Autor: Plavi telefon, savjetodavna linija za djecu i mlade, organizacije Nova generacija
Moderne tehnologije omogućile su mladim osobama nove mogućnosti društvenog života. Komunikacija među njima odvija se putem pametnih telefona u vidu poruka, poziva i drugih sadržaja. Mobilne aplikacije koje mladi koriste omogućavaju im da se dopisuju sa svojim vršnjacima, razmjenjuju i uče o različitim sadržajima što može biti korisno za njihov rast i razvitak. Ali ukoliko se zloupotrebljavaju, mladi mogu biti izloženi i različitim rizicima, među kojima su i sexting i sextortion.
U daljnjem tekstu objasnit ćemo vam što je to sexting i sextortion, što motivira djecu i mlade da se upuštaju u sexting te koji su rizici navedenog ponašanja.
Što je sexting?
Na pitanje što podrazumijeva pojam sexting pokušat ćemo da vam odgovorimo pomoću anonimne priče jedne djevojčice, koja se putem “Plavog telefona“, Savjetodavne linije za djecu i mlade, obratila za pomoć i podršku zbog nasilja koje doživljava u vezi. Kroz ovu priču moći ćete da vidite do čega sve sexting može dovesti i koje su posljedice upuštanja u takvo ponašanje. Važno je napomenuti da navedeni inicijal B. ne odražava njezino pravo ime, jer nam je poruka upućena anonimno putem chata.
„B. je 16-godišnja djevojka koja je prije godinu dana započela vezu sa momkom koji je godinu dana stariji od nje. S obzirom na to da su joj roditelji jako strogi i ne dopuštaju da ima momka, ona je odlučila da to sakrije od njih. B. i njen momak se nisu viđali često jer ona nije željela biti viđena sa njim. Plašila se da će ih netko vidjeti i to reći njezinim roditeljima. Ali svakodnevno su se dopisivali putem društvenih mreža.
U početku je njihov odnos bio divan, on je bio pažljiv i pun razumijevanja prema njoj. B. mu je vjerovala i nastojala da mu udovolji u svemu. U jednom od razgovora on je tražio da mu B. pošalje svoje intimne fotografije, jer bi mu, kako je on rekao, na taj način pokazala da ga voli i da želi biti sa njim. B. je pristala na to jer je imala povjerenja u njega i mislila je da se ništa loše ne može dogoditi.
Međutim, stvari su se promijenile nakon pola godine veze. Momak bi počinjao da galami na B. svaki put kada bi ona otišla u grad sa drugaricama te joj je naređivao da ne ide sa njima već sa njim. Misleći da on to radi jer je željan njezine pažnje i vremena te da joj tako pokazuje da mu je stalo, B. se sve više udaljavala od svojih prijatelja. Počela je provoditi više vremena sa njim, ali on je i dalje nastavljao sa istim ponašanjem. Bio je kontrolirajući prema njoj i svakodnevno je zahtijevao da mu B. šalje svoju lokaciju kako bi on znao gdje se nalazi. Kada bi ona odbila to uraditi, on bi se naljutio i slao joj uznemirujuće poruke. Prijetio joj je da će poslati njezine nage fotografije njezinim roditeljima i prijateljima ukoliko ne bude radila sve ono što on zahtijeva od nje. Kako bi joj pokazao da je ozbiljan, neke njezine fotografije i videa je slao svojim prijateljima, ali bi poruku obrisao prije nego što oni vide.
Zbog nasilja, prijetnji i ucjena koje doživljava, B. se osjeća jako uplašeno i ne zna što da radi. Smatra da se ne može nikome obratiti za pomoć jer ne želi da njezini roditelji saznaju za to. Najradije bi ga ostavila, ali se boji da će on svima proslijediti njezine fotografije. Pored toga, B. već danima ne može spavati, konstantno razmišlja o svemu što se dešava. Osjeća se uznemireno i samo želi da ovo prestane. Ponekad pomisli da bi bilo najbolje da je nema jer bi samo tako prestalo nasilje koje doživljava“ (Nastavak priče o tome kako su savjetnici Plavog telefona pomogli B., možete pročitati u posljednjem pasusu).
Iz navedene priče možemo vidjeti da se pod sextingom najčešće podrazumijeva slanje ili primanje poruka, fotografija ili videouradaka sa seksualnim sadržajem. Obično se odvija putem telefona, ali može i putem društvenih mreža ili drugih aplikacija. Seksualni sadržaj se može razmjenjivati s prijateljima, momkom ili djevojkom ili osobom koju upoznaš online.
Mladi se iz različitih razloga upuštaju u sexting, a neki od najčešćih su:
- mišljenje da svi njihovi vršnjaci to rade;
- zabava, šala, flert;
- kako bi se nekome svidjeli, prikazali privlačnim, slobodnim i zanimljivim;
- želja za postizanjem intimnosti i uzbuđenja;
- potpuno povjerenje u partnera;
- osjećaj obveze prema partneru ili partnerova ustrajnost postavljanja pitanja;
- nekada se mladi upuštaju u sexting pod prisilom nakon prvog dobrovoljnog sextinga i tad govorimo o sextortionu – jedna osoba prijeti drugoj da će njezine eksplicitne fotografije objaviti ili proslijediti drugim osobama ako ne pristane na daljnje seksualne aktivnost ili joj ne da novac ili uradi ono što ona želi od nje.
Koji su rizici sextinga?
Važno je da djeca i mlade osobe razumiju da poruke, fotografije ili videouradci koje postave na internet ili pošalju drugoj osobi nikada nisu potpuno privatni i anonimni. Jednom kada se postavi ili pošalje intimna fotografija ili video, ne postoji mogućnost da osoba kontrolira što će se dogoditi i kome će biti dostupan navedeni sadržaj.
Ukoliko intimni sadržaji postanu javno dostupni, djeca i mladi bi bili izloženi nasilju i zlostavljanju, što bi moglo dovesti do problema sa mentalnim zdravljem, kao što su narušeno samopouzdanje i samopoštovanje, usamljenost, osjećaj stida i krivice, zatim anksioznost, depresivnost kao i samopovređivanje te suicidalne misli i ideje.
Nadalje, seksualno rizična ponašanja usko su vezana uz sexting. Karakteristike osoba koje sekstaju su da one ranije stupaju u seksualne odnose, ne koriste zaštite, što ih čini podložnijim riziku neželjene trudnoće kao i spolno prenosivim bolestima (Benotsch, Snipes, Martin i Bull, 2013), a pored toga, imaju i veći broj seksualnih partnera (Ybara i Mitchell, 2014).
Sexting može imati i određene rizike i sa zakonskog aspekta. Mlada osoba koja traži, pristupa, posjeduje, stvara ili dijeli eksplicitne sadržaje nekoga mlađeg od 18 godina može biti optužena za kazneno djelo – dječja pornografija. Optužba za ova kaznena djela može rezultirati kaznenim dosjeom i registracijom kao seksualni prijestupnik u nekim okolnostima. Ovo bi dovelo do zabrane rada ili volontiranja na mjestima gdje su djeca, do zahtjeva da se redovno prijavljuju policiji te bi im bila ograničena i sloboda kretanja.
Kako se možeš zaštititi?
Važno je da znaš da je uredu da kažeš NE ukoliko bilo tko od tebe traži da pošalješ svoju intimnu fotografiju ili video. Imaš pravo da ne radiš stvari zbog kojih se osjećaš neugodno i uplašeno. U slučaju da osoba nastavi insistirati ili ti prijetiti, možeš je blokirati i na taj način prekineš kontakt sa njom. Također, možeš se obratiti i nekoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja i sa njom razgovarati o tome što ti se događa. Ako dobivaš prijetnje, sačuvaj poruke jer se takvo ponašanje smatra kaznenim djelom te se može prijaviti policiji.
Ukoliko si ti poslao/la svoju intimnu fotografiju ili video, te se osjećaš zabrinuto zbog toga jer ne znaš što se može dogoditi, pokušaj iskreno razgovarati sa osobom kojoj si poslala fotografije i zamoliti je da ih obriše. Ponekad se može dogoditi da se ovakvi sadržaji objave na internetu. U slučaju da se to tebi dogodi, važno je da znaš da ti nisi kriv/a za to i da ne moraš sam/a prolaziti kroz sve to.
Kako Plavi telefon može pomoći djetetu ili mladoj osobi koja doživljava nasilje putem interneta?
Plavi telefon je sigurno mjesto gdje se možeš obratiti ukoliko imaš bilo kakav problem i potrebni su ti pomoć i podrška. Savjetnici Plavog telefona su tu da te saslušaju, pruže ti podršku, razumijevanje te zajedno sa tobom pokušaju doći do rješenje koje je najadekvatnije za određenu situaciju. U toku razgovora nitko te neće kritizirati niti osuđivati. Važno nam je da se osjećaš slobodno i sigurno da sa nama podijeliš ono što te muči. Možeš nam se obratiti putem besplatnog telefona ili putem chata koji se nalazi na našem sajtu.
U slučaju da doživljavaš nasilje na internetu, putem nas postoji mogućnost da anonimno prijaviš nasilje koje ti se događa. Pored toga, tu smo za tebe da osmislimo načine i strategije kako da se zaštitiš u situacijama nasilja te da ti pomognemo da se nasilje zaustavi.
Na početku teksta smo ti ispričali priču o djevojčici B. koja je doživljavala nasilje od svoga momka, a sada ćemo ti reći kako su joj savjetnici Plavog telefona pružili pomoć.
S obzirom na to da je tijekom razgovora B. nagovijestila da ima suicidalne ideje i misli, savjetnik je prvo sa njom napravio antisuicidalni ugovor jer je bio zabrinut da bi B. mogla sebi oduzeti život ili se povrijediti. B. je obećala savjetniku da neće sebi nauditi dok je god u komunikaciji sa nama i dok pokušavamo pronaći rješenje.
Pored toga, naš savjetnik je zajedno sa B. osmislio strategiju kako da razgovara sa osobom u koju ima povjerenja i koja bi joj mogla pomoći da razgovara sa roditeljima o tome što joj se dešava. B. nam se javljala nekoliko puta, a u našem posljednjem razgovoru nam je rekla da je razgovarala sa roditeljima, da su bili ljuti na nju, zabranili su joj da se viđa sa momkom, ali su joj pružili i podršku. Dogovorili su se da će zajedno otići u policiju i prijaviti momka koji je prijetio B.
Važno je da znate da mnogi vaši vršnjaci imaju negativna iskustva zbog sextinga i sextortiona te da niste jedini kojima se to događa. Ne morate se sami nositi sa tim, potražite pomoć i podršku.
Literatura:
Benotsch, E. G., Martin, A. M., Snipes, D. J., & Bull, S. S. (2013a). Sexting, substance use, and sexual risk behavior in young adults. Journal of Adolescent Health, 52, 307–313.
Daniels. N (2022). What is Sextortion? How to Prevent Online Blackmailing. Preuzeto sa: https://vpnoverview.com/internet-safety/cybercrime/what-is-sextortion/
Dodaj, A. i Sesar, K. (2020). Sexting: razmjena seksualno eksplicitnog sadržaja. Mostar: Sveučilište u Mostaru
Hrabri telefon. Sexting. Preuzeto sa: https://tinejdzeri.hrabritelefon.hr/clanci/sexting/
Medvidović, M. (2019). Objašnjenja seksualnog ponašanja i sextinga mladih (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Depatrment of Psychology).
Oršolić, K. (2019). Sekting u okviru teorije seksualnih skriptova i teorije socijalne razmjene (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences).
Ybarra, M. L. i Mitchell, K. J. (2014). „Sexting“ and its relation to sexual activity and sexual risk behavior in a national survey of adolescents. Journal of adolescent health, 55(6), 757–764.
