S pojavom društvenih mreža, online platformi i kanala za video streaming drastično su porasli količina i dostupnost video-sadržaja djeci i mladima. Osim toga, mnogi od tih sadržaja kreirani su bez odgovarajućih politika zaštite mladih i podrške njihovom zdravom razvoju. Kako takvo izobilje video-sadržaja utječe na fizičko, psihičko i moralno zdravlje adolescenata?
Izviješće Američke udruge psihologa iz studenog 2024. polazi od brojnih znanstvenih studija koje potvrđuju da određeni video-sadržaji mogu koristiti razvoju adolescenata, dok drugi opet mogu štetiti. Govoreći o zaštiti mladih od potencijalno štetnih utjecaja video-sadržaja, u izvješću se ističe kako je to odgovornost brojnih aktera, uključujući online platforme i kanale za hostiranje i distribuciju sadržaja, kreatore sadržaja, roditelje, staratelje, nastavnike, kreatore politika i tehnološke kompanije.
Izvješće ukazuje na različite moguće pozitivne i negativne utjecaje video-sadržaja na adolescente:
Video-sadržaji mogu utjecati na mlade bez obzira na format i medij preko kog se prenose.
Video-materijali javljaju se u raznim formatima: filmovi u kinima, televizijski sadržaji, kratki video-klipovi dostupni na internetu putem video-dijeljenja, internetskog prijenosa, uživo prenošenja i društvenih mreža itd. Istraživanja pokazuju da nije toliko bitno na kojem mediju se sadržaj emitira, koliko je bitan sam sadržaj.
Adolescencija je individualan proces i ne prolaze svi kroz iste promjene u istom uzrastu.
Iako znanost može dati opće preporuke o prikladnosti različitih tipova sadržaja, ne postoje točno definirane starosne granice za pojedine vrste video-materijala.
Video-sadržaji mogu blagotvorno djelovati na razvoj adolescenata.
Kvalitetan sadržaj može pomoći mladima u razvoju njihove ličnosti, samosvijesti i identiteta, njihovih socijalnih vještina i sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Ne reagiraju svi adolescenti jednako na iste video-sadržaje.
Emocionalno osjetljivije ili anksioznije osobe mogu biti podložnije negativnim učincima određenih sadržaja. Takođe, oni koji su već izloženi nasilju, stresu ili diskriminaciji potencijalno su u većem riziku od negativnih posljedica.
Roditelji, staratelji i druge odgovorne odrasle osobe imaju važnu ulogu u tome kako će video-sadržaji utjecati na mlade ljude.
Roditelji i ostali koji brinu o djeci pozvani su da razgovaraju sa mladima o medijskim sadržajima i da uspostave jasan set pravila, očekivanja i ograničenja u vezi sa gledanjem video-sadržaja. Na taj način, pomoći će mladima da maksimalno iskoriste sve prednosti koje donose medijski sadržaji i smanjiti mogućnost njihovog izlaganja štetnim sadržajima i prekomjernu upotrebu medija.
Osobito je važno razgovarati sa mladima ukoliko je odgledani sadržaj štetan, jer izostanak razgovora može djelovati kao prešutna suglasnost za viđeno.
Najzad, studije potvrđuju da medijske navike roditelja i njihove reakcije na online sadržaje mogu značajno utjecati na oblikovanje stavova adolescenata i njihov odnos prema medijima.
Izvješće sadržava i brojne preporuke (roditeljima, online platformama, kreatorima politika, kreatorima sadržaja i sl.) koje se tiču mladih i njihove izloženosti video-sadržajima:
- Ograničiti izloženost sadržajima koji potiču nasilje, rizične oblike ponašanja i osnažuju negativne stereotipe.
- Smanjiti kontakt sa sadržajima koji promoviraju nasilje, agresivnost, govor mržnje, rizično ponašanje, samopovrijeđivanje, nerealne standarde ljepote, kao i s pornografskim sadržajima.
- Roditelji, nastavnici i ostali koji brinu o djeci trebaju razgovarati sa mladima o potencijalnim opasnostima takvih sadržaja.
- Poticati pristup video-sadržajima koji promoviraju učenje, emotivnu stabilnost i radost.
- Izloženost navedenim sadržajima potiče empatiju i prosocijalno ponašanje, poboljšava međuljudske odnose i emocionalni razvoj mladih, uvećava optimizam i osjećanje životne radosti.
- Roditelji, ostali koji brinu o djeci, online platforme i kreatori sadržaja pozvani su da proizvode, odnosno potiču mlade ljude da biraju ovakve video-sadržaje.
- Učiti mlade da prepoznaju kvalitetan i točan sadržaj, osobito kad je riječ o sadržajima koji se bave zdravljem.
- Mlade treba obučiti razlikovanju vjerodostojnih izvora informacija od dezinformacija i manipulativnih sadržaja.
- Vizualna pismenost, podvrsta medijske pismenosti, treba biti sastavni dio formalnog obrazovanja na svim razinama.
- Preporučivati adolescentima video-sadržaje koji pomažu u izgradnji zdravih odnosa.
- Adolescencija je ključni period za razvoj socijalnih i emocionalnih vještina. Rad na ovim vještinama u razdoblju adolescencije odražava se na uspjeh u međuljudskim odnosima desetljećima kasnije – na poslu, u romantičnim vezama i roditeljstvu.
- Nadzirati i potencijalno ograničiti izloženost adolescenata pojedinim “influenserima”.
- Mladi su osobito podložni utjecajima koji dolaze od vršnjaka. Istraživanja pokazuju da influenseri mogu izuzetno snažno utjecati na oblikovanje uvjerenja i ponašanja adolescenata. Mladi su potencijalno iznimno podložni utjecaju reklamnih poruka koje dolaze od influensera, između ostalog i usljed toga što smatraju da se radi o autentičnim preporukama, a ne o plaćenom oglašavanju.
- Obrazovati adolescente da pametno koriste i proizvode digitalne sadržaje.
- Škole, biblioteke i drugi omladinski centri trebaju prenositi mladima znanja i vještine iz područja digitalne pismenosti, kako bi mladi znali pronaći pouzdane informacije, prepoznati lažne ili umjetno generirane slike i video-sadržaje, kako bi stekli uvid u načine na koji algoritmi utječu na njihove digitalne izbore i sl.
- Online platforme za distribuciju video-sadržaja trebaju modificirati funkcije koje bi mogle negativno utjecati na psihofizičko zdravlje adolescenata.
- Sporne funkcije uključuju autoplay, algoritamsku aktivnost koja daje prednost zadržavanju mladih pred ekranom u odnosu na njihov zdrav rast i razvoj, slanje velikog broja obavijesti, mogućnost lajkanja video-sadržaja koje objavljuju tinejdžeri, slanje noćnih promptova i sl. Navedene funkcije mogu dovesti do pretjeranog zadržavnja mladih ispred ekrana i izloženosti sadržajima koji ne odgovaraju njihovim razvojnim potrebama.
- Voditi računa o ukupnom vremenu koje mladi provode gledajući video-sadržaje.
- Prekomjerna izloženost video-sadržajima može ostaviti dugoročne negativne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje adolescenata i njihove socijalne odnose.
- Upoznati adolescente sa rizicima koje dolaze od AI generatora sadržaja.
- Ova grupa rizika uključuje promoviranje nedostižnih i idealiziranih tjelesnih karakteristika putem AI generiranih slika, “deep fake” fotografije i video-snimke, proliferaciju netočih informacija i sl.
- Ograničiti izloženost reklamnim porukama i zalagati se za to da online platforme koje koriste adolescenti ne sadržavaju reklame.
- Istraživanja pokazuju da oglašavanje materijalnih dobara i nezdravih proizvoda doprinosi formiranju nezdravih potrošačkih navika.
Integralni tekst izvješća na engleskom jeziku dostupan je na https://www.apa.org/topics/social-media-internet/healthy-teen-video-viewing.
