Rodno senzitivno izvješćivanje u medijima znači biti senzitivan na pitanja rodnih nejednakosti i prikazati i odnositi se prema ženama i muškarcima na jednak način pri izvješćivanju.
Pitanje rodne ravnopravnosti je odgovornost na svim razinama bez obzira koji je posao u pitanju, ali u medijskom prostoru je posebno važno da bude zastupljen ovakav način djelovanja i to od rukovodećih mjesta gdje se donose opća pravila, zatim na uređivačkoj razini gdje se donose odluke o pričama koje su tema izvješćivanja, na mjestu gdje se informacije dobijaju i prikupljaju, kao i u desku medijskih kuća gdje se vrši selekcija informacija. Jednak ili fer način prikazivanja muškarca i žene je profesionalna i etička tendencija poput pravičnosti i poštenja, te na značajan način doprinosi kreiranju rodno izbalansiranih društava.
Rodnu neravnopravnost možemo posmatrati i kroz seksizam, oblik izražavanja koji se od čina preko riječi, slika ili gestova temelji na ideji da su neke osobe, najčešće je u pitanju ženski pol, inferiorne upravo zbog svog pola.
Medijska (samo) regulativa i rodno senzitivno izvješćivanje
Regulacija i samoregulacija medija u BiH pomažu osiguravanju rodno senzitivnog izvješćivanja. Određeni zakoni i preporuke sadrže opće odredbe uglavnom vezane za generalnu zabranu diskriminacije i stereotipnog prikazivanja, te osiguravanje ravnopravnosti spolova u upravljačkim strukturama kao što su:
- Zakon o komunikacijama BiH
- Zakoni o javnom RTV Sustavu i zakoni o javnim RTV servisima u BiH
- Pravila i propisi Regulatorne agencije za komunikacije BiH
- Kodeks za štampane i online medije BiH Vijeća za tisak i online medije BiH
- Brojni standardi, ali i inicijativa Vijeća Europe posvećeni su borbi protiv seksizma, u svim sferama, pa i medijima.
Preporuke za medije – tretiranje rodnih sadržaja u medijima
UNESCO-ove preporuke kako doprinijeti adekvatnom prikazivanju žena i muškaraca u medijima, upućuju da je za precizno oslikavanje naših društava potrebno imati prakse cjelovitog i raznolikog izvješćivanja, te da je ključno da vijesti odražavaju svijet kakav se vidi očima žena i muškaraca. Žene bi trebale biti dio svih razina medijskih organizacija, uključujući reportere i donositelje odluka. Imati više žena u redakciji nije dovoljno da bi se osiguralo rodno osjetljivo izvješćivanje. Priroda vijesti, odluke o tome šta je vrijedno izvješćivanja, moraju se također promijeniti. Žene se moraju više koristiti kao izvori i predmeti priča. Treba ih intervjuirati kao komentatorice i stručnjakinje. Žene su zainteresirane, brinu se i pišu o temama koje zanimaju muškarce. Međutim, važno je da se oba spola ne izoliraju u rodnim getoima i da izbjegavaju svako razdvajanje po rodnim linijama u smislu tko piše o čemu. Svi novinari i novinarke mogu igrati ulogu u promjeni stava prema ženama i rodnim stereotipima.
Vijeće za tisak u Bosni i Hercegovini, Udruženje/Udruga BH novinari, Društvo novinara Bosne i Hercegovine, Udruga hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini i Udruženje novinara Republike Srpske donijeli su 2006.godine konkretne Preporuke o tretiranju rodnih sadržaja i uporabi rodno osjetljivog jezika u medijima Bosne i Hercegovine u kojima se kaže da će urednici i urednički kolegiji tiskanih i elektroničkih medija u Bosni i Hercegovini kroz uređivačku politiku nastojati osigurati poštivanje ravnopravnosti na osnovu spola, roda, spolnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i seksualne orijentacije na sljedeće načine:
Kroz prikazivanje pozitivnih primjera nediskriminacije i poštivanja ljudskih prava u javnoj i privatnoj sferi života.
- Kroz prikazivanje svih osoba na ravnopravan i nestereotipan način, s punim poštivanjem njihove osobenosti i ljudskog dostojanstva.
- Kroz podizanje svijesti o ravnopravnom sudjelovanju žena i muškaraca u ekonomskom i društvenom razvoju.
- Eliminiranjem seksizma, rodofobije, homofobije, bifobije, transfobije i drugih predrasuda i stereotipa u medijskom jezik
- Kroz označavanje funkcija, zvanja i titula osoba o kojima se piše ili govori, korištenjem rodno osjetljivog jezika.
- Kroz podizanje svijesti javnosti o problemu seksualnog nasilja, incesta, obiteljskog nasilja, ekonomskog nasilja, trgovine ljudskim bićima i posljedicama toga nasilja na žrtve i društvo u cjelini.
- Putem podizanja svijesti javnosti o prisutnosti različitih oblika nasilja na osnovu spola, roda i seksualne orijentacije, te pogubnog utjecaja toga nasilja na žrtve.
- Kroz edukaciju novinara i novinarki o ravnopravnosti na osnovu spola, roda, spolnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja, seksualne orijentacije, te o uporabi rodno osjetljivog jezika u svakodnevnoj novinarskoj praksi.
- Kroz promoviranje ravnopravnog sudjelovanja i zastupljenosti osoba različitih spolnih i rodnih identiteta na pozicijama odlučivanja u medijima, naročito u upravljačkim, programskim i regulatornim tijelima.
Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine donijeli su također Preporuku u vezi rodnih stereotipa i seksističkih stavova i jezika u medijima u BiH koja poziva medije da:
- Kroz razvoj svojih profesionalnih standarda ustanove mjere koje bi spriječile reprodukciju rodnih stereotipa i predrasuda u svom radu.
- Da razvijaju svijest novinara i novinarkikroz njihovo profesionalno usavršavanje kako bi se uključila dimenzija rodne ravnopravnosti u novinarstvo i medije.
- Da teže ka uravnoteženijem predstavljanju žena u medijima.
- Da se uzdrže od reprodukcije rodnih stereotipa i predrasuda, seksizma, mizoginije i govora mržnje u svom radu i da se uzdrže od javnog prikazivanja i predstavljanjabilo koje osobe na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol.
Kako izbjeći stereotipno prikazivanje u medijima?
Rodna ravnopravnost u i izvješćivanje medijima se postiže kroz precizan izbor izvora i priča, eliminiranjem stereotipa, odnosno kroz pravičan način prikazivanja žena i muškaraca na sljedeće načine:
Tretirati svaku osobu kao individuu, bez pridodavanja osobina skupine kojoj pripada (žena majka, nježna, krhka, emocionalna i sl, muškarac snažan, hrabar, aktivan i sl.).
- Truditi se da se žene i muškarci gdje god je to moguće podjednako koriste kao izvori za različite teme: od pomoći može biti vođenje evidencije o tome kao i korištenje baze podataka stručnjaka i stručnjakinja za različite oblasti.
- Ne koristiti seksistički i rodno naglašen opis žena.
- Koristiti rodno senzitivan jezik kao važno društveno i ideološko pitanje koje doprinosi većoj vidljivosti žena i ženskog rada.
- Promovirati rodnu ravnopravnost u okviru medijskih organizacija.
Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine izražava podršku inicijativama za uspostavljanje ravnopravnosti spolova u upravljačkim strukturama u medijima i drugim aktivnostima na uređenju medijskog sektora na načelima rodne ravnopravnosti.