U vremenu suvremenih kriza i političkih borbi, mediji i komunikacije opterećeni su ključnim političkim pitanjima kao što su: uređivačka politika, koncentracija vlasništva, konvergencija, informacijska sigurnost i nadzor, kvalitet i raznolikost informacija, središnja uloga koju medijske i komunikacijske platforme imaju u javnoj raspravi i političkim procesima i sl. U takvim okolnostima uloga medijskog aktivizma, koji može doprinijeti zaštiti javnog interesa u medijima, sve je značajnija.
Mediacentar Sarajevo i Mirovni institut iz Ljubljane objavili su 2024. godine izvješće „Mobilizacija za zaštitu javnog interesa: Mapiranje dobrih praksi medijskog aktivizma“, autorice Sanele Hodžić. Izvješće se temelji na ideji medijskog aktivizma kao pokretača promjena u medijskim institucijama, praksama i sadržajima, ali i na ideji stvaranja alternativnih medija, čiji bi sadržaji štitili javni interes i promicali demokratske vrijednosti.
Izvješće donosi definicije i koncepte medijskog aktivizma kao i kratak pregled povijesti medijskog aktivizma. Predstavljeni su i primjeri dobre prakse medijskog aktivizma, iz regije Zapadnog Balkana, Turske, zemalja Europske unije i ostatka svijeta, koji su doprinijeli promjenama u medijskoj politici i praksi, preoblikavanju javnih politika, te podigli svijest javnosti u različitim oblastima. Cilj ovog pregleda dobrih praksi jeste poticanje konkretnijih i svestranijih aktivnosti na zaštiti javnog interesa u medijima i komunikacijama.
Izvješće ističe temeljnu povezanost medijskog aktivizma i medijske i informacijske pismenosti kao preduvjeta za osnaživanje medijski opismenjenih građana. Izvješće, također, nastoji potaknuti koalicije organizacija civilnog društva u okviru projekta „Naši mediji“ i šire, da razvijaju dobre prakse medijske i informacijske pismenosti.
Nositelji medijskog aktivizma u zemljama gdje se provodi navedeni projekat uglavnom su nevladine organizacije i novinarska udruženja, ali i alternativni mediji, proizvođači medijskih sadržaja, znanstveni radnici i slične interesne grupe. Ovakve inicijative često ovise od financiranja pojedinačnih, kratkoročnih projekata i institucionalnih ciljeva, međutim, i dalje postoje brojne dobrovoljne inicijative angažiranih pojedinaca, koji svoju umjetnost ili infrastukturu posvećuju jačanju medija i demokracije.
Na temelju mapiranja slučajeva medijskog aktivizma, predložena je tipologija, u cilju osiguravanja informacija za budući medijski aktivizam, uz inicijative medijske pismenosti unutar i izvan regionalnog projekta „Naši mediji“.
Izvješće preporučuje medijskim aktivistima u regiji da iskoriste trend uvođenja medijske pismenosti u nastavne planove i programe kako bi pogurali dalje promjene. Međutim, konstatira se i to da uspjeh medijskog aktivizma počiva na boljoj mobilizaciji različitih grupa građana, te na sposobnosti aktivista da reagiraju na probleme različitih društvenih grupa. Takve inicijative često nailaze na otpor tradicionalnih medija, pri čemu novinari i novinarska udruženja nemaju dovoljno snage za suprotstavljanje svojim poslodavcima.
Izvješće zaključuje da medijski aktivizam igra sve značajniju ulogu u spriječavanju daljeg pada integriteta medija i komunikacija i da bi se medijski aktivisti trebali sustavno zalagati za temeljna poboljšanja medijskih politika i praksi. Važan dio strategije predstavlja i edukacija građana iz oblasti medijske i informacijske pismenosti, jer samo medijski osnažen pojedinac može doprinijeti zajedničkoj medijskoj i komunikacijskoj reformi.
Mapiranje dobrih praksi provedeno je u razdoblju lipanj – listopad 2023. godine, prvenstveno na temelju sekundarnih istraživanja, ali i na temelju analize sadržaja online izvora i zahtjeva za informacijama upućenim institucijama koje se bave medijima. Istraživanje se oslanja na doprinos istraživača iz sedam zemalja: Ilda Londo (Albanija), Anida Sokol (Bosna i Hercegovina), Florent Spahija (Kosovo), Milica Bogdanović (Crna Gora), Vesna Nikodinoska (Sjeverna Makedonija), Milica Janjatović Jovanović (Srbija) i Sinem Aydinli (Turska).
Izvješće je dostupno ovdje.
