Tag:

nasilje

Europska komisija pokreće akciјski plan protiv kibernetičkog nasilja na razini cijele Europske unije

by Amela Lalić 9. ožujka 2026.

Trenutni podatci pokazuju da je svaka šesta mlada osoba u Europi pogođena kibernetičkim nasiljem, dok svaka osma priznaje da je sudjelovala u njemu. Ovi podatci naglašavaju hitnost i relevantnost problema. Kao odgovor na ove brzorastuće izazove, Europska komisija je na Dan sigurnijeg interneta 2026. godine predstavila akcijski plan protiv kibernetičkog nasilja na razini cijele Europske unije.

Digitalna transformacija radikalno je promijenila društvo nudeći djeci i mladima ogromne mogućnosti za razvijanje vještina i kreativnosti. Danas, 97% mladih u Europskoj uniji (EU) svakodnevno koristi internet, dok 65% mladih u dobi između 15 i 24 godine koristi društvene medije kao glavni izvor informacija. Alati umjetne inteligencije, videoigre, aplikacije za razmjenu poruka i online zajednice, koriste se za povezivanje i angažiranje. Međutim, izloženost online predatorima, poticanje na samoozljeđivanje, algoritmi koji izazivaju ovisnost, opasni online izazovi i kibernetičko nasilje, samo su neki od rizika sa kojima se djeca i mladi susreću na internetu.

Kibernetičko nasilje (cyberbulling, online/digitalno nasilje, nasilje na internetu)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala je kibernetičko nasilje kao rastući problem, koji je od 2018. godine u dramatičnom porastu. Digitalno nasilje može se vršiti neizravno putem tekstualnih/glasovnih poruka, telefonskih poziva, širenjem glasina, screenshotova ili manipuliranih sadržaja o žrtvi. Napadi se, također, mogu izvršiti javno ili anonimno u grupama i forumima na društvenim mrežama. Poseban problem predstavlja sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (AI), koji omogućava nove oblike digitalnog zlostavljanja, poput seksualiziranih deepfakeova, često usmjerenih na djevojke i žene.

Ovakvi oblici nasilja osobito su rašireni među školskom djecom i adolescentima, srazmjerno povećanju njihove online aktivnosti.

Ostale grupe posebno izložene različitim oblicima kibernetičkog nasilja su:

Djevojčice i mlade žene koje su često izložene nasilju seksističke i mizogine prirode;
Ranjive skupine gdje kibernetičko nasilje može biti usmjereno na pojedinca zbog njegove/njene percipirane pripadnosti takvim skupinama;
Djeca iz domaćinstava sa niskim prihodima;
Djeca i mladi s invaliditetom koji doživljavaju veću razinu online viktimizacije, uključujući seksualno i rodno uvjetovano nasilje;
Etničke i vjerske manjine, migranti i izbjeglice koji se suočavaju s povećanim rizikom od rasističkog ili diskriminirajućeg nasilja.
LGBTIQ+ zajednice gdje se 63% pripadnika često susreće s nasilnim online sadržajem.

Akcijski plan protiv kibernetičkog nasilja

Europska komisija pozvala je na hitnu akciju u borbi protiv kibernetičkog nasilja. Nedavna istraživanja su pokazala da preko 90% Europljana zahtijeva od vlasti poduzimanje hitnih mjera zaštite djece u digitalnom prostoru. Ove mjere podrazumijevaju snažan, dosljedan i koordiniran odgovor EU na kibernetičko nasilje, prevenciju i digitalno opismenjavanje mladih, kao i poboljšanje i pojednostavljivanje mehanizama za prijavljivanje i podršku žrtvama diljem Unije. Provedba Akcijskog plana odvijat će se u partnerstvu sa državama članicama, civilnim društvom, industrijom, međunarodnim organizacijama i samom djecom.

Akcijski plan uspostavlja koordinirani pristup Europske unije zaštiti maloljetnika od kibernetičkog nasilja jačanjem postojećeg zakonodavstva, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA) i Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD). DSA ima ključnu ulogu u provedbi, zahtijevajući od pružatelja online platformi dostupnih maloljetnicima osiguranje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite. U okviru tekuće evaluacije i revizije AVMSD bi trebao procijeniti načine suzbijanja kibernetičkog nasilja na platformama za dijeljene videozapisa.

Također, plan predviđa učinkovitu provedbu odredbi Zakona o umjetnoj inteligenciji o zabranjenim AI praksama, uključujući njihovo korištenje za kibernetičko nasilje, kao i provedbu obveza transparentnosti Zakona u vezi sa označavanjem i etiketiranjem generiranog AI sadržaja koji se koristi u svrhu digitalnog nasilja.

Države članice pozvane su na uspostavljanje sveobuhvatnih nacionalnih planova za borbu protiv nasilja, uključujući i kibernetičko nasilje, posebno uz podršku EU mreže za prava djece, te na prikupljanje dosljednih, usporedivih podataka o kibernetičkom nasilju uz pomoć mreže Centara za sigurniji internet i platforme Bolji internet za djecu.

Akcijski plan ističe važnost prevencije kibernetičkog nasilja poticanjem zdravih i odgovornih digitalnih praksi od rane dobi. U cilju borbe protiv dezinformacija i promicanja digitalne pismenosti i digitalnog blagostanja, Komisija će izraditi posebne smjernice namijenjene učiteljima i edukatorima. Usporedno s tim, Komisija će proširiti resurse i obuku o kibernetičkom nasilju za škole putem svoje mreže Centara za sigurni internet i platforme Bolji internet za djecu.

Zemlje članice pozvane su da kroz izradu smjernica i obučavanjem dionika kao što su odgajatelji, skrbnici i stručnjaci koji rade sa djecom u različitim područjima ulože dodatne napore u sprječavanje i rano otkrivanje kibernetičkog nasilja, apelirajući da se djeca uključe u izradu politika i provedbu mjera namijenjenih njihovoj dobrobiti.

Akcijski plan ističe važnost uvođenja pristupačne aplikacije za online sigurnost u svim državama članicama. Aplikacija će omogućiti žrtvama digitalnog nasilja jednostavno prijavljivanje uznemiravanja, kao i osiguranje i prijenos dokaza. Države članice moći će aplikaciju prilagoditi nacionalnim potrebama i podržati njeno širenje uz holistički, učinkovit ekosustav podrške.

Komisija će u suradnji sa državama članicama i drugim dionicima pratiti provedbu akcijskog plana, a nalazi će se dijeliti na razini EU-a.

9. ožujka 2026. 0 comment

Medijske teme i dvojbe

Online prijetnje sve češći oblik nasilja nad novinarkama

by Amela Lalić 13. prosinca 2022.

written by Amela Lalić

Uredila: Anida Sokol

Digitalno okruženje preslikava patrijarhalne norme i mizoginiju koji normaliziraju nasilje nad ženama, uključujući online nasilje nad novinarkama.

Rodno zasnovano nasilje je rasprostranjena pojava koju mediji ne predstavljaju kao društveni problem, a svojim izvješćivanjem umanjuju težinu stradanja žena i nedostatak njihove samostalnosti. Istraživanje OSCE-a iz 2019. pokazuje kako je nešto manje od polovine žena (48 posto) u Bosni i Hercegovini doživjelo neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine, uključujući psihičko, fizičko, ekonomsko i seksualno nasilje. Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija otvoren je još jedan prostor za nasilje nad ženama – u digitalnom okruženju. Bilo da je riječ o seksualnom uznemiravanju, osvetničkoj pornografiji ili cyber proganjanju, online nasilje je široko rasprostranjeno, nedovoljno regulirano, ali i nedovoljno tematizirano u bosanskohercegovačkim medijima. Istraživanje UN Women o medijskom izvješćivanju o nasilju nad ženama iz 2020. godine ne bilježi niti jedan slučaj izvješćivanja o online ili digitalnom nasilju u mainstream medijima u BiH.

Broj online napada na novinarke je u porastu, što pokazuju podatci Udruge bosanskohercegovačkih novinara. Novinarke se napadaju na društvenim mrežama putem tweetova, objava na Facebooku, u komentarima na objavama na internetu i na blogovima. Ovi oblici online uznemiravanja uglavnom se ne bave sadržajem tekstova ili priloga koji su novinarke pripremile, već degradiraju novinarku kao ženu. Online zlostavljanje je najučestaliji napad na novinarke u BiH, ali teško ga je istražiti i procesuirati. Jedan od razloga, kako navode autorice Mediji i rod, jest što i platforme društvenih mreža i video streaming servisi odbijaju preuzimanja odgovornosti. Pored toga, izvješća upućuju na praksu nekažnjivosti napada na novinare i novinarke u BiH, naročito online prijetnji koja tužiteljstva odbace jer, prema njima, ne sadrže elemente kaznenoga djela. Autorice izvješća Mediji i rod dodaju da zlostavljački sadržaji ostaju dostupni na internetu, što uzrokuje nastavak traume i preslikavanje kulture nekažnjivosti iz stvarnoga života u digitalno okruženje.

U Bosni i Hercegovini ne postoji zakonodavni okvir koji prepoznaje rodno zasnovanu prirodu zlostavljanja i dezinformacija koje trpe novinarke i političarke. Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje jednak pristup medijima bez obzira na spol, zabranjuje derogativan ili ponižavajući tretman osoba na temelju njihovoga spola i od medija traži da promoviraju ravnopravnost spolova, ali, kako navode autorice izvješća Mediji i rod, ne daje posebnu zaštitu novinarkama i političarkama. Kako bi se utvrdili konkretni uzroci zlostavljanja i način njegovoga širenja, autorice izvješća govore da bi prvi prioritet trebalo biti dosljedno praćenje i prikupljanje podataka o online zlostavljanju. Pored institucionalne podrške, koja uključuje i Agenciju za ravnopravnost spolova na razini države i dva entitetska gender centra, govore da su važni i različiti pokreti i mjesta osnaživanja i zaštite nakon slučajeva zlostavljanja, poput kolegijalne mreže novinarki u Srbiji “Novinarke protiv nasilja”, koja redovito prati i objavljuje izvješća i preporuke u svezi s medijskim izvješćivanjem o rodno zasnovanom nasilju. U izvješću Mediji i rod se navodi da bi i platforma za praćenje mizoginog sadržaja i rodno zasnovanoga nasilja na internetu s mehanizmom prijavljivanja mogla biti djelotvoran resurs. Važno je raditi sa sudovima i tužiteljstvima u prepoznavanju i sankcioniranju online prijetnji, ali i na edukaciji čitavoga stanovništva o online nasilju te edukaciji novinarki kako da prepoznaju i zaštite se od online nasilja.

Ovaj tekst je proizveden uz podršku Vijeća Europe i projekta “Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokraciju”, u okviru Akcijskoga plana za Bosnu i Hercegovinu 2018. – 2021. Financiranje Akcijskoga plana osigurale su Norveška i Luksemburg. Mišljenja izražena u ovom tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju nužno službenu politiku Vijeća Europe.

13. prosinca 2022. 0 comment

Opasni i neprimjereni sadržaji

Smjernice za podršku djeci žrtvama nasilja i njihovim roditeljima

by Amela Lalić 7. rujna 2022.

written by Amela Lalić

Smjernice za podršku djeci žrtvama nasilja i njihovim roditeljima autorice Jasmine Ivanović namijenjene su djeci žrtvama digitalnog nasilja i njihovim obiteljima kao podrška i pomoć u oporavku i prevazilaženju trauma izazvanih nasiljem.

U vremenu u kojem je internet postao dio svakodnevnog života i koji pruža beskrajne mogućnosti za komunikaciju, obrazovanje i razmjenu informacija, njegova „tamna“ strana poziva na oprez, pogotovo kada su u pitanju djeca, čija je linija između stvarnog i online života zamagljena. U digitalnom svijetu u kojem djeca provode većinu svog slobodnog vremena na mreži, obveza roditelja, nastavnika i svih aktera koji su uključeni u život i rad sa djecom je da ih upute u potencijalne rizike i zamke koje vrebaju na internetu i da im u slučaju da postanu žrtve online nasilja pruže punu podršku i pomoć.

Ove smjernice se najprije baziraju na mapiranju, preporukama i primjerima dobre međunarodne prakse i s tim u svezi uključivanja sveobuhvatnog sustava Bosne i Hercegovine i stručnjaka koji se bave ovom tematikom u cilju zaštite djece od nasilja.

U poglavlju Međunarodni pravni okvir prikazani su brojni međunarodni dokumenti, među kojima su i oni koji obvezuju Bosnu i Hercegovinu na intervenciju u slučaju da je dijete postalo žrtva nasilja, posebno ako se radi o seksualnom i digitalnom nasilju.

Dokument predstavlja i modele dobre prakse za zaštitu i podršku djeci žrtvama nasilja i mogući opseg tretmana, posebno u slučajevima seksualnog zlostavljanja koji su počinjeni putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

U poglavlju Podrška djeci žrtvama nasilja, autorica navodi načine kako pristupiti radu s djecom žrtvama koji su zasnovani na znanju o traumi i njenim dugoročnim posljedicama, ističe važnost podrške djeci žrtvama nasilja i predstavlja tretmane namijenjene njihovom oporavku i učinkovite terapijske intervencije, kako za djecu žrtve nasilja, tako i za njihove obitelji.

Kroz analizu literature, ali i politike i prakse relevantne za ovdašnje prilike, dokument tagira moguće modele za njihovo unapređenje.

Publikacija je izrađena je u okviru projekta “Prevencija i borba protiv seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece na internetu u Srbiji i BiH”. Za korištenje u Bosni i Hercegovini publikacija je prilagođena u okviru projekta “Zaustaviti nasilje nad djecom: Prevencija i rad na sprečavanju seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini”, čiju su realizaciju podržali Global Fund to End Violence Against Children i UNICEF.

Publikacija je dostupna OVDJE.

7. rujna 2022. 0 comment

Opasni i neprimjereni sadržaji

Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini

by Amela Lalić 26. srpnja 2022.

written by Amela Lalić

Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini se bave kompleksnim pitanjima koja se tiču nasilja nad djecom u digitalnom okruženju i obuhvaćaju problematiku samog prepoznavanja raznih oblika digitalnog nasilja, njihovog tretiranja unutar medicinskih, pravnih, kriminoloških, tehnoloških i socijalnih disciplina i uspostavljanja mehanizama za prevenciju i borbu protiv nasilja koje se vrši putem informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija. Smjernice donose i popis najznačajnih europskih i bh. pravnih propisa i standarda za borbu protiv zlostavljanja djece putem informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, kao i popis relevantnih institucija, vladinih i nevladinih organizacija, te regulatornog tijela, koje u okviru svog segmenta djelovanja mogu aktivno doprinijeti borbi protiv ovakve vrste nasilja nad djecom. Na kraju, publikacija donosi rječnik ključnih termina za ovu oblast, koji su sadržani u tekstu Smjernica.

Smjernice su izradili priznati stručnjaci iz ove oblasti okupljeni u projektu Međunarodnog foruma solidarnosti – EMMAUS, a dostupne su OVDJE.

26. srpnja 2022. 0 comment

Bolji i sigurniji internet

Videosadržaji za djecu i roditelje o nasilju na internetu

by Amela Lalić 30. ožujka 2022.

written by Amela Lalić

Nasilje može imati najrazličitije oblike i nije uvijek jednostavno prepoznati da je netko zlostavljan. Kao i u stvarnom, i u digitalnom svijetu posebno su u opasnosti djeca i potrebno je da djeca i njihovi roditelji znaju što je to nasilje na internetu i kako se mogu zaštititi od takvog nasilja.

Plavi telefon donosi nekoliko edukativnih i informativnih videa namijenjenih roditeljima i djeci o tome šta je nasilje na internetu, kako ga prepoznati, kako uočiti da je dijete žrtva takvog nasilja i kome se obratiti u tom slučaju.

Žrtve nasilja se, bilo na internetu ili u stvarnom životu, suočavaju s velikim strahom i sumnjaju u sebe i svoje vrijednosti, a posebice djeca, koja ne znaju kome da se obrate u tom slučaju. U ovom videu roditelji mogu saznati kako prepoznati 5 znakova da je njihovo dijete možda izloženo nasilju, kako da mu pruže potporu i komu da se obrate u takvim

Djeca se na internetu često suočavaju sa ismijavanjem, prijetnjama i sadržajima uvredljivog sadržaja i pri tome osjećaju krivicu za nasilje koje im se dešava. U ovom videu djeca mogu saznati šta je to nasilje putem interneta, kako se zaštititi na internetu i dobiti korisne savjete Plavog telefona, kojem se uvijek mogu obratiti za podršku u takvim slučajevima.

Internet je sjajno i zabavno mjesto, ali i mjesto gdje je svako treće dijete žrtva nasilja na internetu i gdje je izloženo ismijavanju i izrugivanju, a takve poruke djecu mogu boljeti jednako kao i da su izgovorene. U ovom videu djeca mogu saznati da takvo ponašanje nije u redu i da trebaju potražiti potporu nekoga tko će ih zaštititi ukoliko im se nešto slično dogodilo i ako se pri tome osjećaju tužno, potišteno i usamljeno. Plavi telefon donosi savjete kako to mogu učiniti.

Mnoga djeca ne znaju da kada postave ili podijele svoju fotografiju ili osobne podatke na internetu, oni postaju vidljivi svima, pa i nepoznatim ljudima koji nisu njihovi prijatelji i koji ih mogu zlouporabiti i time im nanijetu štetu. U ovom videu djeca mogu saznati što su grooming i sexting i zašto je važno da dobro razmisle prije nego što to urade.

30. ožujka 2022. 0 comment

Bolji i sigurniji internet

Kako prepoznati da je dijete žrtva digitalnog nasilja?

by Amela Lalić 18. siječnja 2022.

written by Amela Lalić

Dostupnost različitih elektroničkih uređaja kao štu su smartphone, tablet, kompjutor i dr. uz pomoć kojih djeca još od najranijeg djetinjstva pristupaju internetu, dovodi do problema u sigurnosnom aspektu njegovog korištenja i potencijalnom riziku da djeca postanu žrtve nasilja na mreži. Zabrinuti roditelji često ne znaju kako mogu prepoznati da je njihovo dijete žrtva digitalnog nasilja, koje se često događa upravo u njihovoj nazočnosti i pod njihovim nadzorom.

Istraživanje o medijskim navikama djece i stavovima roditelja koje su 2019. godine proveli Regulatorna agencija za komunikacije i UNICEF u BiH pokazalo je da djeca uglavnom vide pozitivne strane društvenih mreža, stranica i aplikacija koje koriste, a adolescenti češće nego ostali ističu da im društvene mreže pomažu da uspostave i održavaju prijateljstva. Međutim, adolescenti češće primjećuju i njihove negativne strane, kao što je osjećaj pritiska da se bude popularan i prisustvo zlobnih komentara i postupaka. Roditelji su prema istraživanju osrednje zabrinuti u vezi s potencijalno štetnim aspektima aktivnosti njihovog djeteta na internetu. Roditelji u Bosni i Hercegovini nisu sigurni, kada je njihovo dijete u pitanju, nadmašuju li prednosti interneta rizike i imaju li dovoljno znanja da pomognu svom djetetu da ostane sigurno na internetu, posebice kada su u pitanju starija djeca.

Zato je veoma važno da se roditelji upoznaju s vrstama digitalnog nasilja, načinima na koje se oni vrše i znakovima upozorenja da je njihovo dijete možda žrtva internetskog zlostavljača.

Digitalno nasilje (cyberbullying) može uključivati neželjeno kontaktiranje (cyberstalking), seksualno ili emocionalno zlostavljanje, kao i razne načine ponižavanja, ignoriranja, prijetnji, zastrašivanja i dr. Može se događati bilo gdje, bilo kada i ponavljati se tijekom duljeg vremenskog razdoblja, a njegovi učinci mogu naškoditi fizičkom, mentalnom i psihičkom zdravlju djeteta i potrajati i u odrasloj dobi.

Digitalno nasilje mogu vršiti svi. Odrasli, djeca, nepoznati ljudi, članovi obitelji ili bliski prijatelji, a meta zlostavljača može biti bilo koje dijete. Posebice su izložena djeca iz ranjivih skupina, sramežljiva i introvertna djeca, ali i ona koja su popularna i uspješna. Mnoga djeca ne žele priznati da su žrtve online uznemiravanja i zlostavljanja, zbog čega je važno da roditelji uoče ukoliko se nešto tako dešava, a neki od uobičajenih znakova upozorenja koji na to ukazuju su:

Promjena u izgledu i ponašanju

To je prvi znak da nešto nije u redu. Strah i uznemirenost uzrokovani zlostavljanjem mogu dovesti do poremećaja u ishrani i spavanju, kao i do naglih promjena raspoloženja. Dijete postaje povučeno i tajnovito, a tuga, plač, ljutnja, bijes, osjećaj srama i krivnje oslikavaju duboki emocionalni problem, koji iznimno umanjuje njegovo samopouzdanje.

Cottonbro/Pexels

Korištenje tehnologije

Dijete provodi na mreži više ili manje vremena nego inače ili iznenada napusti društvene mreže.
Izgleda zabrinuto, uplašeno ili ljutito nakon aktivnosti na internetu koje često sakriva.
Sakriva identite osoba s kojima komunicira.
U svojim elektroničkim uređajima posjeduje više različitih sadržaja i kontakata nego prije.
Povlači se u zasebne prostorije kada dobije poruku ili e-mail i ne dozvoljava drugima pristup svojim elektroničkim uređajima.

Loš uspjeh u školi i izbjegavanje škole i hobija

Nedostatak pozornosti i koncentracije u školi uzrokovan stresom, nesanicom ili strahom može dovesti do pada školskih ocjena i aktivnosti, izbjegavanja odlaska u školu, uz izgovore djeteta da se loše osjeća, te iznenadnog napuštanja hobija (sport, glazba i sl.).

Promjena socijalnih navika i izolacija

Djeca odjednom primjetno gube kontakt sa svojim dotadašnjim prijateljima i stvaraju nova prijateljstva, a ponekad se potpuno izoliraju od društva.

Budući da djeca veliki dio dana provedu u školi, važnu ulogu u njihovoj zaštiti imaju nastavnici. Promjene ponašanja u razredu koje mogu ukazati da je dijete žrtva online nasilja, a posebice vršnjačkog su:

vidljiva tuga i izbjegavanje kontakta očima,
nekontrolirani izljevi bijesa i ljutnje,
povlačenje u sebe i izbjegavanje druženja s drugom djecom, koja ga i često ismijavaju,
slabiji angažman za vrijeme nastave nego prije,
slabiji školski rezultati.

Ako dijete prizna da je zlostavljano, s velikom pozornošću ga treba saslušati, reći mu da za to nije krivo i dati mu punu potporu, a zlostavljanje prijaviti.

U Bosni i Hercegovini digitalno nasilje se može prijaviti, između ostalih, Centru za sigurni internet, Ombudsmenu za djecu Republike Srpske, Plavom telefonu i dr., a ukoliko je riječ o porukama kojima je ugrožena vaša ili sigurnost vama bliske osobe, potrebno je o svemu obavijestiti policiju.

Korisne savjete o ovoj temi donose prof. dr. Ivana Zečević i Saša Risojević u edukativnom video spotu koji je nastao u okviru projekta Regulatorne agencije za komunikacije „Zaštita djece na internetu u sistemima korisnika dozvola RAK-a“: https://www.youtube.com/watch?v=5Lf6n0FxOlE

O elektronskom nasilju riječ je i u kratkom video klipu koji je nastao u okviru pomenutog projekta: https://www.youtube.com/watch?v=xRm1GwNz3LQ

18. siječnja 2022. 0 comment

Kutak za djecu i mlade Neželjeno kontaktiranje

Što je to digitalno nasilje, kako da ga prepoznate, izbjegnete i kako da reagirate ukoliko se nađete u ulozi žrtve?

by Sanja Dokić-Mrša 22. rujna 2021.

written by Sanja Dokić-Mrša

Je li vam se ikad učinilo da ne možete razlučiti neprijatnu od uznemirujuće ili čak prijeteće poruke? Kako biste bili u stanju digitalno nasilje pravovremeno prepoznati i adekvatno mu se suprotstaviti, potrebno je da znate što ja to digitalno nasilje i koji su njegovi pojavni oblici.

Razvitkom digitalne tehnologije i uređaja bez kojih ne možemo zamisliti našu svakodnevicu, komunikacijski kanali postali su sve brojniji i dostupniji. Olakšana i intenzivirana komunikacija pomogla je u rješavanju mnogih problema, ali je isto tako stvorila ili intenzivirala neke druge probleme. To su, između ostalog, različiti oblici digitalnog nasilja među kojima je i neželjeno kontaktiranje i uznemiravanje (cyberstalking).

Digitalno nasilje, nasilje na internetu ili cyberbullying predstavlja korištenje digitalnih uređaja u cilju uznemiravanja, uhođenja, zastrašivanja ili ponižavanja drugih. Nerijetko biva propraćeno i drugim oblicima nasilja u stvarnom životu. Premda se odvija u digitalnom/virtualnom prostoru, može proizvesti brojne negativne posljedice u stvarnom životu i utjecati na psihičko i fizičko stanje žrtve. Najčešće se odvija na društvenim mrežama, putem elektroničke pošte, chat soba, web-stranica, blogova i internet foruma u vidu slanja uznemirujućih poruka/slika, neželjene pošte i virusa, širenja laži, krađe elektroničkog identiteta, objavljivanja privatnih podataka, uključujući eksplicitan seksualni sadržaj i sl.

Ukoliko se stjecajem okolnosti nađete u ulozi žrtve digitalnog nasilja, najbolje što možete učiniti jeste o tome obavijestiti neku odraslu osobu od povjerenja: roditelja/skrbnika, osobu blisku obitelji, nastavnika, školskog psihologa, pedagoga, upravu škole ili nekog drugog tko će znati kako postupiti u datoj situaciji i zaštititi vas od daljnjeg uznemiravanja. Ukoliko su nasilnici djeca, učenici iste škole koju pohađate, o tome je potrebno obavijestiti školu.

U Bosni i Hercegovini postoje brojni načini na koje možete prijaviti digitalno nasilje, između ostalih Centar za sigurni internet, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Plavi telefon itd. Ukoliko je riječ o porukama koje ugrožavaju vašu ili sigurnost vama bliske osobe, potrebno je o svemu obavijestiti policiju.

Cyberstalking

Jedan od najčešćih oblika digitalnog nasilja jeste neželjeno kontaktiranje ili uznemiravanje – cyberstalking koje može biti usmjereno kako na pojedinca, tako i na skupinu ljudi, ili pak čitavu organizaciju, a koristi se u svrhu klevete, zastrašivanja, prijetnji, vrijeđanja putem interneta, pa i krađe identiteta. Često se takvo uznemiravanje ne prepoznaje na samom početku, kada se određene negativne poruke doživljavaju kao bezazlene ili čak zabavne. Uskoro, ukoliko je zaista riječ o cyberstalkingu, one postaju otvoreno uznemirujuće, prijeteće, pa i zastrašujuće.

Na meti cyberstalkinga mogu se naći svi. Najčešće su to osobe koje nasilnici osobno poznaju: članovi obitelji, emotivni ili poslovni partneri, prijatelji i poznanici, ili osobe čiju pažnju žele privući. Motivi takvog ponašanja mogu biti različiti: od mentalnih problema počinitelja, preko osvete, romantičnih težnji, financijske dobiti, do želje za ostvarivanjem potpune kontrole nad životom žrtve.

Cyberstalkeri mogu vrebati i potpuno nepoznate osobe, npr. poznate i slavne ličnosti. Veoma ih je teško identificirati, jer se često pojavljuju kao anonimne osobe, koriste lažne identitete i mijenjaju svoje internet adrese.

Izvor: HaticeEROL/Pixbay

Kako biste izbjegli da postanete žrtva cyberstalkinga, poželjno je da činite sljedeće:

redovito ažurirajte softver;
smanjite količinu dostupnih ličnih podataka na internetu i po mogućnosti dodajte i određenu količinu lažnih podataka;
sakrijte svoju IP adresu;
obavijestite se o načinima zaštite privatnosti na društvenim mrežama.

Što trebate učiniti ukoliko postanete žrtva cyberstalkinga?

Ne reagirajte i ne upuštajte se u interakciju, zato što nasilnik upravo želi to: svojim ponašanjem izazvati vašu reakciju.
Po mogućnosti, „povucite“ se na izvjesno vremensko razdoblje s mreže, ili barem smanjite vrijeme boravka na mreži.
Promijenite sve svoje lozinke, e-mail adresu i pokušajte zaštititi svoje osobne i profesionalne podatke.
Blokirajte i prijavite nasilnika svim društvenim mrežama putem kojih ste izloženi digitalnom nasilju, sakupivši prethodno dokaze putem screenshota ili sl.
Nipošto ne pristajte na osobni kontakt s nasilnikom.

Koji su ostali oblici digitalnog nasilja?

Lažno predstavljanje na internetu – neovlašteno korištenje tuđeg imena na internetu i lažno predstavljanje na mreži u cilju prijetnje, prijevare, zastrašivanja ili krađe identiteta.
Catfishing – stvaranje lažnog identiteta na društvenim mrežama u cilju upoznavanja na mreži. Često se radi o novim i nepotpunim profilima, čiji vlasnici potenciraju brzo upoznavanje na mreži, bez osobnog kontakta.
Trolling – davanje neželjenih, provokativnih i manipulativnih komentara na mreži, najčešće na internetskim forumima, koji mogu izazvati svađe, ili uznemiriti ljude.
Doxxing – objavljivanje tuđih osobnih podataka na mreži u cilju pozivanja drugih na uznemiravanje date osobe.
Seksualno uznemiravanje na mreži – razni oblici uznemiravanja kao što su objavljivanje eksplicitnih fotografija ili videosnimaka, slanje nepoželjnih seksualnih zahtjeva i dr.

22. rujna 2021. 0 comment

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

nasilje

Europska komisija pokreće akciјski plan protiv kibernetičkog nasilja na razini cijele Europske unije

Online prijetnje sve češći oblik nasilja nad novinarkama

Smjernice za podršku djeci žrtvama nasilja i njihovim roditeljima

Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini

Videosadržaji za djecu i roditelje o nasilju na internetu

Kako prepoznati da je dijete žrtva digitalnog nasilja?

Što je to digitalno nasilje, kako da ga prepoznate, izbjegnete i kako da reagirate ukoliko se nađete u ulozi žrtve?

Kontaktirajte nas