Uredila: Anida Sokol
Da bi se seksizam mogao tretirati, potrebno je educirati i senzibilizirati širu javnost o tome kako ga prepoznati i prijaviti.
Seksizam, objektifikacija, stereotipi i ponižavajući prikazi žena koje pronalazimo u medijima u suprotnosti su s načelom rodne ravnopravnosti, te nanose dugoročnu štetu cjelokupnom demokratskom društvenom razvoju. Posebno su štetni ponižavajući i seksistički prikazi koji mogu imati još izraženije posljedice na žene iz manjinskih i/ili marginaliziranih zajednica i potlačenih skupina, te uzrokuje dodatnu stigmatizaciju i diskriminaciju. Unatoč uzastopnim upozorenjima na seksističko predstavljanje žena u medijima, Bosna i Hercegovina još uvijek nema sveobuhvatnu strategiju za ukidanje diskriminatornih stereotipa koji prožimaju seksističke i mizoginističke stavove u društvu, navodi UN CEDAW u posljednjem objavljenom Periodičnom izvješću za BiH iz 2019. godine.
U Preporuci Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv seksizma, CM/Rec (2019)1, seksizam je definiran kao bilo koji čin, gesta, vizualni prikaz, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje temeljeno na ideji da je osoba ili skupina osoba podređena zbog svoga spola. Seksizam se, navodi se u Preporuci, javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo na mreži ili izvan nje (online ili offline) sa svrhom ili učinkom, između ostaloga, kršenja urođenoga dostojanstva ili prava osobe ili skupine osoba, rezultata u obliku tjelesne, seksualne, psihološke ili društvenoekonomske štete ili patnje osobe ili skupine osoba, stvaranja zastrašujućega, neprijateljskoga, ponižavajućega ili uvredljivoga okruženja, te očuvanja ili jačanja rodnih stereotipa. Poseban dio ovih preporuka upućuje na medije, pri čemu se seksizam u medijima prepoznaje kao proces normalizacije diskriminacije. Seksizam u medijima se očituje kroz seksualne, seksualizirane i rasno određene prikaze i objektivizaciju žena, muškaraca, djevojčica i dječaka, pogrdno ili trivijalizirajuće izvješćivanje o izgledu, oblačenju i ponašanju žena, umjesto uravnotežene i informirane rasprave o njihovim stavovima i mišljenjima, kroz izvješćivanje i prikazivanje žena i muškaraca u stereotipnim ulogama unutar obitelji i zajednice. Seksizam u medijima je prepoznat i kao neuravnotežena zastupljenost i nedostatak značajnog sudjelovanja žena u različitim profesionalnim i informativnim ulogama poput stručnjakinja i komentatorica. Seksizam nije ograničen samo na jezik, nego je prisutan i vizualnim elementima, ali namjera mu je uvijek ista – pojačavati uvjerenje o superiornosti jednoga spola prema drugom.
Seksizam je sveprisutan u medijima u Bosni i Hercegovini. U istraživanju Vijeća Europe i Europske unije o slobodi izražavanja u Bosni i Hercegovini navodi se da je Vijeće za tisak i online medije u BiH u razdoblju od 2015. do 2019. godine razmatralo 14 primjedbi vezanih za članak 4. Govor mržnje i huškanje na temelju spola i seksualne orijentacije. Istraživanja Mediacentra Sarajevo o štetnim narativima tijekom Općih izbora 2022. pokazuju da se rodni stereotipi koriste i za diskreditaciju kandidatkinja na izborima i da su prisutni u medijima. Meta seksizma u medijima tijekom COVID-19, naprimjer, bile su i stručnjakinje, a novinarke su često meta mizoginih komentara na mrežnim portalima.
Zbog ovakvih praksi potrebno je kontinuirano raditi na edukaciji novinara i novinarki o seksizmu i ravnopravnom predstavljanju žena i muškaraca u medijima.
Pored toga potrebno je educirati i senzibilizirati širu javnost o tome kako prepoznati i prijaviti seksizam. Preporuka 1555 (2002.) Vijeća Europe o prikazu žene u medijima poziva vlade država članica da uvedu koncept “seksizma”, te da, između ostaloga, implementiraju programe koji omogućuju veći pristup žena komunikacijskim sredstvima i znanju, posebice novim komunikacijskim tehnologijama.
Ovaj tekst je proizveden uz podršku Vijeća Europe i projekta “Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokraciju”, u okviru Akcijskoga plana za Bosnu i Hercegovinu 2018. – 2021. Financiranje Akcijskoga plana osigurale su Norveška i Luksemburg. Mišljenja izražena u ovom tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju nužno službenu politiku Vijeća Europe.
