Društvene mreže postale su neizostavan dio života cjelokupne svjetske populacije. TikTok, Twiter, Facebook, Instagram i mnoge druge mreže svakim danom bilježe povećanja posjeta. To je ujedno i pokazatelj da svakim danom raste ovisnost svjetske populacije o društvenim mrežama i sadržajima koji se nude. U dobu sveupućenosti i potrebi da se bude u trendu i koraku s novim tehnologijama i informacijama, postavlja se pitanje utjecaja društvenih mreža na naše mentalno zdravlje i kognitivne funkcije.
Poznato je da društvene mreže nude mnoštvo zabave i mogućnosti za povezivanje, no nude i nekvalitetan online sadržaj, čiji utjecaj na naše mentalno zdravlje može biti štetan.
Kako višesatno skrolanje po društvenim mrežama utječe na vaš mozak najbolje opisuje pojam pod kojim se ova pojava označava, a to je brain rot ili „moždani trulež“.
„Moždani trulež“ definira se kao „vjerojatno pogoršanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno kada se promatra kao rezultat prekomjerne konzumacije određenog materijala (danas online sadržaja) koji se smatra trivijalnim ili neizazovnim“.
Pojam brain rot nije novina, no upravo je ovaj izraz izabran za Oxfordovu riječ godine, budući da se radi o trendu godine i pojavi koja je sve više zastupljena među svim uzrastima.
U obrazloženju s Oxforda pojašnjeno je da je termin dobio na popularnosti u cilju ukazivanja zabrinutosti zbog konzumacije prekomjerne količine nekvalitetnog online sadržaja, posebice putem društvenih mreža.
Posebna zabrinutost iskazana je u ovom trenutku, jer se sve više mladih ljudi žali da se oseća trulo nakon što provode sate skrolajući kroz društvene mreže kao što su TikTok, Instagram i Twitter.
„Društvene mreže“, upozoravaju stručnjaci, „koriste algoritme koji iskorištavaju sustav nagrađivanja našeg mozga“. Prema ovim tvrdnjama, internetske platforme dizajnirane su da nas konstantno angažiraju i nagrađuju putem dopaminskih nadražaja, što nas motivira da tražimo još brže i češće stimulacije. Pod nagrađivanjem se, pritom, podrazumijeva stimulacija dopaminskog centra u mozgu.
Skrolanje i konstantno mijenjanje fokusa s jedne teme na drugu ili jedne mreže na drugu, pokazala su istraživanja, može biti pogubno za naš mozak, posebice kada je u pitanju mlađa populacija, budući da se gubi mogućnost fokusa, a samim time i mogućnost analize, učenja ili razmišljanja.
Svakodnevna višesatna upotreba platformi može promijeniti način na koji naš mozak obrađuje informacije, smanjujući našu sposobnost za duboko i koncentrirano razmišljanje. Osim psihičkih, ova pojava ima posljedicu i na fizičko zdravlje, ali i na društveni život.
Konstantna potreba za stimulacijom i trenutnim zadovoljstvom povećava rizik od anksioznosti i stresa, jer nam nemogućnost isključenja iz digitalnog svijeta otežava opuštanje i mentalni odmor.
Iako je gotovo nemoguće potpuno izbjeći društvene mreže u suvremenom svijetu, postoje načini da zaštitimo svoje mentalno zdravlje i kognitivne funkcije, a prvi korak je svakako ograničavanje vremena koje se provodi na internetskim platformama.
