Novost

Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom

Print Friendly, PDF & Email

Djeca digitalnog doba rastu u kompleksnom medijskom okruženju u kojem sve više vremena provode pred raznim ekranima uz različite digitalne tehnologije, koje imaju veliki značaj u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Pri tomu je veoma važno istaknuti da kreiranje pozitivnih medijskih navika djece može značajno utjecati na njihov pravilan odgoj i razvoj. Intenzivna uporaba medija i IKT mogu imati kako pozitivan, tako i negativan utjecaj na psihički, fizički i moralni razvoj djece, ovisno o vrsti medijskih sadržaja kojima su djeca izložena, kontekstu u kojem se oni prate/kreiraju kao i vremenu koje djeca provode uz medije.

Kako bi pomogli roditeljima, ali i drugima koji brinu o djeci, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine i Mediacentar Sarajevo objavili su Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom. Smjernice su namijenjene poglavito roditeljima/skrbnicima i drugima koji brinu o djeci, ali i nastavnicima, odgojiteljima, pedagozima, psiholozima, psihoterapeutima i zdravstvenim djelatnicima kao potpora njihovim nastojanjima da osiguraju uživanje prava djeteta i razvoj zdravih medijskih navika djece.

Smjernice sumiraju pozitivne aspekte korištenja medija i medijskih sadržaja, ali i rizike i štete povezane s uporabom medija i IKT. Nude značajan izvor informacija svima koji su uključeni u procese fizičkog, psihičkog i moralnog razvoja djeteta, kako da na odgovarajući način, u svom segmentu djelovanja, pomognu djeci da steknu vještine i znanja medijske i informacijske pismenosti, koja su neophodna za njihov uspješan i stvaralački život u suvremenom digitalnom dobu, i sadrže niz preporuka.

Preporuke roditeljima donose savjete roditeljima u kreiranju zdravih medijskih navika djece, informacije i naputke o obiteljskom korištenju medija, identificiranju eventualnih problema oko prekomjernog korištenja ekrana, tehničkim sredstvima zaštite, kao i ideje za zajedničke obiteljske aktivnosti pred ekranima. Roditelji bi trebali vlastitim primjerom učiti djecu dobrim medijskim navikama, provoditi s njima vrijeme uz medije, razgovarati o korištenju ekrana i postaviti pravila, te brinuti o njihovoj digitalnoj reputaciji i sigurnosti.

Preporuke odgojiteljima i nastavnicima donose različite modalitete uključivanja medijskog obrazovanja u obrazovni sustav, u cilju osposobljavanja djece za samostalno korištenje medija i razvijanje kritičkog stava prema medijskim sadržajima. Odgojitelji bi se trebali stručno obrazovati iz digitalnih vještina i medijskog odgoja, planirati aktivnosti u cilju razvijanja i unapređenja digitalnih vještina djece, raditi na prevenciji online nasilja i pomoći djeci da kroz kreiranje vlastitih medijskih sadržaja nauče više o značaju medijske i informacijske pismenosti.

Preporuke pedagozima donose preporuke stručnim službama škola kako približiti djeci medijsku i informacijsku pismenost i pomoći im da razviju vještine kritičkog mišljenja, te kreativnog i sigurnog korištenja digitalnih tehnologija. Pedagozi bi trebali organizirati stručna usavršavanja za nastavnike, na satima razredne nastave obrađivati teme iz područja digitalnih vještina kroz medijski odgoj i organizirati sastanke, radionice i predavanja za učenike, roditelje i nastavnike s ciljem zaštite prava i sigurnosti djece u digitalnom okruženju.

Preporuke psiholozima i psihoterapeutima ukazuju na teme i potencijalne probleme u vezi s korištenjem medija i IKT o kojima je važno razgovarati s djecom, adolescentima i njihovim roditeljima.

Preporuke zdravstvenim djelatnicima ističu važnu ulogu zdravstvenih djelatnika koji su pozvani da djeci, adolescentima i roditeljima ukazuju na moguće posljedice neadekvatnog korištenja medija i IKT po fizički, psihički i moralni razvoj djeteta/adolescenta.

Smjernice su rezultat suradnje stručnih službi RAK-a, Fondacije “Mediacentar“ i multidisciplinarnog tima stručnjaka iz BiH, koji čine autori: Lejla Kafedžić, Nada Grahovac, Ivana Zečević, Dragana Trninić, Ivana Sivrić, Slaven Krajina, Jovana Romčević Šukalo, Saša Risojević, Aida Džaferović, Lea Čengić i Sanja Dokić Mrša. Publikacija je nastala u sklopu projekata “Mediji za građane – građani za medije” i “Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za obitelji, nastavnike, novinare i širu javnost”.