medijska pismensot

„Medijski sat – dan s medijima o medijima“ održan je 21. svibnja 2024. godine u Europe Houseu u Sarajevu kao cjelodnevni događaj namijenjen predstavnicima medija, djeci, nastavnicima, odgojiteljima, knjižničarima i roditeljima. U fokusu ovog „medijskog sata“ našla su se pitanja medijskog odgoja djece i mladih, uloga medija u promoviranju medijske i informacijske pismenosti, te mogućnosti građanskog sudjelovanja u radu medija i produkciji medijskog sadržaja.

„Medijski sat“ otvoren je panel-diskusijom za medije i stručnu javnost „Kako mediji promoviraju medijsku pismenost?“, na kojoj su predstavnici Regulatorne agencije za komunikacije najprije upoznali prisutne s ulogom i obvezama medija u promociji medijske pismenosti. Također, predstavili su rezultate upitnika upućenog svim pružateljima audiovizualnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u Bosni i Hercegovini, a koji se ticao aktivnosti i programskih sadržaja koje su postaje realizirale/emitirale u proteklih godinu dana na neku od tema iz područja medijske pismenosti. „Mediacentar“ Sarajevo iznio je svoja iskustva o suradnji civilnog sektora i medija na području medijske pismenosti. O iskustvima svojih medijskih kuća u promoviranju medijske pismenosti govorile su predstavnice BHRT-a, Al Jazeere Balkans i Radio Active Zenica: Senada Ćumurović, Lejla Mazlić i Ena Čaušević.

Panel-diskusija okončana je diskusijom iz koje je proizašlo sljedećih šest zaključaka:

1. Pružatelji medijskih usluga trebali bi povećati opseg i tematsku raznolikost medijskih sadržaja i drugih resursa u cilju razvijanja naprednih vještina medijske pismenosti svih građana zemlje. Produkcija takvih sadržaja trebala bi biti redovita i usklađena s trendovima i izazovima s kojima se susreće suvremena publika. Distribucija ovakvih sadržaja trebala bi biti oslonjena na svu raspoloživu tehnologiju i komunikacijske kanale.
2. Pružatelji medijskih usluga trebali bi dati doprinos provedbi međunarodnih inicijativa kao što su UNESCO-ov „Globalni tjedan medijske i informacijske pismenosti“, „Dan sigurnijeg interneta“, te nacionalnih kampanja kao što su „Dani medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini“.
3. Medijski radnici, uključujući upravljačke strukture, također bi se trebali dodatno educirati na različite teme iz područja medijske i informacijske pismenosti.
4. Polazeći od obveza države da promovira medijsku pismenost u skladu s odredbama Direktive Europske unije o audiovizualnim medijskim uslugama i preporukama Vijeća Europe, potrebno je osigurati adekvatne resurse za kontinuiranu potporu inicijativama medijske pismenosti, uključujući poticaje za produkciju takvih sadržaja, potporu nacionalnim inicijativama i potporu Mreži za medijsku i informacijsku pismenost.
5. S obzirom na ulogu javnih RTV-servisa, potrebno je na odgovarajući način definirati njihove zakonske obveze promoviranja naprednih vještina medijske pismenosti za građane svih uzrasta.
6. Za potrebe praćenja napretka i izvještavanja o poduzetim mjerama, potrebno je osigurati adekvatnu razmjenu informacija između regulatora, ministarstva i pružatelja medijskih usluga kroz Mrežu za medijsku i informacijsku pismenost.

U okviru „Medijskog sata“, u suradnji s prof. dr. Eminom Dedić Bukvić i studentima/studenticama Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, održane su i pedagoške radionice i predavanja za roditelje i sve one koji sudjeluju u medijskom odgoju djece, nastavnike i odgojitelje, na temu izazova odgajanja u multimedijalnom okruženju, kao i radionice namijenjene djeci od III. do VI. razreda na teme: „Mediji i emocije“ ‒radionica za razvoj medijske i emocionalne pismenosti kod djece, „Što je s druge strane ekrana?“ ‒ adekvatno prepoznavanje i tumačenje informacija, vijesti i ponašanja u digitalnom okruženju, „Biti svoj!“ ‒ izgradnja zdrave slike o sebi, osvrt na društvene mreže i socijalno-emocionalno opismenjavanje.

Također, održane su i medijske radionice za učenike od III. do VII. razreda, knjižničare i nastavnike-voditelje sekcija medijske i informacijske pismenosti, kao i sve one koji sudjeluju u medijskom odgoju djece. Radionice su realizirali novinari i novinarke na sljedeće teme: „Što je iza vijesti dana?“ – upoznavanje s TV-novinarstvom i segmentima iza ekrana, „Pripreme i vođenje intervjua“ – postavljanje pitanja od interesa javnosti, kao i kratka radionica video-produkcije tijekom koje su sudionici pravili izvještaj o „Medijskom satu“ prateći rad videografa.

Organizatori ovog događaja su Fondacija „Mediacentar“ Sarajevo i Regulatorna agencija za komunikacije, uz potporu organizacije Transitions iz Praga, medija i Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. „Medijskom satu“ prisustvovao je veliki broj novinara i predstavnika medija iz čitave BiH, kao i veliki broj članova akademske zajednice, prosvjetnih radnika, studenata i učenika.