nasilje

Je li vam se ikad učinilo da ne možete razlučiti neprijatnu od uznemirujuće ili čak prijeteće poruke? Kako biste bili u stanju digitalno nasilje pravovremeno prepoznati i adekvatno mu se suprotstaviti, potrebno je da znate što ja to digitalno nasilje i koji su njegovi pojavni oblici.

Razvitkom digitalne tehnologije i uređaja bez kojih ne možemo zamisliti našu svakodnevicu, komunikacijski kanali postali su sve brojniji i dostupniji. Olakšana i intenzivirana komunikacija pomogla je u rješavanju mnogih problema, ali je isto tako stvorila ili intenzivirala neke druge probleme. To su, između ostalog, različiti oblici digitalnog nasilja među kojima je i neželjeno kontaktiranje i uznemiravanje (cyberstalking).

Digitalno nasilje, nasilje na internetu ili cyberbullying predstavlja korištenje digitalnih uređaja u cilju uznemiravanja, uhođenja, zastrašivanja ili ponižavanja drugih. Nerijetko biva propraćeno i drugim oblicima nasilja u stvarnom životu. Premda se odvija u digitalnom/virtualnom prostoru, može proizvesti brojne negativne posljedice u stvarnom životu i utjecati na psihičko i fizičko stanje žrtve. Najčešće se odvija na društvenim mrežama, putem elektroničke pošte, chat soba, web-stranica, blogova i internet foruma u vidu slanja uznemirujućih poruka/slika, neželjene pošte i virusa, širenja laži, krađe elektroničkog identiteta, objavljivanja privatnih podataka, uključujući eksplicitan seksualni sadržaj i sl.

Ukoliko se stjecajem okolnosti nađete u ulozi žrtve digitalnog nasilja, najbolje što možete učiniti jeste o tome obavijestiti neku odraslu osobu od povjerenja: roditelja/skrbnika, osobu blisku obitelji, nastavnika, školskog psihologa, pedagoga, upravu škole ili nekog drugog tko će znati kako postupiti u datoj situaciji i zaštititi vas od daljnjeg uznemiravanja. Ukoliko su nasilnici djeca, učenici iste škole koju pohađate, o tome je potrebno obavijestiti školu.

U Bosni i Hercegovini postoje brojni načini na koje možete prijaviti digitalno nasilje, između ostalih Centar za sigurni internet, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Plavi telefon itd. Ukoliko je riječ o porukama koje ugrožavaju vašu ili sigurnost vama bliske osobe, potrebno je o svemu obavijestiti policiju.

Cyberstalking

Jedan od najčešćih oblika digitalnog nasilja jeste neželjeno kontaktiranje ili uznemiravanje – cyberstalking koje može biti usmjereno kako na pojedinca, tako i na skupinu ljudi, ili pak čitavu organizaciju, a koristi se u svrhu klevete, zastrašivanja, prijetnji, vrijeđanja putem interneta, pa i krađe identiteta. Često se takvo uznemiravanje ne prepoznaje na samom početku, kada se određene negativne poruke doživljavaju kao bezazlene ili čak zabavne. Uskoro, ukoliko je zaista riječ o cyberstalkingu, one postaju otvoreno uznemirujuće, prijeteće, pa i zastrašujuće.

Na meti cyberstalkinga mogu se naći svi. Najčešće su to osobe koje nasilnici osobno poznaju: članovi obitelji, emotivni ili poslovni partneri, prijatelji i poznanici, ili osobe čiju pažnju žele privući. Motivi takvog ponašanja mogu biti različiti: od mentalnih problema počinitelja, preko osvete, romantičnih težnji, financijske dobiti, do želje za ostvarivanjem potpune kontrole nad životom žrtve.

Cyberstalkeri mogu vrebati i potpuno nepoznate osobe, npr. poznate i slavne ličnosti. Veoma ih je teško identificirati, jer se često pojavljuju kao anonimne osobe, koriste lažne identitete i mijenjaju svoje internet adrese.

Izvor: HaticeEROL/Pixbay

Kako biste izbjegli da postanete žrtva cyberstalkinga, poželjno je da činite sljedeće:

• redovito ažurirajte softver;
• smanjite količinu dostupnih ličnih podataka na internetu i po mogućnosti dodajte i određenu količinu lažnih podataka;
• sakrijte svoju IP adresu;
• obavijestite se o načinima zaštite privatnosti na društvenim mrežama.

Što trebate učiniti ukoliko postanete žrtva cyberstalkinga?

• Ne reagirajte i ne upuštajte se u interakciju, zato što nasilnik upravo želi to: svojim ponašanjem izazvati vašu reakciju.
• Po mogućnosti, „povucite“ se na izvjesno vremensko razdoblje s mreže, ili barem smanjite vrijeme boravka na mreži.
• Promijenite sve svoje lozinke, e-mail adresu i pokušajte zaštititi svoje osobne i profesionalne podatke.
• Blokirajte i prijavite nasilnika svim društvenim mrežama putem kojih ste izloženi digitalnom nasilju, sakupivši prethodno dokaze putem screenshota ili sl.
• Nipošto ne pristajte na osobni kontakt s nasilnikom.

Koji su ostali oblici digitalnog nasilja?

• Lažno predstavljanje na internetu – neovlašteno korištenje tuđeg imena na internetu i lažno predstavljanje na mreži u cilju prijetnje, prijevare, zastrašivanja ili krađe identiteta.
• Catfishing – stvaranje lažnog identiteta na društvenim mrežama u cilju upoznavanja na mreži. Često se radi o novim i nepotpunim profilima, čiji vlasnici potenciraju brzo upoznavanje na mreži, bez osobnog kontakta.
• Trolling – davanje neželjenih, provokativnih i manipulativnih komentara na mreži, najčešće na internetskim forumima, koji mogu izazvati svađe, ili uznemiriti ljude.
• Doxxing – objavljivanje tuđih osobnih podataka na mreži u cilju pozivanja drugih na uznemiravanje date osobe.
• Seksualno uznemiravanje na mreži – razni oblici uznemiravanja kao što su objavljivanje eksplicitnih fotografija ili videosnimaka, slanje nepoželjnih seksualnih zahtjeva i dr.