Ljeto je doba godine u kojem mnogi od nas putuju sa svojim obiteljima i u kojem osjećaju potrebu neke od najljepših trenutaka s tih putovanja podijeliti na društvenim mrežama. U tekstu koji slijedi, saznat ćete koje su dobre i loše strane objavljivanja fotografija, videa i drugih sadržaja o djeci na društvenim mrežama, kako na to gledaju djeca i mladi i što bi roditelji trebali znati prije nego što se odluče objaviti sadržaj koji se tiče njihovog djeteta.
U skladu s globalnim trendovima, građani Bosne i Hercegovine već godinama ostavljaju digitalne tragove svojih života na društvenim mrežama. Studija o medijskim navikama odraslih u Bosni i Hercegovini, koju su inicirali Vijeće Europe i Regulatorna agencija za komunikacije, pokazala je da čak osam od deset stanovnika BiH koristi barem jednu društvenu mrežu. Nešto više od polovine korisnika društvenih mreža u BiH kreira određene medijske sadržaje: najčešće fotografije (95 %), znatno rjeđe (15 %) videa i/ili postove. Sve to navodi na zaključak da i bh. roditelji prakticiraju objavljivanje fotografija svoje djece na društvenim mrežama.
Što je to sharenting, koje su mu pozitivne, a koje negativne strane?
Termin sharenting pojavio se na internetu 2013. godine. U pitanju je kovanica sastavljena od riječi sharing (dijeljenje) i parenting (roditeljstvo). Collinsov rječnik (Collins Dictionary) definira sharenting kao „praksu roditelja da koriste društvene mreže u svrhu redovitog objavljivanja detaljnih informacija o svom djetetu“. Sharenting ukazuje na sve prisutniji oblik ponašanja na internetu koji podrazumijeva potrebu roditelja da objavljuju fotografije, videosnimke, razmišljanja, dileme, emocije, lokaciju i druge vrste informacija o svome djetetu na društvenim mrežama.
Roditelji prakticiraju sharenting iz više razloga:
- kako bi podijelili ponos i promovirali uspjehe svoje djece,
- kako bi održali kontakte i obavještavali obitelj i prijatelje o djetetovom odrastanju,
- kako bi bilježili razvojne faze i sakupljali uspomene,
- kako bi dobili potporu i korisne informacije koje se tiču izazova roditeljstva,
- kako bi podijelili iskustva.
Pozitivne strane dijeljenja vlastitih iskustava vezanih za djecu putem društvenih mreža uključuju:
- prikupljanje korisnih informacija koje se tiču problema i izazova roditeljstva,
- mogućnost traženja potpore,
- uspoređivanje različitih iskustava,
- širenje informacija o specifičnim stanjima djece, uključujući zdravstvene i psihološke probleme,
- dobivanje prostora za ispoljavanje vlastitih razmišljanja i osjećaja.
S druge strane, sharenting ima i brojne negativne ili potencijalno rizične aspekte. Uslijed toga, francuski Senat je u veljači 2023. godine predložio uvođenje zakona s ciljem zaštite privatnosti djece i suočavanja s negativnim učincima dijeljenja fotografija i videouradaka djece na internetu.
Objavljivanje fotografija, videa ili drugih informacija o vlastitoj djeci može imati negativne etičke implikacije, posebice u slučajevima u kojima roditelji žele izgraditi svoju karijeru na temelju profila svoje djece na društvenim mrežama.
U određenim slučajevima, sharenting se može smatrati oblikom zanemarivanja i zlostavljanja djece: ukoliko se javlja kao posljedica roditeljske ili starateljske ovisnosti o tehnologiji, kada roditelji provode previše vremena pokazujući svijetu „sretan i ispunjen život“ svoje djece, umjesto da se zaista posvete roditeljstvu, ili ukoliko roditelji/staratelji prakticiraju sharenting s namjerom da od svoje djece naprave poznate ličnosti, usprkos svijesti o potencijalnim opasnostima objavljivanja velikog broja fotografija i informacija o djetetu.
Sharenting može biti povod online uznemiravanja i digitalnog nasilja (cyberbullying).
Potencijalne opasnosti sindroma sharentinga uključuju krađu osobnih podataka djece i korištenje njihovih fotografija na sajtovima dječje pornografije. Izvješća američkog Nacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu (National Centre for Missing and Exploited Children) upozoravaju na to da su roditeljske objave izvor čak polovine fotografija koje su dijelili zlostavljači djece.
Sharenting može narušiti dječju privatnost. Prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta, djeca imaju pravo na privatnost. Konvencija u članku 16. zabranjuje miješanje u privatni i obiteljski život, osobnu prepisku, kao i povrede časti i ugleda djeteta. Također, Preporuka Vijeća Europe CM/REC (2018)7 Komiteta ministara državama članicama ističe ulogu roditelja i staratelja u zaštiti privatnosti, osobnih podataka i online reputacije djece, kao i potrebu da se poštuje povjerljivost njihove prepiske.
Sharenting može narušiti odnos između roditelja i djeteta.
Djeca i mladi nerijetko smatraju da roditelji otkrivaju previše informacija o njihovim životima, kao i da te informacije/fotografije i sl. ponekad ugrožavaju sliku koju oni žele izgraditi o sebi u online prostoru, naročito u kasnijim fazama razvoja. Rezultati nedavno sprovedenog istraživanja među mladima od 12 do 16 godina u Velikoj Britaniji pokazali su da većina ispitanika smatra da njihovi roditelji ne poštuju njihovu privatnost na internetu, dok više od trećine ispitanika smatra da su ih roditelji barem jedanput osramotili objavljivanjem određene fotografije.
MabelAmber/Pixabay
Savjeti roditeljima
Rasprostranjenu praksu roditelja da dijele fotografije svoje djece na internetu ne treba a priori promatrati kao kršenje privatnosti ili manipulaciju identitetom djeteta. Umjesto toga, svaki pojedinačni slučaj objavljivanja fotografija, videouradaka i sl. treba ocjenjivati zasebno, uzimajući u obzir specifičan kontekst i potencijalni utjecaj na dijete, sad i u budućnosti.
Važno je da roditelji budu informirani o potencijalnim posljedicama sharentinga koje uključuju, između ostalog, i pitanje sigurnosti djeteta. To se prvenstveno odnosi na objavljivanje osobnih podataka djeteta, kao što su: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, naziv škole ili vrtića koje dijete pohađa i sl. što sve može biti iskorišteno za krađu identiteta, otkrivanje lokacije djeteta i njegove rute kretanja i, konačno, za ugrožavanje fizičke sigurnosti djeteta.
Naročito je bitno da roditelji vode računa o tome kako se njihovo dijete može osjećati povodom dijeljenja određenog sadržaja, ne samo trenutačno, nego i u budućnosti. Sve objavljene informacije o djetetu ostavljaju digitalni otisak koji čini digitalnu reputaciju djeteta, a koja se nekada ne može u potpunosti obrisati. Posebnu pozornost potrebno je obratiti da se ne objavljuju povjerljivi podatci zbog kojih dijete može doživjeti neugodnosti u budućnosti.
Roditeljima djece starije od šest godina preporučuje se da zatraže suglasnost djeteta prije nego što naprave i objave određenu fotografiju ili videouradak o njemu. Razgovor i dogovor s djetetom može spriječiti osjećaje povrijeđenosti, stida, ljutnje i frustracije. Kad je riječ o mlađoj djeci, preporuka je da roditelji sami procijene što je u konkretnom slučaju najbolji interes djeteta i da pronađu ravnotežu između koristi koje im sharenting omogućuje i potrebe da zaštite privatnost svog djeteta.
Naročito je važno obratiti pozornost na to da se ne objavljuju fotografije ili videouradci koji prikazuju djelomično ili potpuno obnaženo tijelo djeteta, zato što takve objave mogu privući seksualne predatore. Također, ne preporučuje se objavljivanje fotografija ili videouradaka koji prikazuju dijete u stanju frustracije ili traume, prikaze lošeg dječjeg ponašanja ili dječjih slabosti, zbog kojih dijete sada ili u budućnosti može osjećati stid ili frustraciju.
Ukoliko vaši članovi obitelji ili prijatelji objavljuju fotografije ili videouratke vaše djece, zamolite ih da to ne čine bez vaše suglasnosti. Također, kada vi želite objaviti fotografije ili videouratke druge djece, zatražite prvo suglasnost njihovih roditelja.
