U videokonferencijama sudionici su aktivni i angažirani u svim segmentima sastanka. Tijekom njihovog trajanja nije nužno koristiti kameru, moguća je istodobna interakcija među sudionicima, koji putem istog softvera mogu dvosmjerno komunicirati, dijeliti ekrane, datoteke, chat, video i zvuk u realnom vremenu. Videokonferencije dozvoljavaju sudjelovanje velikog broja sudionika, s tim da taj broj može biti ograničen softverom koji se koristi. Za razliku od webinara čija priprema ne podrazumijeva složenu tehničku potporu, organiziranje videokonferencija zahtijeva integriranje većeg broja uređaja uz korištenje raznih alata za rad i komuniciranje.

nelinearna audiovizualna medijska usluga za gledanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj zahtjev. Izvor: Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

 igre koje se igraju na elektroničkim platformama poput osobnih računara i konzola za videoigre, a koje podrazumijevaju interaktivnost i vizualnu povratnu informaciju. Postoji više vrsta i tipova videoigara (offline/online, za jednog ili više korisnika itd.). Izvor: Europska komisija, Rječnik

vidljivi (površinski) web čine web-sadržaji koje pretraživači indeksiraju u svojim bazama podataka. Pristup ovim sadržajima jednostavan je za svakog informacijsko pismenog korisnika. Nevidljivi ili duboki web čine sadržaji koje pretraživači ne indeksiraju u svojim rezultatima i koji zahtijevaju poseban status korisnika – registraciju ili plaćanje. Smatra se da ovaj dio weba ima mnogo više sadržaja nego površinski web, kao i da je kvaliteta tog sadržaja mnogo puta bolja. Za prosječnog korisnika interneta, ovo su teško dostupni mrežni prostori. Pretraživanje u ovim dijelovima weba zahtijeva od korisnika uporabu naprednijih opcija pretraživanja i višu razinu informacijske i računarske pismenosti. Nevidljivi web pod neprekidnom je kontrolom mnogih svjetskih država, a komunikacija korisnika na granici je legalnosti ili u potpunosti nelegalna. Izvor: Tatjana Tapavički Duronjić, Digitalni informacijski sustavi

tehnika oglašavanja kojom se u programu koji se emitira mijenja postojeći oglas, a koji je u obliku reklamnih panoa i sl. ili dodaje novi oglas na mjestu na kojem u stvarnom programu isti ne postoji, tako da virtualno oglašavanje djeluje kao sastavni dio originalnog prijenosa programa. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

sposobnost razumijevanja i korištenja slika, fotografija, grafikona, ilustracija, s ciljem komuniciranja. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

blog koji sadrži videosadržaj ili se prikazuje u videoformatu. Autor vlogova se naziva vloger. Svjetski poznati vlogeri imaju po više milijuna pratitelja na YouTubeu ili drugim videosharing platformama, gdje postavljaju svoje filmove o modi, tehnikama šminkanja, videoigrama, hrani, putovanjima itd.

jedna od teorija masovnog komuniciranja prema kojoj prioritete medijske, javne i političke agende određuju glavni i odgovorni urednici, vlasnici medija, vladini stručnjaci za odnose s javnošću, politički i gtospodarski subjekti, korporacije i druge interesne skupine. „Vratari“ odlučuju koji će događaji postati javni, a koji neće, i tako pridonose oblikovanju slike društva, odnosno svijeta recipijenata. U tom procesu vijesti se ne samo prihvaćaju ili odbijaju nego se prihvaćene vijesti najčešće još obrađuju i dodatno modificiraju. Walter Gieber (1972) formulirao je to riječima: „Vijest je ono što od nje naprave novinari.“ Izvor: Kunczik i Zipfel, Uvod u znanost o medijima i komunikologiju

mrežni događaj koji se odvija u realnom vremenu putem tekstovne, audio i/ili videokomunikacije i koji prati koncept klasičnog seminara. Koristi se za održavanje online predavanja, prezentacija, radionica, ali i većih događaja, s unaprijed određenim datumom, vremenom održavanja i temom webinara. Webinar organizira i vodi domaćin/voditelj webinara, sudjeluju prezenter/i i polaznici (najčešće do 50 polaznika), koji su putem zajedničkog audio/videozaslona nazočni na događaju. Polaznici s domaćinom uglavnom imaju jednosmjernu komunikaciju u kojoj mogu postavljati pitanja, “uživo” ili putem chata i ispunjavati ankete i upitnike. Iako određeni softveri nude mogućnost međusobne interakcije među polaznicima, ona je  na većini webinara ograničena i polaznici su pasivni promatrači koji gledanjem i slušanjem prezentacije usvajaju nova znanja. Moguće je snimiti i ponovo pogledati događaj, što ponekad umanjuje broj nazočnih na događaju “uživo”. Pri organiziranju webinara unaprijed treba izvršiti tehničke pripreme za održavanje događaja (dobra internetska veza, kamera i mikrofon), odrediti vremensko razdoblje njegovog održavanja, kao i stručno obraditi i prezentirati temu događaja.

zaštita podataka odnosi se na sigurno prikupljanje i procesuiranje osobnih podataka. Pravne norme vezane uz zaštitu podataka i privatnost sadržane su u EU legislativi (95/46/EK Direktiva i 2002/58/EK Direktiva uz amandman iz 2009.). Premda se zaštita podataka i privatnost prepliću, oni nisu istoznačni. Pravo na privatnost sastavni je dio Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (član 12.), Europske povelje o temeljnim pravima (čl. 7. i 8.) kao i Europske konvencije o ljudskim pravima (član 8.). Europski parlament i Vijeće razmatraju donošenje nove legislative u vezi sa zaštitom podataka i privatnost. Izvor: Europska komisija, Rječnik

točne informacije, kreirane s namjerom da nanesu štetu pojedincu, organizaciji ili državi. U njih svrstavamo curenje informacija, uznemiravanje i u izvjesnoj mjeri govor mržnje. Izvor: RAK, Što su dezinformacije i kako im se suprotstaviti

svi oblici fizičkog i/ili emocionalnog zlostavljanja, seksualnu zlouporabu, zanemarivanje ili nemaran postupak, kao i komercijalnu ili drugu eksploataciju, što dovodi do stvarnog ili potencijalnog narušavanja djetetovog zdravlja, egzistencije, razvoja ili dostojanstva u okviru odnosa koji uključuje odgovornost, povjerenje ili moć.

vrsta novinarstva u kojem se javnost informira o znanstvenim otkrićima. Kvalitetno i pouzdano znanstveno novinarstvo počiva na interakciji znanstvenika, novinara i javnosti. Znanstveni novinari obično nisu znanstvenici. Zanimanjem za određenu oblast, oni populariziraju određene znanstvene teme i otkrića i to prenose javnosti na razumljiv način. Medijski prostor sve više koriste i sami znanstvenici za širenje svojih ideja, otkrića i popularizaciju znanosti. S obzirom na sve veću količinu kako informacija, tako i dezinformacija, o različitim društvenim i znanstvenim pitanjima u medijskom prostoru, sve je veća potreba za znanstvenim novinarstvom. Razvitkom interneta znanstveni novinari uglavnom objavljuju svoje radove putem novih medija, znanstvenih portala, blogova te znanstvenih časopisa.