Izvješće „Između ekrana i uticaja: Ko oblikuje onlajn iskustva mladih?“ objavljeno u siječnju 2026. donosi rezultate istraživanja o tome kakvi su stavovi mladih u Bosni i Hercegovini prema influenserima i njihovom sadržaju. Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da interes i digitalne navike mladih variraju s obzirom na spol i uzrast, te da različiti obrasci online ponašanja mogu uticati na to kako različite grupe mladih doživljavaju influensere, kao i na potencijalne rizike povezane s njihovim sadržajima.
Korištenje društvenih mreža
Dok gotovo svi mladi koriste Instagram bez obzira na spol i uzrast, dotle TikTok i Snapchat češće koriste djevojke, za razliku od YouTube, Facebook i platforme X koje češće koriste dječaci.
Mlađi adolescenti (14-16 g.) češće koriste Snapchat, stariji (17-19 g.) Facebook, dok YouTube podjednako koriste mlađi i stariji adolescenti.
Uz to, istraživanje je pokazalo da mlađi adolescenti u prosjeku provode više vremena uz sadržaje koje su kreirali influenseri nego stariji.
Vrste sadržaja koje mladi prate
Obrasci praćenja influenserskih sadržaja među mladima su raznovrsni. Djevojke znatno češće prate sadržaje koji se bave životnim stilovima (60%) i ljepotom (69%), dok su kod dječaka izraženiji interesi za gaming (59%) i smiješne sadržaje (58%). Edukativne sadržaje dječaci prate nešto češće (45%) nego djevojke (37%). Iz perspektive uzrasta, mlađi adolescenti češće prate gaming sadržaje, dok su stariji češće okrenuti edukativnim i fitness sadržajima. Interes za životne stilove, ljepotu, reakcije/komentiranje i smiješne sadržaje podjednako je prisutan među mladima različitog uzrasta, što ukazuje na njihovu opću popularnost.
Uticaj influensera: važnost, povjerenje i ponašanje mladih
Gotovo polovina mladih (47%) navodi da mišljenje influensera za njih ima određeni značaj, pri čemu se ne uočavaju izraženije razlike prema spolu ili uzrastu. Pored toga, više od četvrtine mladih (26%) navodi da je promijenilo mišljenje ili određene obrasce ponašanja nakon praćenja influenserskog sadržaja, pri čemu su ovakva iskustva jednako prisutna bez obzira na pol i uzrast.
Većina mladih (78%) izražava djelimično povjerenje u informacije koje influenseri objavljuju s tim da dječaci nešto češće nego djevojke iskazuju viši stepen povjerenja. Razlike prema uzrastu nisu izražene, što ukazuje na to da je djelimično i oprezno povjerenje prema influenserskim informacijama zajednička karakteristika mladih.
Oznake sponzoriranog sadržaja
Dječaci nešto češće nego djevojke imaju utisak da influenseri jasno naglašavaju sponzorirani sadržaj, dok se među različitim uzrastima ne uočavaju veće razlike. Djevojke, opet, znatno češće nego dječaci navode da su kupovale proizvode na preporuku influensera i da su tim kupovinama bile zadovoljne. U ovom kontekstu, ne postoji razlika između različitih dobnih skupina.
Etička pravila i odgovornost influensera
Velika većina mladih (84%) smatra da influenseri trebaju poštovati određena pravila, pri čemu djevojke u prosjeku pridaju veću važnost etičkim standardima nego dječaci. Isto tako, istraživanje je pokazalo da djevojke češće prepoznaju potrebu da influenseri jasno naglase kada se obraćaju djeci i maloljetnicima nego dječaci.
Uticaj influensera na samopouzdanje mladih
Većina mladih (79%) smatra da influenserski sadržaji mogu imati negativan uticaj na samopouzdanje mladih, pri čemu djevojke i stariji adolescenti ovaj uticaj prepoznaju češće nego dječaci i mlađi adolescenti. To se može objasniti time da djevojke i stariji adolescenti imaju veću svijest o društvenim usporedbama i pritiscima koji su prisutni u online prostoru.
Percepcija štetnog i rizičnog sadržaja
Mladi u velikoj mjeri primjećuju različite oblike potencijalno štetnog sadržaja u influenserskim objavama, pri čemu se obrasci opažanja razlikuju između dječaka i djevojčica. Djevojke češće navode sadržaje povezane s nerealnim standardima, poremećajima ishrane i diskriminacijom, dok dječaci nešto češće ističu sadržaje koji uključuju pušenje i alkohol, drogu i/ili nasilje. U prosjeku, mlađi adolescenti primjećuju između četiri i pet različitih oblika potencijalno štetnih sadržaja u influenserskim objavama, dok stariji adolescenti navode veći broj prepoznatih sadržaja. To može ukazivati na razlike u iskustvu s influenserskim sadržajima, ili na razvijeniju sposobnost uočavanja i tumačenja potencijalno rizičnih poruka u online prostoru.
Govoreći o sadržajima koje mladi smatraju najštetnijim, djevojke najčešće ističu nasilne i uvredljive sadržaje, kao i objave koje stvaraju pritisak u vezi sa izgledom, uspjehom i društvenom usporedbom, dok dječaci češće navode sadržaje koji promoviraju rizična ponašanja, poput kockanja, konzumiranja alkohola i droga ili sudjelovanja u opasnim online izazovima. Ovi obrasci ukazuju na to da mladi štetan sadržaj najčešće prepoznaju kroz prizmu onog što izravno doživljavaju kao prijetnju ili pritisak u vlastitom digitalnom okruženju.
Većina mladih barem povremeno nailazi na ekstremne ideje poput govora mržnje, teorija zavjere ili nasilnog sadržaja na društvenim mrežama, pri čemu djevojke i stariji adolescenti takve sadržaje u prosjeku primjećuju češće nego dječaci i mlađi adolescenti.
Gotovo svaka četvrta mlada osoba (23%) navodi da se barem jednom osjećala loše nakon gledanja sadržaja influensera, pri čemu djevojke češće nego dječaci imaju ovakvo iskustvo. To može biti povezano s vrstama sadržaja kojima su češće izložene, ali i s različitim društvenim pritiscima prisutnim u online prostoru.
Prijavljivanje i zaštita
Većina mladih (62%) navodi da zna kome prijaviti štetan sadržaj, ali među djevojkama je češća nesigurnost u vezi s tim postupkom nego među dječacima. Usprkos tome, djevojke češće navode da su prijavile štetan sadržaj nego dječaci. Moguće je da su djevojke više izložene problematičnim sadržajima, ali i s izraženijim osjećajem odgovornosti ili potrebe da se reagira na sadržaje koji vrijeđaju, diskriminiraju ili ugrožavaju druge. Također, stariji adolescenti češće nego mlađi navode iskustvo prijavljivanja štetnog sadržaja.
Percepcija reakcije platformi
Većina mladih nema iskustvo brzog reagiranja online platformi na prijavljeni štetan sadržaj, pri čemu djevojke i stariji adolescenti rjeđe nego dječaci i mlađi imaju utisak da platforme prikladno reagiraju. To ukazuje na percepciju da prijavljivanje često ne dovodi do vidljivih ili pravovremenih promjena.
Šta mladi očekuju?
Većina mladih (47%) smatra da država treba regulirati rad influensera, dok su neodlučnost i protivljenje izraženiji među dječacima i mlađim adolescentima. Djevojke češće ističu pitanja zaštite publike, etičkog ponašanja i uticaja sadržaja na mlađe korisnike, zbog čega jasna pravila mogu doživljavati kao oblik zaštite. Među starijim adolescentima, opet, češće se javlja stav da je regulacija potrebna, što može ukazivati na rastuću svijest o dugoročnim posljedicama online sadržaja i ulozi influensera kao javnih aktera čiji uticaj nadilazi osobnu sferu.
Percepcija odgovornosti za influenserski sadržaj
Mladi najčešće smatraju da su sami influenseri (59%) i digitalne platforme (49%) najodgovorniji za sadržaj koji se objavljuje, dok se odgovornot roditelja (17%) i države (14%) znatno rjeđe ističe. Razlike po spolu pokazuju da dječaci nešto češće nego djevojke ističu odgovornost publike, dok djevojke u većoj mjeri naglašavaju ulogu platformi, roditelja ili kombiniranu odgovornost više aktera. Ovakav obrazac ukazuje na to da djevojke u većoj mjeri prepoznaju složenost digitalnog okruženja i potrebu za podijeljenom odgovornošću.
Razlike prema uzrastu posebno su vidljive kad je riječ o ulozi platformi i države. Stariji adolescenti češće ističu odgovornost platforme i države, dok mlađi rjeđe prepoznaju njihovu ulogu. Kako mladi odrastaju, raste svijest o tome da pravila, algoritmi i moderacija sadržaja imaju važnu ulogu u oblikovanju online prostora, što može objasniti veću spremnost starijih ispitanika da odgovornost prošire izvan samih influensera.
Mjere koje mladi vide kao zaštitu u online prostoru
Kada govore o zaštiti od štetnog influenserskog uticaja, mladi najveći značaj pridaju jačanju medijske pismenosti i edukaciji mladih, dok represivne mjere rjeđe vide kao primarno rješenje. Pri tome, djevojke i stariji adolescenti češće podržavaju mjere koje uključuju strožije kontrole, nego dječaci i mlađi adolescenti koji su skloniji stavovima da odgovornost prvenstveno leži na pojedincu.
Istraživanje je sproveo UNICEF u BiH uz podršku Mreže Vijeća učenika u BiH i Regulatorne agencije za komunikacije, a dostupno je ovdje: https://medijskapismenost.ba/wp-content/uploads/2026/03/INFLUENSERI-Finalni-izvjestaj-5.pdf
