MIP

Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija), u svojstvu koordinatora aktivnosti Mreže aktera u oblasti medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini (Mreža), organizirala je 9. veljače 2026. godine osmi po redu sastanak Mreže. Sastanak je održan u suradnji sa UNICEF-om i suosnivačima Mreže, Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Na sastanku su predstavljena dva izuzetno važna dokumenta: „Ko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influenserima i njihovom sadržaju“, te pravna analiza „Djeca u digitalnom okruženju – implikacije kreiranja i publikovanja korisnički generisanog sadržaja na prava djeteta“. Predstavljeni su i projekti članica Mreže, o kojima je diskutiralo oko 60 stručnjaka iz oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP).

Agencija je iskazala zahvalnost UNICEF-u kao važnom strateškom partneru, vizionarski i dosljedno usmjerenom ka poboljšanju kvalitete života djece i omladine u BiH. Posebno je istaknuto sudjelovanje UNICEF-a u izradi dva dokumenta koja su predstavljena na sastanku, koji će pomoći Agenciji u određivanju strateških koraka i strateškog pristupa u nadvladavanju određenih izazova. Agencija je naglasila važnost zajedničkog, koordiniranog i odgovornog djelovanja svih stručnjaka, organizacija i institucija u okviru Mreže.

UNICEF, kao strateški partner vladinog i nevladinog sektora u oblasti MIP-a, izrazio je zadovoljstvo što su se na jednom mjestu okupili partneri iz različitih sfera djelovanja koji dijele zajednički interes i dijalog u oblasti MIP-а, a angažman mladih vide kao obvezu. Konstatirano je da mladi danas žive u složenom digitalnom okruženju u kojem su kao korisnici društvenih mreža potencijalno izloženi različitim rizicima, pri čemu se o njihovoj ulozi u stvaranju sadržaja rijetko razgovara. Posebno su kao važne istaknute nevladine organizacije, a jedna od njih je i Mreža savjeta/vijeća učenika u BiH, koja kao partner UNICEF-a promovira prava djece u srednjoj školi. Gledajući iz perspektive dječijih prava, naglašena je važnost dijaloga sa mladim ljudima, koji će otvoriti puteve za istinsko sudjelovanje u donošenju odluka za sva pitanja koja se tiču njihovih sadašnjih i budućih života.

Iz Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo istakli su da je bh. Mreža, osnovana prije osam godina, najbrojnija i najraznovrsnija u odnosu na slične mreže u regiji. Od samog početka djelovanja, Mreža je postavila temelje suradnje aktera širokog spektra djelovanja u ovoj oblasti. Podsjetili su da je Mediacentar Sarajevo posvećen promociji MIP, što podrazumijeva aktivno praćenje uključenosti države, obrazovnog sustava, međunarodnih organizacija i sličnih organizacija u svijetu u prepoznavanju ključnih izazova i aktualnih tema u oblasti MIP-a. Kao neke od najvažnih tema Mediacentar ističe: prepoznavanje važnosti profesionalnog novinarstva i njegove uloge u demokratskim društvima, razumijevanje dezinformacija, ulogu umjetne inteligencije, digitalnu sigurnost i etiku, te odgovorno ponašanje online portala i polarizaciju u digitalnom prostoru. Кao prioriteti Mreže prepoznati su razvoj i implementacija strateškog okvira za integraciju MIP-a u obrazovni sustav, unaprijeđenje zajedničkog rada na istraživanjima potrebnim za donošenje odluka o strateškim pravcima kretanja i razumijevanja ključnih potreba obrazovanja u oblasti MIP-a, te zajednička suradnja i razmjena resursa u ovoj oblasti. Mediacentar je također istaknuo važnost istraživanja prezentiranih na sastanku.

Kad je riječ o djelovanju Fakulteta političkih nauka UNSA na polju MIP-a, fokus je stavljen na edukaciju mladih. Podsjećaju da na fakultetu već niz godina postoji predmet Medijska i informacijska pismenost i da svaka godina donosi nova saznanja i izazove u ovoj oblasti. Istaknuta je važnost istraživanja prezentiranih na sastanku, konstatujući da je angažman mladih u ovakvim istraživanjima iznimno značajan i da im je uvijek potrebna odgovarajuća podrška. Razvoj i implementacija strateškog okvira za integraciju MIP-a u obrazovni sustav navodi se kao suštinski važno u razvoju ove oblasti. Nedovoljna implementacija postojećeg strateškog okvira u Kantonu Sarajevo, te neusvajanje novih strategija, problemi su na kojima se treba kontinuirano raditi.

„Ko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influenserima i njihovom sadržaju“ naziv je istraživanja koje je predstavljeno na 8. sastanku Mreže za MIP. Nalaze istraživanja, koje je na inicijativu Agencije proveo UNICEF u suradnji sa Mrežom savjeta/vijeća učenika, predstavio je Irvin Kenović. Kroz anketni upitnik, skoro 2400 mladih iz cijele BiH, u dobi od 15 do 18 godina, iskazalo je svoja razmišljanja, stavove i iskustva u vezi sa influencerima. Naglašeno je da istraživanje ne predstavlja  razmišljanje cijele populacije mladih ljudi o ovoj temi, ali da daje važne podatke o njihovim medijskim i digitalnim navikama i stavovima.

Istraživanje je pokazalo da su influenceri iznimno zastupljeni u digitalnom životu mladih u BiH, prvenstveno kroz sadržaje koje mladi gledaju, temama o kojima razgovaraju, te kao posljedica algoritamskih preporuka. Instagram (93,2%) i TikTok (83,6%) platforme su koje mladi najčešće koriste. Gotovo svi anketirani učenici prate influencere, uz čije sadržaje oko 27% njih provodi 2-4 sata dnevno. Najpraćeniji sadržaji su životni stil, smiješni sadržaji, ljepota i gaming, a kao glavne rizike u praćenju sadržaja influencera, mladi navode govor mržnje, omalovažavanje i nerealne standarde ljepote. Polovina mladih prati influencere iz BiH, dok je druga polovina okrenuta pretežno inozemnim influencerima. Gotovo polovina ispitanika navodi da mišljenje influencera za njih ima određeni značaj, ali zanimljiv je podatak da je samo četvrtina ispitanika navela da su promijenili mišljenje ili ponašanje praćenjem njihovog sadržaja. Većina mladih zna kome prijaviti štetni sadržaj, influencere i platforme smatraju najodgovornijim za njihovo plasiranje, te smatraju da država treba regulirati rad influencera. Kao rješenja, mladi ističu jačanje medijske pismenosti, edukaciju i strožije kontrole.

Pravnu analizu „Djeca u digitalnom okruženju – implikacije kreiranja i publikovanja korisnički generisanog sadržaja na prava djeteta“, koju je izradio UNICEF na inicijativu Agencije, predstavio je autor Elvir Musić. Istakao je da analiza polazi od pretpostavke da digitalni prostor više nije marginalan u životima djece, konstatirajući da današnje generacije ne poznaju život bez digitalnog okruženja. Posebno mjesto u digitalnom prostoru zauzima user-generated content (USG) tj. sadržaji u kojima se djeca pojavljuju kao aktivni akteri sadržaja, a često i kao subjekti sadržaja koje kreiraju roditelji. U takvima sadržajima, djeca privlače publiku, doprinose vidljivosti i povećanju prihoda od takvih sadržaja, pri čemu njihova pravna pozicija ostaje nejasna. U tom kontekstu, postoji čitav niz pitanja bez primjerenog odgovora, a koja se tiču prava djeteta, kao što je pravo na igru, obiteljski život, rast i razvoj itd. Jednako važno je i pitanje mentalnog zdravlja djece u online svijetu, koji izravno utiče na ostvarivanje prava djeteta na razvoj, zaštitu i dobrobit u digitalnom okruženju.

Ključni nalazi ukazuju da BiH posjeduje značajan, ali fragmentiran pravni okvir za zaštitu prava djeteta u digitalnom prostoru. Iako postoje propisi u oblastima zaštite osobnih podataka, obiteljskog prava, rada, medija i komercijalnih komunikacija, oni su razvijani sa pretpostavkom da djeca ne mogu biti aktivni kreatori i nositelji ekonomske vrijednosti u digitalnim ekosustavima. Analiza upozorava da dječije sudjelovanje u monetiziranom i javno distribuiranom online sadržaju često ostaje u „pravnoj sivoj zoni“ između obiteljske autonomije, slobode izražavanja i potencijalne ekonomske eksploatacije. Posebno je naglašeno da roditeljska suglasnost u digitalnom okruženju ne može biti neograničena, te da je potrebna jasnija regulacija koja će u središte staviti najbolji interes djeteta. Studija naglašava važnost daljnjeg dijaloga, jačanja institucionalne koordinacije i razvoja ciljanih rješenja, koja će osigurati učinkovitu zaštitu prava djeteta u digitalnom okruženju.

Na sastanku su predstavljeni projekti i aktivnosti članica Mreže – Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo, Centra za promociju civilnog društva, Sveučilišta u Mostaru, Nauka govori – UG „Nauka i svijet“, Pedagoškog fakulteta UNSA i Udruženja „Nova generacija“ iz Banja Luke.

Regulatorna agencija za komunikacije i partneri iz Mreže za medijsku i informacijsku pismenost uspješno su proveli petu po redu kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti“ koja je pod sloganom „Digitalno snažni“ održana od 23. do 31. oktobra 2025. godine.

Cilj kampanje je zajednička promocija medijske i informacijske pismenosti, poticanje društvene rasprave o ovoj temi, naročito u domenu obrazovanja, te promocija konkretnih resursa izrađenih u ovoj oblasti, kao što su istraživanja, analize, smjernice, materijali za donositelje politika, nastavnike, djecu, roditelje i sve građane.

Kampanja je i ove godine istakla važnost digitalnog osnaživanja i medijskog opismenjavanja bosanskohercegovačkog društva i promovirala projekte različitih aktera u ovoj oblasti.

Program kampanje pogledajte  ovdje.

Tijekom trajanja kampanje, glas o važnosti medijskog opismenjavanja mogao se čuti na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine putem medija koji su se aktivno uključili u kampanju izradom vlastitih materijala i emitiranjem edukativnih audio-vizualnih spotova namijenjenih mladima, koji govore o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, a koje su kreirali Regulatorna agencija za komunikacije i Centar za sigurni internet.

„Dani medijske i informacijske pismenosti“ obilježeni su u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Zenici kroz raznovrsne događaje kao što su predavanja, izložbe, paneli, kviz, takmičenje osnovaca i radionice. Teme koje su se našle u fokusu ovogodišnje kampanje su primjena umjetne inteligencije, prepoznavanje i suzbijanje dezinformacija, uloga knjižnica u 21. stoljeću, razvijanje zdravih medijskih navika djece i mladih, medijska i informacijska pismenost u obrazovanju i dr.

Brojne škole u Bosni i Hercegovini aktivno su se uključile u kampanju i dio nastavnog procesa posvetile ovim temama, koristeći se, između ostalog, edukativnim materijalima koje je za potrebe škola izradila Regulatorna agencija za komunikacije, a koji se bave online sigurnošću i kreiranjem zdravih medijskih navika.

Središnji  događaj ovogodišnje kampanje bila je međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Pedagoški kompas u medijskom labirintu: prilike i izazovi“ održana od 23. do 25. listopada 2025. godine. Konferenciju je organizirao Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u partnerstvu sa Regulatornom agencijom za komunikacije, Fondacijom za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“ Sarajevo i UNESCO-m.

Konferencija je okupila domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti pedagogije, psihologije, obrazovanja, komunikologije i medija s ciljem razmjene znanja i iskustava o ulozi medijske i informacijske pismenosti u suvremenom obrazovanju. Tijekom trodnevnog programa održani su paneli, paralelne sesije, poster prezentacije, te radionice i sajam dobrih praksi. Poseban naglasak konferencije stavljen je na istraživanje i jačanje medijske i informacijske pismenosti kao ključne kompetencije 21. stoljeća, uz razmatranje pedagoških pristupa koji potiču kritičko mišljenje, odgovorno korištenje informacija i sigurnost u digitalnom okruženju.

Ostale teme bavile su se ulogom umjetne inteligencije, modernih tehnologija i aplikacija u obrazovanju, značajem roditeljskih pravila u usvajanju medijskih navika i ponašanja djece i sl.

Detaljan program konferencije pogledajte ovdje.

Zahvaljujući činjenici da sve veći broj institucija i organizacija prepoznaje aktualnost i značaj tema povezanih sa korištenjem digitalnih tehnologija, ovogodišnja kampanja okupila je brojne predstavnike vladinih, nevladinih i međunarodnih organizacija, među kojima su: Odsjek za pedagiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Fondacija za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar Sarajevo“, UNESCO, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, JU OŠ „Brčanska Malta” iz Tuzle, Asocijacija za medijsku edukaciju, demokratizaciju i društvena istraživanja „MEDIANA” iz Tuzle, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Državna organizacija za podršku eTwinning-u u BiH, Prime Communications, UG „Nauka i svijet“, Udruženje „Naša djeca Zenica“, te brojni bosanskohercegovački mediji.

Regulatorna agencija za komunikacije je putem svojih komunikacijskih kanala, Facebook stranica: Regulatorna agencija za komunikacije i Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini i Instagram profila: Webobran propratila i promovirala aktivnosti i događaje svih aktera uključenih u kampanju.

Ovogodišnja kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti“, koju organizira Regulatorna agencija za komunikacije u suradnji s organizacijama i institucijama okupljenim u Mrežu za medijsku i informacijsku pismenost, održati će se od 23. do 31. listopada 2025. godine širom Bosne i Hercegovine pod sloganom „Digitalno snažni“.

Ove godine poseban fokus će biti usmjeren na angažman i ulogu medija u jačanju otpornosti društva na dezinformacije i izazove digitalnog okruženja. Bez aktivnog doprinosa medija i drugih ključnih aktera, nije moguće ostvariti dugoročne rezultate u ovoj oblasti.

Zbog toga se mediji prepoznaju kao ključni partneri u unaprijeđenju medijske i informacijske pismenosti građana, kroz odgovorno izvještavanje, edukativne sadržaje i razvoj pozitivnih medijskih praksi.

„Dani medijske i informacijske pismenosti“ će biti obilježeni nizom aktivnosti članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost: radionicama, predavanjima, izložbama, konkursima, debatama i drugim događajima koji će promovirati teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti.

Središnji događaj kampanje je međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Pedagoški kompas u medijskom labirintu: prilike i izazovi“, koja će se održati od 23. do 25. listopada 2025. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Konferenciju organizira Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u suradnji s Regulatornom agencijom za komunikacije, Fondacijom za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“ i UNESCO-m.

Kampanja „Digitalno snažni“ ima za cilj, po uzoru na tematske kampanje u drugim državama, kao i na EU Media Literacy Week i UNESCO-ov Globalni tjedan medijske i informacijske pismenosti, digitalno osnažiti građane Bosne i Hercegovine, istaknuti društveni značaj medijske pismenosti i promovirati projekte različitih aktera koji doprinose razvoju ove oblasti.

Program kampanje se nalazi ovdje.

Regulatorna agencija za komunikacije je u svojstvu koordinatora aktivnosti neformalne Mreže za medijsku i informacijsku pismenost (MIP) 19. prosinca 2024. godine organizirala sedmi sastanak institucija i organizacija aktivnih u području MIP-a u Bosni i Hercegovini. Sastanak je održan u suradnji s UNESCO-om, Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu u UN Houseu u Sarajevu.

Inkluzivnost inicijativa medijske pismenosti ‒ kako materijale učiniti pristupačnim osobama s poteškoćama u razvoju i/ili invaliditetom, uključivanje publike, a posebno seniora u kreiranje inicijativa, te regulacija vloggera, bile su neke od tema o kojima je na sastanku diskutiralo oko 60 stručnjaka iz područja MIP-a.

Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) naglasila je MIP kao važan segment svog djelovanja, koji značajno doprinosi podizanju svijesti o značaju MIP-a u Bosni i Hercegovini, te istakla da se samo zajedničkim djelovanjem svih članica Mreže za MIP može iskoračiti naprijed u ovom segmentu.  Naglašena je potreba za sustavnim rješenjem u području obrazovanja u BiH, kao i važnost formalizacije uloge koju Agencija ima u području MIP-a. Istaknut je i značaj uključivanja publike u kreiranje inicijativa medijske pismenosti i potreba za provedbom statistički reprezentativnih istraživanja o razini vještina medijske i informacijske pismenosti, uključujući digitalne kompetencije svih građana, te evaluacijom inicijativa medijske pismenosti. Agencija je posebno naglasila planirane aktivnosti usmjerene na kreiranje regulatornog okvira za regulaciju vloggera/kreatora i uploadera videosadržaja. Dat je i kratak osvrt na ovogodišnju kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti – Digitalno snažni“, koja je ocijenjena najboljom do sada, uz prikaz rezultata evaluacijskog upitnika o uspješnosti kampanje.

Foto; Mirza Ajnadžić

UNESCO, kao strateški partner vladinog i nevladinog sektora u području MIP-a, iskazao je zahvalnost za uspješnu suradnju s organizatorima sastanka, kao s ključnim dionicima u ovom području i potvrdio svoju opredijeljenost za unaprjeđenje MIP-a u formalnom i neformalnom obrazovanju. Predstavljen je i plan aktivnosti UNESCO-a na polju MIP-a u Bosni i Hercegovini u narednom razdoblju, koji obuhvaća usvajanje strategija za potporu MIP-u u BiH u formalnom obrazovanju, uvođenje MIP-a u školske kurikulume diljem zemlje, radionice za obrazovne djelatnike u području MIP-a, sudjelovanje u organizaciji Dana MIP-a, te nastavak suradnje sa strateškim partnerima i svim članicama Mreže za BiH. UNESCO je preuzeo i značajne korake kako bi sadržaj koji generiraju korisnici učinio odgovornijim, te su na sastanku istaknute ključne inicijative o stvarateljima digitalnog sadržaja. Iz UNESCO-a su naglasili da pristup medijskim sadržajima osoba s invaliditetom može biti brži, lakši i jeftiniji uz pomoć AI alata.

Predstavnici Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu podsjetili su da izrađena Strategija za medijsko i informacijsko obrazovanje u Kantonu Sarajevo još uvijek nije implementirana, te da je jedan od načina za prevladavanje problema nedostatka koordinacije aktivnosti MIP-a u bh. obrazovanju,  sustavno i zajedničko djelovanje dionika u okviru Mreže za MIP.

Predstavnici Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo naglasili su važnost Mreže za MIP u unaprjeđenju područja MIP-a prema svim društvenim skupinama, te naglasili potrebu sustavnih rješenja, posebice u obrazovnom sektoru. Sajam MIP-a istaknut je kao izvanredan način za suradnju članica Mreže za MIP, uz preporuke članicama Mreže za MIP da svoja eventualna buduća financijska sredstva namijenjena projektima iz područja MIP-a usmjere i u tom smjeru. Predstavljeno je i istraživanje o medijskim navikama starije populacije koje je izvršio „Mediacentar“ Sarajevo, a koje je pokazalo da je ovoj populaciji potrebna dodatna obuka, posebno u segmentu online sigurnosti. Istaknuta je potreba medijskog i informacijskog opismenjavanja šire publike, koja uključuje i roditelje, ali i stariju populaciju.

Prof. dr. Lejla Kafedžić s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu je u okviru sesije o inkluzivnosti inicijativa medijske pismenosti predstavila načine na koje materijale možemo učiniti pristupačnim osobama s poteškoćama u razvoju, ukazala na probleme koje imaju osobe s oštećenjima sluha ili vida u digitalnom pristupu informacijama, ali i na mjere koje treba poduzeti kako bi se ti problemi prevladali. Predstavljen je i standard Easy-to-Read, kao set pravila za lakši pristup informacijama.

O smjernicama za pristup medijskim sadržajima osobama s invaliditetom govorila je predstavnica organizacije JaBiHEU, s posebnim naglaskom na obvezno uključivanje osoba s invaliditetom u sve procese koji se tiču prilagodbe sadržaja njihovoj populaciji, kao i edukaciji. Podsjetila je na „Vodič za prilagodbu medijskih sadržaja“, koji je dostupan i online.

Predstavnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Tuzli istakli su važnost drugačijeg pristupa MIP-u, uz iskazanu potrebu za medijskim i informacijskim opismenjavanjem, posebice u bh. obrazovnim institucijama, koje nemaju jedinstven program za ovo područje.

Predstavnici institucije Ombudsmana za djecu Republike Srpske istakli su preporuke da se u okviru određenih predmeta razmotre mogućnosti proširivanja sadržaja iz područja MIP-a, kao i o potrebi strateškog pristupa inkorporacije generirane umjetne inteligencije u obrazovanje.

Predstavnici Ministarstva obrazovanja i znanosti osvrnuli su se na potrebu da se u okviru Ministarstva mora jasno predočiti važnost MIP-a, te da priliku za bolju implementaciju MIP-a u obrazovni sustav treba tražiti u predstojećoj izmjeni nastavnih programa, te educiranju nastavnika.

Najmlađi sudionici sastanka, članovi Omladinskog panela Centra za sigurni internet „Sigurno dijete“ iznijeli su svoja iskustva u kreiranju, evaluaciji i implementaciji aktivnosti i materijala iz područja medijske pismenosti. Istakli su da educiraju druge učenike o temama iz medijske pismenosti, a posebno sigurnosti na internetu.

Predstavnica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje govorila je o važnosti i načinima educiranja nastavnika iz područja medijske i informacijske pismenosti, platformi za odgojno-obrazovne djelatnike e-Twinning, te je predstavila istraživanja PISA, TIMSS i ICILS.

Predstavnik „Školegijuma“ predstavio je istraživanje „Online lice škola“, koje se odnosi na način na koji škole prezentiraju svoj rad na internetu, te kako bi takva web-stranica trebala izgledati.

Predstavnica Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja govorila je o radu i aktivnostima ove neformalne mreže, uglavnom nevladinih organizacija, ali i drugih dionika zainteresiranih za pitanje regulacije i sigurnosti online prostora.

Na sastanku je istaknuto da je s medijskim i informacijskim opismenjavanjem potrebno započeti u najranijoj dobi, ali da je ono posebno potrebno roditeljima, ali i starijoj populaciji. Mreža za medijsku i informacijsku pismenost ponovno je istaknuta kao ključni segment za razvoj medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini, te da se samo zajedničkim djelovanjem može postići više u ovom području.