MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

djeca
Tag:

djeca

Bolji i sigurniji internet

Obilježite “Dan sigurnijeg interneta” uz Webobran edukativne materijale za osnovce

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dragi nastavnici/e,

Želite sa svojim učenicima obilježiti „Dan sigurnijeg interneta“ i potrebni su vam edukativni materijali sa temama o sigurnosti djece na internetu?

Preporučujemo vam sljedeće Webobran letke namijenjene osnovcima, uz koje na zabavan i zanimljiv način možete sa učenicima razgovarati o ovoj važnoj temi:

Obrazovni letak  sa smjernicama i savjetima u vezi sa vremenom koje djeca provode pred ekranima;

Obrazovni letak o platformama za dijeljenje video-zapisa, prijavi neprimjerenih sadržaja i savjetima na što roditelji trebaju obratiti pozornost kako bi zaštitili djecu od neprimjerenog i uznemirujućeg video-sadržaja;

Elektronička verzija brošure koja donosi male trikove za siguran internet i obrazuje djecu o sigurnim koracima i zaštiti na internetu.

Ukoliko želite da vam dostavimo tiskane edukativne Webobran letke (izrađene na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku), pišite nam na našu e-mail adresu medijskapismenost@rak.ba i mi ćemo vam poštom poslati odgovarajući broj primjeraka.

Navedeni edukativni materijali izrađeni su u okviru projekta „Zaštita djece na internetu u sustavima korisnika dozvola Regulatorne agencije za komunikacije“ koji je realizirala Regulatorna agencija za komunikacije uz pomoć stručnjaka iz područja psihologije, komunikologije i marketinga.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Centar za sigurni internet poziva djecu i mlade na sudjelovanje u online kvizu povodom Dana sigurnijeg interneta 11.2.2025. godine

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dragi osnovci i srednjoškolci,

Vođeni uspjehom prethodnih kampanja, Centar za sigurni internet i ove godine na Dan sigurnijeg interneta organizira kviz za učenike osnovnih i srednjih škola u BiH na temu sigurnosti na internetu. Dan sigurnijeg interneta 2025 (SID 2025) ove godine će se obilježiti 11. veljače pod sloganom „Surfaj Sigurno – Zajedno za bolji internet“ i odlična je prilika da se uključite u kviz, naučite korisne stvari o sigurnosti na internetu i osvojite vrijedne nagrade.

Kviz će biti aktivan samo na navedeni dan i to od 09:00 do 19:00 sati, nakon čega će sustav aplikacije za online natjecanje generirati pobjednike kviza među djecom koja su točno odgovorila na 80% i više pitanja, te potom objaviti pobjednike i osvojene nagrade. Svi pristupi kvizu će biti kodirani, te će u cilju zaštite osobnih podataka djece pobjednici biti objavljeni pod jedinstvenim kodom, uz navođenje škole pobjednika, na online platformi Centra za sigurni internet u Bosni i Hercegovini, kao i na društvenim mrežama Centra.

Uputstvo – što treba uraditi za pristup i rješavanje kviza?

  • posjetiti web stranicu Centra za sigurni internet https://www.sigurnodijete.ba/ i upoznati se sa sigurnim korištenjem interneta;
  • dana 11. veljače 2025. godine od 09:00 do 19:00 sati sati posjetiti naznačenu web stranicu i registrirati se koristeći jedinstveni kod pristupa;
  • zabilježiti svoj jedinstveni kod prisupa kvizu;
  • rješiti kviz pitanja o sigurnom korištenju interneta;
  • osvojiti jednu od vrijednih nagrada!

Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day — SID) je međunarodni dan koji se na inicijativu Europske komisije globalno obilježava već 21 godinu s ciljem promoviranja sigurnog i odgovornog korištenja interneta i drugih digitalnih tehnologija. Tom prilikom brojni akteri iz oblasti obrazovanja, socijalne i dječije zaštite, telekomunikacija, medija i drugi promoviraju sigurnost djece u digitalnom okruženju, kao dio korporativne i društvene odgovornosti iz područja zaštite dječijih prava i prevencije nasilja nad djecom.

Ovaj dan se u Bosni i Hercegovini obilježava od 2011. godine na inicijativu Centra za sigurni internet, a i ove godine ga podržavaju partneri i sponzori Centra koji su prepoznali značaj zaštite djece i mladih na internetu i osigurali vrijedne nagrade.

Učimo i osvajajmo vrijedne nagrade na kvizu znanja – Očekujemo Vas na predstojećem SID-U!

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

DAJTE SVOJ DOPRINOS IZGRADNJI SIGURNIJEG I BOLJEG OKRUŽENJA ZA DJECU, UČENIKE I MLADE – OBILJEŽITE DAN SIGURNIJEG INTERNETA 11. VELJAČE

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine drugog dana drugog tjedna u veljači s ciljem podizanja svijesti javnosti o opasnostima koje internet nosi sa sobom i edukacijom korisnika o načinima zaštite sebe i ranjivih članove svoje obitelji, a osobito djece.

Ove godine Dan sigurnijeg interneta održava se 11. veljače pod sloganom „Zajedno za bolji internet“, a fokus kampanje je na mladima, učenicima i djeci kako bi se zajedno doprinijelo sigurnijem i boljem okruženju za sve.

Ovaj dan ujedno je podsjetnik odraslim o važnosti edukacije djece o opasnostima koje vrebaju. Veliki broj škola posvećuje pozornost obuci djece o novim tehnologijama, medijskoj i informacijskoj pismenosti i sigurnosti, a Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) svake godine različitim materijalima i aktivnostima pokušava podići svijest o ovom važnom pitanju.

Upravo iz navedenih razloga Agencija je izradila edukativne spotove koji su namijenjeni djeci školskog uzrasta i mogu biti od pomoći i dobra smjernica u edukaciji.

Spotove mogu koristiti sve obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini kao osnovu za edukaciju i diskusiju u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. Takođe, dostupni su i za emitiranje svim zainteresiranim TV emiterima u njihovim školskim, dječijim i obrazovnim programima.

Svaki video bavi se posebnom problematikom, no svima je zajednička tema sigurno korištenje interneta i digitalnih tehnologija. Edukatori u spotovima su dječiji i školski psiholozi i prihoterapeuti, prof. dr. Ivana Zečević i Saša Risojević.

Poseban naglasak je stavljen na opasnosti na internetu, kao što su neprimjereni i štetni sadržaji, problemi zaštite i način odabira pozitivnih sadržaja. Ukazuje se na opasnosti od prekomjernog korištenja ekrana i digitalnih tehnologija, na potrebu uspostavljanja zdravih medijskih navika, na opasnosti od neželjenog kontakta i elektroničkog nasilja, kako se zaštititi i gdje potražiti pomoć, kao i opasnosti vezane za zaštitu osobnih podataka. Edukativni spotovi bave se i društvenim mrežama, odnosno, konkretnim savjetima za korištenje najpopularnijih mreža koje koriste djeca u Bosni i Hercegovini, kao i pitanjem sigurnog i učinkovitog korištenja platformi koje se najčešće koriste u online nastavi.

U video materijalu pod nazivom „Opasnosti interneta“ edukatori prvenstveno pokušavaju pojasniti što su to osobni podatci, važnosti čuvanja tih podataka i štetnost dijeljenja osobnih podataka i lokacija kretanja. Skrenuta je pozornost i na važnost kreiranja lozinki i ograničavanja pratitelja, ali i važnost neprihvatanja konverzacije sa nepoznatim osobama. Pored niza važnih informacija nastavnicima, roditeljima i edukatorima ostavljene su i smjernice za diskusiju sa djecom.

S obzirom na porast ovisnosti o inernetu, teškoće kontroliranja vremena provedenog na Youtubeu, TikToku, igricama i dopisivanju izrađen je i edukativni video materijal pod nazivom „Internet vrijeme i ovisnost“.

U edukativnom videu pod nazivom „Cyberbullying“ edukatori prikazuju razne događaje u kojima su se našla zlostavljana djeca i osjećaje koji su ih pratili, kao i  posljedice takvog zlostavljanja.

Mladi u čitavom svijetu sve više gledaju pornografske sadržaje, no kakve su posljedice po psihu i mentalno zdravlje mladih osoba i dovodi li takva praksa do iskrivljivanja zdrave slike o seksualnosti? Kako pornografija utiče na ovisnost o pornografiji i kako se izboriti sa tim govori se u video materijalu „Izloženost pornografiji“

Seksualno uznemiravanje tema je petog po redu videa u ovom serijalu. Jedna od pet mladih osoba koje borave na internetu doživjela je seksualno uznemiravanje. Što sve spada u seksualno zlostavljanje na internetu, kako se od njega zaštititi i kako se sa njim nositi, te što sve možemo uraditi ako do toga dođe možete naći u video materijalu „Seksualno uznemiravanje na internetu“.

Svi ovi video materijali Agencije ali i drugi na temu online sigurnosti izrađeni u okviru projekta Webobran mogu se naći na YouTube kanalu https://www.youtube.com/@webobran9884/videos

Pored videospotova, dostupna je i brošura o online sigurnosti sa savjetima djeci  o tome kako se ponašati u internet svijetu koja se može preuzeti na ovom linku.

Za nastavnike mogu biti zanimljivi i materijali koje je kreirala Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) na temu online sigurnosti. Interaktivna knjiga o sigurnosti djece na internetu „Vodič za nastavnike“ nudi korisne i zanimljive vježbe koje će biti od pomoći u prenošenju temeljnih znanja o online sigurnosti učenicima/cama uzrasta od 9-12 godina. „Vodič za nastavnike“ možete preuzeti na ovom linku.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

YouTube kanal „Trol Mitar“: učenje o prirodi, zabava i priče za laku noć

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Djeco, upoznajte Trola Mitra, neobično stvorenje iz srca šume, čije uzbudljive i edukativne priče možete pratiti putem YouTube kanala @TrolMitar: Čuvar šume otkriva čuda prirode.

Ideja za Trola Mitra rodila se na jednom rođendanu, kada su glumac Duško Mazalica i njegova supruga Ana odlučili kreirati simpatičnog trola koji će na zabavan način voditi djecu kroz šumski svijet i otkrivati im tajne prirode.

Sa svojih preko 800 zima, Trol Mitar svjedočio je bezbrojnim tajnama šume, skrivenim od ljudskih pogleda. No, sudbina ga je spojila sa svijetom ljudi na neočekivan način ‒ medo Kićo uplašio je zalutale lovce, koji su bježeći glavom bez obzira zaboravili „sokoćalo“ ‒ telefon ‒ i povezani „ljudski list“ koji napaja sokoćalo energijom putem solarnog panela i đakonija. Od tog trenutka, Trol Mitar postao je opsjednut internetom, kroz koji prati napredak ljudske civilizacije.

Vođen znatiželjom, Trol Mitar svakodnevno otkriva čuda ljudskog svijeta, osjećajući istovremeno tugu zbog ljudskog udaljavanja od prirode. Stoga odlučuje podijeliti svoje znanje s djecom, otkrivajući im tajni život biljaka, gljiva, životinja, planeta i zvijezda.  Uz to, Mitar voli snimati zalaske sunca i priča priče za laku noć.

Trola Mitra stvorili su krajem 2023. godine glumac Duško Mazalica i animator Mladen Đukić, uz potporu kompanije Aeon. U više od 40 epizoda, priča o Trolu Mitru nastavlja rasti uz lik koji je dizajnirala i modelirala Nina Ružičić, digitalnu lutku koju je stvorio Nemanja Vučenović, i naravno, glas i glumu Duška Mazalice. Scenarije pišu Duško Mazalica, Mladen Đukić i Anita Milošević.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mladePotražite na internetu

LePetit.app – audiopriče za djecu

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

LePetit.app – audiopriče za djecu prva je mobilna aplikacija za djecu, roditelje, pedagoge i dječje terapeute koja sadrži preko 170 audiopriča i bajki na književnim jezicima Bosne i Hercegovine.

LePetit.app radi i bez upaljenog ekrana, s ciljem da fokus u potpunosti prebaci na aktivno slušanje i razumijevanje književnih sadržaja, kao i na razvijanje dječje mašte i kreativnog razmišljanja. Aplikacija je posebna po tome što sadrži klasične bajke, ali i suvremene i terapeutske priče. Svaka priča ima sažetak, pouku, pitanja za djecu i savjete za roditelje. Aplikacija sadrži i više od 170 originalnih autorskih ilustracija, bez previše detalja, koje ostavljaju djeci prostor za razvijanje mašte, kreativnost i originalnost.

LePetit.app je odskora i prva mobilna aplikacija u BiH s logopedskim vježbama za roditelje, odgojitelje i djecu. Nova funkcionalnost pod nazivom „Moj logoped“ sadrži više od stotinu multimedijalnih govornih vježbi namijenjenih kao dopuna preventivnom i korektivnom radu s djecom koja imaju poteškoće u govoru.

Što će djeca naučiti koristeći LePetit.app?

Slušajući priče u interpretaciji profesionalnih bosanskohercegovačkih glumaca i glumica, djeca razvijaju pažnju, razumijevanje govora, pravilnu dikciju, obogaćuju svoj rječnik i komunikacijske sposobnosti. Priče dostupne putem LePetit.app potiču dječju maštu, uče ih o ljubavi, poštovanju, pravdi i poštenju.

Poseban segment zbirke čine terapeutske priče. One pomažu djeci u suočavanju s izazovnim životnim situacijama (smrt u obitelji, razvod, rođenje brata ili sestre, gubitak voljene osobe itd.), zahtjevnim ponašanjem (ljutnja, agresivnost, dosada, povučenost itd.), te svakodnevnim izazovima i navikama (vršenje nužde u krevetu, kupanje, oblačenje, izazovi s hranom i sl.).

Što su terapeutske/iscjeljujuće priče?

Terapeutsko pripovijedanje je nježno, ali učinkovito sredstvo za rješavanje teških situacija i izazovnih ponašanja kod djece. Terapeutske priče omogućuju djetetu da sa sigurne „udaljenosti“ krene na maštovito putovanje, te da se na suptilan način, kroz likove i metafore koji odražavaju njegovo iskustvo, suoči sa zahtjevnim temama, umjesto da mu se izravno priča o njima.

Dijete se može poistovijetiti s glavnim likovima priča i tako razvijati svijest o vještinama koje mu opet mogu pomoći u savladavanju prepreka i iznalasku rješenja za slične zahtjevne situacije u budućnosti. Koristeći se maštovitim putovanjem i specifičnim izborom metafora, terapeutske priče mogu promijeniti ponašanje ili odnos djeteta prema situaciji. Priče u određenoj mjeri mogu pomoći, motivirati, ojačati odlučnost i posijati neprocjenjivo sjeme za buduće promjene. Stotinu terapeutskih priča odabranih za ovu aplikaciju dolazi iz zbirki iscjeljujućih priča Susan Perrow.

Što aplikacija nudi odraslima?

LePetit.app namijenjena je roditeljima, pedagozima i dječjim terapeutima kao alat u odgojnom i obrazovnom radu. Terapeutske priče dostupne u okviru ove aplikacije pomoći će odraslima da na suptilan i zabavan način pomognu mališanima da se suoče s izazovima koje donosi današnji način života, te da ih lakše prebrode.

Pitanja za diskusiju, koja su sastavni dio svake priče, pomoći će odraslima da nakon slušanja priče pokrenu razgovor s mališanima, te na zabavan način provjere koliko su razumjeli književno djelo.

Uz audiopriče djeca brzo i lako utonu u zdrav i miran san, a da odrasli pri tome ne moraju čitati u mraku.

Aplikacija je namijenjena djeci od navršene dvije godine, a dostupna je u online trgovinama Play Store i App Store.

Korištenje aplikacije besplatno je prvih 14 dana, nakon čega mjesečna pretplata iznosi 5KM, a godišnja 20 KM. Sadržaji iz rubrike „Moj logoped“ dostupni su besplatno, a pored aplikacije, možete ih pronaći i ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Slajder na početnoj straniZaštita privatnosti

Što videospot „Ellina poruka/Bez pristanka“ poručuje roditeljima na temu sharentinga?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Jeste li znali da prosječan/na petogodišnjak/inja već ima 1500 svojih fotografija online? Kao što pretpostavljate, te fotografije su bez dječjeg znanja, volje ili želje, postavili upravo oni kojima djeca najviše vjeruju: roditelji! S druge strane, stručnjaci prognoziraju da će dvije trećine svih slučajeva krađe identiteta do 2030. godine biti zasnovano na podijeljenim fotografijama. Što roditelji mogu učiniti kako bi sačuvali virtualnu privatnost svoje djece?

Deutsche Telekom je početkom srpnja 2023. godine pokrenuo kampanju „Dijeli oprezno“ (ShareWithCare), koja skreće pozornost na rizike kojima roditelji izlažu svoju djecu sharentingom, odnosno objavljivanjem njihovih fotografija, videa i drugih informacija na društvenim mrežama. Kampanja je započela emitiranjem zanimljivog videospota „Elina poruka/Bez pristanka“ (A Message from Ella/Without consent). Spot prikazuje devetogodišnju djevojčicu Ellu, koja je uz pomoć umjetne inteligencije pretvorena u odraslu Ellu i koja se obraća svojim roditeljima, skrećući im pažnju na brojne moguće zlouporabe njezinih fotografija koje donosi sve brži razvoj umjetne inteligencije. Ella zapravo govori u ime sve djece i upozorava sve roditelje da dijeljenjem dječjih fotografija na internetu, uslijed razvoja umjetne inteligencije, izlažu djecu riziku od različitih vidova zlouporaba privatnosti i sigurnosti, kao što su hakiranje, krađa identiteta i pedofilija.  

U nastavku prenosimo Ellinu poruku:

Mama, tata, zdravo! To sam ja, Ella, ili točnije, malo starija, digitalna verzija mene. Prosto je nevjerojatno što sve može današnja tehnologija, zar ne? Sve što vam treba je nekoliko fotografija, poput onih koje dijelite na društvenim mrežama, odakle ih bilo tko može uzeti i koristiti. Znam da za vas te fotografije predstavljaju samo uspomene, ali za druge su to podatci, a za mene možda početak užasne budućnosti u kojoj mi se lako može ukrasti identitet, ili mogu završiti u zatvoru zbog stvari koje nikada ne bih učinila. Zamislite, mama, tata, da mi neko uništi kreditnu sposobnost, ili kopira glas kako bi vas prevario (Mama, u nevolji sam. Trebaš mi hitno poslati novac, molim te.) Ne želim postati meme kojem će se smijati svi u školi (Idi, ubij se!) I u svakom slučaju ne želim ovo… (na ekranu se vidi zamagljeno golišavo tijelo djevojčice kako trči po plaži). Sve što dijelite na internetu predstavlja digitalni otisak koji će me pratiti cijelog života. Govorim vam ovo jer znam koliko me volite i znam da nikada ne biste učinili nešto što bi mi moglo nauditi, zato molim vas, mama i tata, zaštitite moju virtualnu privatnost!

Kampanja polazi od toga kako svi volimo dijeliti fotografije – koje svjedoče o praznicima, proslavama ili drugim, više ili manje, važnim životnim trenutcima i kako nam ta praksa pomaže da ostanemo povezani. Međutim, jednom kad se naši osobni podatci nađu na internetu, oni ostaju trajno dostupni svuda na svijetu, što može izazvati nesagledive posljedice. Putem „Elline poruke“, kampanja upozorava na to da svi možemo doprinijeti sprječavanju potencijalnih zlouporaba, tako što ćemo unaprijediti razinu svoje medijske pismenosti i preispitati vlastiti pristup zaštiti i sigurnosti podataka.

Videospot problematizira i rasprostranjenu praksu roditelja da objavljuju fotografije/videa svoje djece na internetu, bez znanja i želje djeteta da se dana fotografija/video nađu na mreži. Preporuka stručnjaka je da roditelji djece starije od šest godina zatraže suglasnost djeteta prije nego što naprave i objave određenu fotografiju ili videozapis o njemu. Kad je riječ o mlađoj djeci, preporuka je da roditelji sami procijene što je u konkretnom slučaju najbolji interes djeteta i da pronađu balans između koristi koje im sharenting omogućuje i potrebe da zaštite privatnost svog djeteta. Isto tako, ne preporučuje se objavljivanje fotografija tuđe djece bez prethodne suglasnosti njihovih roditelja. Više o potencijalnim implikacijama sharentinga na dječju privatnost saznajte u tekstu Sharenting – izazov suvremenog roditeljstva.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

„U prijateljstvu s prirodom“ – Edukativni videoserijal

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Predstavljamo vam edukativni videoserijal „U prijateljstvu s prirodom“ u kojem djeca od najranije dobi imaju mogućnost kroz kratke i poučne priče upoznati prirodu i svoj okoliš, razvijati ljubav prema biljkama i životinjama, kao i pozitivan odnos prema svemu što ih okružuje.

Brojna istraživanja su potvrdila da priroda ima pozitivan utjecaj na fizički, mentalni i emotivni razvoj svakog djeteta, stoga je vrlo važno potaknuti mlade generacije da kroz edukaciju razvijaju svijest o potrebi zaštite i očuvanja prirode, usvoje nova znanja i ispravne navike i time osiguraju stvaranje bolje i zdravije budućnosti. Roditelji, nastavnici i kompletno društvo žele da svako dijete odraste u osobu koja će brinuti o okolišu i imati usađene, u današnjem svijetu neophodne, ekološke vrijednosti. U prijateljstvu s prirodom mališani upoznaju sami sebe, razvijaju svoju kreativnost i prijateljstva. A upravo edukacija mladih, njihovo razvijanje svijesti o potrebi zaštite i očuvanja prirode, te poticanje na usvajanje novih znanja i ispravnih navika vodi ka stvaranju bolje i zdravije budućnosti.

Kroz kratke i uzbudljive 24 epizode ovog serijala, djeca će zajedno s malim prijateljima i Ajlom Huremović naučiti mnogo lijepih i korisnih stvari o prijateljstvu, prirodi, okolišu, pticama i kućnim ljubimcima. Roditelji zajedno sa svojom djecom mogu pratiti serijal i s njima razgovarati o temama koje su pogledali.

Realizaciju ovog edukativnog videoprojekta omogućila je kompanija Lukavac Cement uz kreativnu potporu agencije Kreativluk, sa željom da djeca na zabavan i edukativan način uče o prirodi i našoj planeti.

Sve epizode dostupne su na sljedećoj poveznici:

https://www.facebook.com/uprijateljstvusprirodom.

 

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekranaSlajder na početnoj strani

Kako mediji utječu na razvoj jezičnih kompetencija djece u ranom djetinjstvu?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Prema podatcima iz istraživanja Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a, djeca uzrasta 0 ‒ 6 godina u Bosni i Hercegovini u velikoj su mjeri izložena svakodnevnom korištenju ekrana, poput televizora i mobilnih telefona na kojima gledaju raznovrsne sadržaje na različitim jezicima, što utječe i na razvoj govora i rječnik koji djeca usvajaju. Premda je problem razvoja govora kod djece u porastu, pri čemu se i ekranizam nerijetko spominje kao jedan od mogućih uzroka, malo se priča o ovoj temi na temelju raspoloživih znanstvenih podataka.

Nedavno objavljena studija pod nazivom Metaanaliza utjecaja ekraniziranih medija na učenje i formiranje rječnika u ranom djetinjstvu upravo pokušava odgovoriti na ovo pitanje: kako mediji utječu na formiranje rječnika materinskoga jezika kod djece od 0 do 6 godina.

Prije svega, studija pojašnjava zašto je uopće važno voditi računa o razvoju rječnika kod djece, ističući kako brojna istraživanja pokazuju da stupanj razvijenosti rječnika predodređuje kvalitetu rezultata koje će dijete postizati tijekom života: kako će usvojiti vještine čitanja i pisanja, hoće li biti spremno za polazak u školu i kakav će uspjeh ostvarivati tijekom školovanja.

Ova metaanaliza preispitala je 266 rezultata dobivenih iz 63 istraživanja sprovedena od 1988. do 2022. godine, koja su uključila ukupno 11 413 zdrave djece uzrasta od 0 do 6 godina. U uzorku su podjednako zastupljena djeca oba spola, u uvjetima praćenja ekraniziranih medija bez posredovanja roditelja/staratelja. Pod pojmom „ekranizirani mediji“ ili „ekrani“ u kontekstu ove analize misli se isključivo na četiri tipa medijskih sadržaja koje djeca ovog uzrasta najčešće koriste, a to su: televizijski ili videosadržaji, elektroničke knjige, videoigre/aplikacije i videochat, bez obzira na tehnologiju putem koje su ovi sadržaji bili dostupni djeci. Pored analize učinaka praćenja ekraniziranih medija u prirodnom okruženju, ovo istraživanje uključilo je i dječje izlaganje medijima u eksperimentalnim uvjetima.

Cilj istraživanja bio je stjecanje dodatnih uvida u uvjete pod kojima ekrani mogu potaknuti, to jest omesti razvoj rječnika materinskog jezika kod djece od 0 do 6 godina. Istraživanje je došlo do sljedećih zaključaka:

Pozitivan odnos između vremena koje djeca provode pred ekranima i razvoja rječnika utvrđen je gotovo isključivo u eksperimentalnim uvjetima i to prvenstveno u slučajevima u kojima su djeca bila izložena sadržajima kreiranim od strane istraživača koji su ispitivali kako djeca usvajaju specifične riječi, a manje u slučajevima u kojima su djeca pratila sadržaje kreirane od strane profesionalnih medijskih djelatnika.

S druge strane, konstatirano je da medijski sadržaji koje djeca prate u prirodnim uvjetima imaju negativan, odnosno neutralan utjecaj na razvoj njihovog rječnika. Izuzetak predstavljaju obrazovni medijski sadržaji za koje je utvrđeno da blago pozitivno utječu na razvoj rječnika kod djece danog uzrasta, i to u uvjetima kada su djeca pratila medijske sadržaje bez prisustva roditelja/staratelja. Drugim riječima, izvjesno je da bi pozitivan utjecaj obrazovnih medijskih sadržaja na razvoj rječnika kod djece bio još veći ukoliko bi djeca provodila vrijeme ispred ekrana u prisustvu roditelja/staratelja, budući da su brojna istraživanja potvrdila izuzetno pozitivan utjecaj posredovanja/pomaganja odraslih djeci u interpretiranju medijskih sadržaja i učenju novih riječi putem ekrana.

Do sličnog rezultata došla je i studija koju su 2020. godine proveli Madigan i suradnici. Ova studija, koja je analizirala rezultate 42 istraživanja objavljena do 2019. godine, imala je za cilj u neeksperimentalnim uvjetima ispitati kako vrijeme pred ekranima utječe na formiranje jezičkih kompetencija djece do 12 godina. Rezultati ove metaanalize konstatirali su blago negativan odnos između jezičnih vještina i vremena koje djeca provode pred ekranima, bez obzira na to je li riječ o gledanju televizije ili korištenju drugih IK-uređaja, kao što su računala, mobilni telefoni, konzole za videoigre. Međutim, jezične vještine bile su u blažoj pozitivnoj korelaciji s praćenjem obrazovnih sadržaja, kao i vremenom koje je dijete provelo gledajući neki videosadržaj u društvu roditelja ili staratelja.

Do kojih je još zaključaka došla studija posvećena ispitivanju utjecaja medijskih navika djece od 0 do 6 godina na učenje novih riječi i razvoj njihovog rječnika?

  • Nekoliko faktora ukazalo je na to da su oportunitetni troškovi (troškovi propuštene prilike) korištenja ekrana izraženiji kod djece do 3 godine. Premda urednički sadržaj kreiran za djecu u cilju poticanja ranog neformalnog učenja može osigurati bogat lingvistički podstrek i raznovrsna verbalna okruženja, slabi su izgledi da će druga vrsta medijskih sadržaja, kreirana prvenstveno u svrhu zabave djece, uroditi plodom koji bi nadmašio oportunitetni trošak. Ovaj zaključak dobiva još više na značaju uzmemo li u obzir to da djeca uzrasta 0 ‒ 3 godine u Bosni i Hercegovini najviše gledaju crtane filmove (87 %), kao i činjenicu da obrazovnog programa namijenjenog najmlađima na TV-stanicama u BiH manjka. Navedeno u potpunosti odgovara preporukama francuskog medijskog regulatora (Arcom), koji od 2008. godine kontinuirano provodi kampanju u kojoj se roditeljima skreće pozornost na to da ne izlažu djecu ekranima prije navršene tri godine.
  • Interaktivni medijski sadržaji ostvaruju snažniji utjecaj na razvoj rječnika kod djece od sadržaja koji nisu interaktivni.
  • Osporena je pretpostavka o oportunitetnim troškovima prema kojoj vrijeme pred ekranom negativno utječe na razvoj rječnika tako što ostavlja manje vremena za jezično bogate aktivnosti i društvenu interakciju. Drugim riječima, nije primijećeno da TV/video sadržaji koji nemaju obrazovni karakter negativno utječu na razvoj rječnika.
  • Potkrijepljeni su sve brojniji dokazi koji govore u prilog tezi da stupanj i prirodu medijskog utjecaja na učenje djece određuje ne toliko količina vremena koje djeca provode pred ekranima koliko vrsta sadržaja koje djeca konzumiraju putem ekrana.
  • U kontekstu metaanalize studija rađenih u eksperimentalnim uvjetima utvrđeno je da elektroničke knjige ostvaruju jači pozitivan utjecaj na učenje novih riječi nego TV/video sadržaji i videoigre/aplikacije. Ovaj zaključak odgovara rezultatima metaanalize iz 2015. godine (Takacs et al.), koja je potvrdila pozitivan utjecaj elektroničkih knjiga na verbalno izražavanje i vještine interpretacije priča kod djece predškolskog i školskog uzrasta, koji prevladava čak i pozitivni utjecaj tiskanih knjiga, što se objašnjava njihovom interaktivnošću i edukativnim dizajnom koji stimulira rano opismenjavanje.
  • Utvrđeno je da ekranizirani mediji čak više utječu na formiranje ekspresivnog rječnika nego na formiranje receptivnog rječnika. Ovaj rezultat značajan je tim prije što su ranija istraživanja pokazala da je proces usvajanja ekspresivnog rječnika teži od usvajanja receptivnog rječnika. Jedno istraživanje iz 1997. godine pokazalo je kako interaktivne tehnike poput pozivanja djeteta da odgovori na postavljeno pitanje stimuliraju razvoj ekspresivnog rječnika.

Studija je objavljena 2023. godine u američkom znanstvenom časopisu Razvoj djeteta (Child development) koji uređuje Društvo za istraživanje dječjeg razvoja (Society for Research in Child Development).

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Slajder na početnoj straniZaštita privatnosti

“Sharenting” – izazov suvremenog roditeljstva

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Ljeto je doba godine u kojem mnogi od nas putuju sa svojim obiteljima i u kojem osjećaju potrebu neke od najljepših trenutaka s tih putovanja podijeliti na društvenim mrežama. U tekstu koji slijedi, saznat ćete koje su dobre i loše strane objavljivanja fotografija, videa i drugih sadržaja o djeci na društvenim mrežama, kako na to gledaju djeca i mladi i što bi roditelji trebali znati prije nego što se odluče objaviti sadržaj koji se tiče njihovog djeteta.

U skladu s globalnim trendovima, građani Bosne i Hercegovine već godinama ostavljaju digitalne tragove svojih života na društvenim mrežama. Studija o medijskim navikama odraslih u Bosni i Hercegovini, koju su inicirali Vijeće Europe i Regulatorna agencija za komunikacije, pokazala je da čak osam od deset stanovnika BiH koristi barem jednu društvenu mrežu. Nešto više od polovine korisnika društvenih mreža u BiH kreira određene medijske sadržaje: najčešće fotografije (95 %), znatno rjeđe (15 %) videa i/ili postove. Sve to navodi na zaključak da i bh. roditelji prakticiraju objavljivanje fotografija svoje djece na društvenim mrežama.

Što je to sharenting, koje su mu pozitivne, a koje negativne strane?

Termin sharenting pojavio se na internetu 2013. godine. U pitanju je kovanica sastavljena od riječi sharing (dijeljenje) i parenting (roditeljstvo). Collinsov rječnik (Collins Dictionary) definira sharenting kao „praksu roditelja da koriste društvene mreže u svrhu redovitog objavljivanja detaljnih informacija o svom djetetu“. Sharenting ukazuje na sve prisutniji oblik ponašanja na internetu koji podrazumijeva potrebu roditelja da objavljuju fotografije, videosnimke, razmišljanja, dileme, emocije, lokaciju i druge vrste informacija o svome djetetu na društvenim mrežama.

Roditelji prakticiraju sharenting iz više razloga:

  • kako bi podijelili ponos i promovirali uspjehe svoje djece,
  • kako bi održali kontakte i obavještavali obitelj i prijatelje o djetetovom odrastanju,
  • kako bi bilježili razvojne faze i sakupljali uspomene,
  • kako bi dobili potporu i korisne informacije koje se tiču izazova roditeljstva,
  • kako bi podijelili iskustva.

Pozitivne strane dijeljenja vlastitih iskustava vezanih za djecu putem društvenih mreža uključuju:

  • prikupljanje korisnih informacija koje se tiču problema i izazova roditeljstva,
  • mogućnost traženja potpore,
  • uspoređivanje različitih iskustava,
  • širenje informacija o specifičnim stanjima djece, uključujući zdravstvene i psihološke probleme,
  • dobivanje prostora za ispoljavanje vlastitih razmišljanja i osjećaja.

S druge strane, sharenting ima i brojne negativne ili potencijalno rizične aspekte. Uslijed toga, francuski Senat je u veljači 2023. godine predložio uvođenje zakona s ciljem zaštite privatnosti djece i suočavanja s negativnim učincima dijeljenja fotografija i videouradaka djece na internetu.

Objavljivanje fotografija, videa ili drugih informacija o vlastitoj djeci može imati negativne etičke implikacije, posebice u slučajevima u kojima roditelji žele izgraditi svoju karijeru na temelju profila svoje djece na društvenim mrežama.

U određenim slučajevima, sharenting se može smatrati oblikom zanemarivanja i zlostavljanja djece: ukoliko se javlja kao posljedica roditeljske ili starateljske ovisnosti o tehnologiji, kada  roditelji provode previše vremena pokazujući svijetu „sretan i ispunjen život“ svoje djece, umjesto da se zaista posvete roditeljstvu, ili ukoliko roditelji/staratelji prakticiraju sharenting s namjerom da od svoje djece naprave poznate ličnosti, usprkos svijesti o potencijalnim opasnostima objavljivanja  velikog broja fotografija i informacija o djetetu.

Sharenting može biti povod online uznemiravanja i digitalnog nasilja (cyberbullying).

Potencijalne opasnosti sindroma sharentinga uključuju krađu osobnih podataka djece i korištenje njihovih fotografija na sajtovima dječje pornografije. Izvješća američkog Nacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu (National Centre for Missing and Exploited Children) upozoravaju na to da su roditeljske objave izvor čak polovine fotografija koje su dijelili zlostavljači djece.

Sharenting može narušiti dječju privatnost. Prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta, djeca imaju pravo na privatnost. Konvencija u članku 16. zabranjuje miješanje u privatni i obiteljski život, osobnu prepisku, kao i povrede časti i ugleda djeteta. Također, Preporuka Vijeća Europe CM/REC (2018)7 Komiteta ministara državama članicama ističe ulogu roditelja i staratelja u zaštiti privatnosti, osobnih podataka i online reputacije djece, kao i potrebu da se poštuje povjerljivost njihove prepiske.

Sharenting može narušiti odnos između roditelja i djeteta.

Djeca i mladi nerijetko smatraju da roditelji otkrivaju previše informacija o njihovim životima, kao i da te informacije/fotografije i sl. ponekad ugrožavaju sliku koju oni žele izgraditi o sebi u online prostoru, naročito u kasnijim fazama razvoja. Rezultati nedavno sprovedenog istraživanja među mladima od 12 do 16 godina u Velikoj Britaniji pokazali su da većina ispitanika smatra da njihovi roditelji ne poštuju njihovu privatnost na internetu, dok više od trećine ispitanika smatra da su ih roditelji barem jedanput osramotili objavljivanjem određene fotografije.

MabelAmber/Pixabay

Savjeti roditeljima

Rasprostranjenu praksu roditelja da dijele fotografije svoje djece na internetu ne treba a priori promatrati kao kršenje privatnosti ili manipulaciju identitetom djeteta. Umjesto toga, svaki pojedinačni slučaj objavljivanja fotografija, videouradaka i sl. treba ocjenjivati zasebno, uzimajući u obzir specifičan kontekst i potencijalni utjecaj na dijete, sad i u budućnosti.

Važno je da roditelji budu informirani o potencijalnim posljedicama sharentinga koje uključuju, između ostalog, i pitanje sigurnosti djeteta. To se prvenstveno odnosi na objavljivanje osobnih podataka djeteta, kao što su: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, naziv škole ili vrtića koje dijete pohađa i sl. što sve može biti iskorišteno za krađu identiteta, otkrivanje lokacije djeteta i njegove rute kretanja i, konačno, za ugrožavanje fizičke sigurnosti djeteta.

Naročito je bitno da roditelji vode računa o tome kako se njihovo dijete može osjećati povodom dijeljenja određenog sadržaja, ne samo trenutačno, nego i u budućnosti. Sve objavljene informacije o djetetu ostavljaju digitalni otisak koji čini digitalnu reputaciju djeteta, a koja se nekada ne može u potpunosti obrisati. Posebnu pozornost potrebno je obratiti da se ne objavljuju povjerljivi podatci zbog kojih dijete može doživjeti neugodnosti u budućnosti.

Roditeljima djece starije od šest godina preporučuje se da zatraže suglasnost djeteta prije nego što naprave i objave određenu fotografiju ili videouradak o njemu. Razgovor i dogovor s djetetom može spriječiti osjećaje povrijeđenosti, stida, ljutnje i frustracije. Kad je riječ o mlađoj djeci, preporuka je da roditelji sami procijene što je u konkretnom slučaju najbolji interes djeteta i da pronađu ravnotežu između koristi koje im sharenting omogućuje i potrebe da zaštite privatnost svog djeteta.

Naročito je važno obratiti pozornost na to da se ne objavljuju fotografije ili videouradci koji prikazuju djelomično ili potpuno obnaženo tijelo djeteta, zato što takve objave mogu privući seksualne predatore. Također, ne preporučuje se objavljivanje fotografija ili videouradaka koji prikazuju dijete u stanju frustracije ili traume, prikaze lošeg dječjeg ponašanja ili dječjih slabosti, zbog kojih dijete sada ili u budućnosti može osjećati stid ili frustraciju.

Ukoliko vaši članovi obitelji ili prijatelji objavljuju fotografije ili videouratke vaše djece, zamolite ih da to ne čine bez vaše suglasnosti. Također, kada vi želite objaviti fotografije ili videouratke druge djece, zatražite prvo suglasnost njihovih roditelja.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Opasni i neprimjereni sadržaji

Izloženost djece pornografskim sadržajima

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Jednostavan pristup djece i mladih internetu, pored svih pogodnosti koje pruža, može ih izložiti neprimjerenim sadržajima, pa tako i pornografskim, koji mogu nanijeti ogromnu štetu njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju.  

Utjecaj pornografskih sadržaja na djecu i mlade

Svakodnevnim korištenjem interneta u svrhu obrazovanja, komunikacije i zabave, djeca i mladi su u povećanom riziku od izloženosti pornografskim sadržajima kojima mogu pristupiti svjesno, ali i potpuno slučajno. Dovoljno je da dijete pri pretraživanju ukuca pogrešnu web-adresu u preglednik, otvori nepoznatu adresu e-pošte, klikne na oglas, ili čak igra igricu i da dođe u doticaj s pornografskim sadržajem. Danas se sve mlađa djeca susreću s takvim sadržajima, o kojima se zbog srama rijetko razgovara, što ovu kompleksnu temu čini još problematičnijom.

Seksualna znatiželja je zdrava, normalna i neizbježan je dio odrastanja u skladu s dobi djeteta. Međutim, jednostavan pristup online pornografiji izlaže djecu i mlade sadržajima koji mogu ne samo iskriviti realnu sliku o seksu i seksualnosti, nego i stvoriti ovisnost o takvim vrstama sadržaja. UNICEF je zabrinut zbog ogromne količine pornografije dostupne na internetu, uključujući sve eksplicitniji i ekstremniji sadržaj koji je lako dostupan djeci svih uzrasta. Napori da se regulira sadržaj i ograniči pristup djece pornografiji nisu išli u korak s tehnološkim pomacima koji su duboko izmijenili ambijent za konzumaciju pornografije.

Pornografski sadržaji utječu na psihički, fizički i društveni razvoj djeteta, a najčešći negativni učinci online pornografije prikazani su u nastavku.

  • Prema različitim istraživanjima, prosječna dob prve izloženosti pornografskim sadržajima je 11 godina i u ovom razdoblju dijete teško može razumijeti ovakav vid sadržaja, tj. predstaviti sebi da se ne radi o stvarnom svijetu, već o izmišljenim, tj. odglumljenim situacijama.
  • Gledanje pornografskih sadržaja kod djece, posebno mlađe, može izazvati osjećaj stida, krivice i srama, što ih sprječava da potraže pomoć.
  • Pornografski sadržaji štete dječjem pogledu na seksualnost i partnerske odnose. Iskrivljavaju realnu sliku partnerskih i seksualnih odnosa, često prikazujući takav sadržaj na nasilan, rodno stereotipan i seksualno eksplicitan način. Time se povećava mogućnost budućeg visokorizičnog ponašanja djeteta i onemogućuje njegova sposobnost za uspješnim, zdravim i održivim partnerskim i seksualnim odnosima.
  • Pornografski sadržaji oblikuju negativne stavove o ženama i promoviraju agresivno ponašanje prema njima. Ovakvi sadržaji mogu dječacima i mladićima nasilno i agresivno ponašanje prema ženama predstaviti kao normalno i postoji velika opasnost da će takvo ponašanje usvojiti i oponašati tijekom svog života.
  • Gledanjem pornografskih sadržaja dijete može imati nerealnu sliku o ljudskom tijelu i nerealna očekivanja od svog izgleda.
  • Dijete može razviti ovisnost o pornografskim sadržajima, što sve njegove prijašnje aktivnosti u kojima je uživalo čini dosadnim i nezanimljivim.

Kako prepoznati ovisnost djeteta o pornografiji? Neki od znakova ovisnosti su:

  • povlačenje u sebe, izolacija od prijatelja i nekadašnjih aktivnosti,
  • promjene raspoloženja, najčešće nagle, ali i suptilne mogu ukazivati na ovisnost o pornografiji,
  • tajnovito ponašanje, ali često agresivno, pogotovo kada roditelj primijeti da gleda neprimjeren sadržaj,
  • brisanje povijesti pretraživanja na internetu,
  • internet najčešće koristi kasno noću,
  • uređaj često nosi u kupaonicu i skriva uporabu elektronike,
  • korištenje seksualno eksplicitnog jezika i crteža,
  • Fizički iscrpljeno dijete koje stalno spava vjerojatno je depresivno, jer ga kontinuirano gledanje pornografije „tjera“ da takav sadržaj gleda iznova i iznova, što je začarani krug u kojem se osjeća zarobljeno i usamljeno i gubi svoj identitet i samopoštovanje.

Ukoliko dijete pokazuje neke od ovih znakova, vjerojatno je ovisno o pornografskim sadržajima i treba pomoć. Izloženost pornografiji nije bezazlena, niti beznačajna i može po djecu i mlade imati traumatske učinke koji dovode do velikog stresa, agresivnog i kompulzivnog seksualnog ponašanja, pa čak i do pokušaja samoubojstva. Dijete najvjerojatnije zbog stida i srama neće potražiti pomoć, pa je na njegovom putu oporavka najvažnija uloga roditelja koji najprije trebaju priznati problem, ponuditi djetetu bezuvjetno povjerenje i ljubav i, što je najvažnije, stalno razgovarati s njim. U ovakvim slučajevima, neophodno je potražiti stručnu pomoć.

Više o ovoj temi, kao i savjete psihologa stručnjaka prof. dr. Ivane Zečević i Saše Risojevića pogledajte u edukativnom videospotu koji je nastao u okviru projekta Regulatorne agencije za komunikacije „Zaštita djece na internetu u sustavima dozvola RAK-a“:

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH