Utvrđeno je da djeci na internetu prijeti pet kategorija rizika. To su: rizici povezani sa sadržajem, rizici povezani sa ponašanjem, rizici povezani sа kontaktima, rizici za potrošače i opći rizici (rizici povezani sa naprednom tehnologijom, rizici po zdravlje i opće dobro, dodatni rizici po privatnost i zaštitu podataka). Kako bi doprinijela zaštiti maloljetnika, koja je definirana kao važan politički cilj Europske unije, Europska komisija objavila je u listopadu 2025. Smjernice o mjerama za postizanje visokog nivoa privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu u kontekstu primjene Akta o digitalnim uslugama (DSA).

Smjernice sadrže mjere za zaštitu djece od svih pet kategorija rizika među kojima su izloženost nezakonitom ili štetnom sadržaju, vrbovanje (grooming), izazivanje ovisnosti, digitalno nasilje, manipulativno oglašavanje itd. Cilj smjernica, između ostalog, jeste i pružanje pomoći koordinatorima za digitalne usluge i nadležnim nacionalnim tijelima u primjeni i tumačenju članka 28. Uredbe (EU) 2022/2065 (DSA).

Pored službene verzije, Europska komisija izradila je posebnu verziju smjernica namijenjenu roditeljima u formi brošure.

Smjernice sadrže mjere kojih bi se trebale pridržavati online platforme dostupne maloljetnicima u cilju osiguranja visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu, među kojima su:

stavljanje prava djece na prvo mjesto,
ugrađivanje načela privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika u sam dizajn platforme,
primjena točnih i pouzdanih metoda provjeravanja uzrasta korisnika,
postavljanje najviše razine privatnosti, sigurnosti i zaštite u okviru zadatih postavki (default) na računima maloljetnika,
kreiranje internet interfejsa sukladno uzrastu maloljetnika,
prilagođavanje dizajna i funkcioniranja sustava za preporučivanje namijenjenog maloljetnicima,
uvođenje učinkovitije moderacije štetnih sadržaja,
omogućavanje jednostavnog prijavljivanja neprimjerenih objava,
uvođenje učinkovitijih mjera za podršku korisnicima (maloljetnicima) i roditeljima/starateljima.

Opća načela na kojima počivaju smjernice su: proporcionalnost i primjerenost, zaštita prava i interesa djeteta, integriranje visokih standarda privatnosti, sigurnosti i zaštite u dizajn/razvoj/rad usluga internet platformi i dizajn usluga internet platformi dostupnih maloljetnicima sukladno njihovim razvojnim, kognitivnim i emocionalnim potrebama.

Poput DSA, smjernice usvajaju pristup utemeljen na procjeni rizika, priznajući da različite platforme mogu predstavljati različite vrste rizika za maloljetnike, u ovisnosti od njihove prirode, veličine, svrhe i korisničke baze.

Smjernice se odnose na sve online platforme dostupne maloljetnicima, uključujući i pružatelje vrlo velikih internet platformi (YouTube, Instagram, Facebook i sl.) i vrlo velike internet pretraživače (Google, Bing i sl). Smjernice se ne primjenjuju na pružatelje internet platformi koji se smatraju mikropoduzećima i malim poduzećima, kao ni na aplikacije za razmjenu poruka (npr. Messenger, Telegram i sl.).

Ovo su neke od ključnih preporuka:

Postavljanje najviše razine privatnosti, sigurnosti i zaštite u okviru zadatih postavki (default) na računima maloljetnika kako bi njihove osobne informacije, podatci i sadržaji na internetu bili skriveni od osoba s kojima nisu povezani, čime se smanjuje rizik od neželjenih kontakata.
Izmjene sustava za preporuke na platformama radi smanjenja rizika opetovanog izlaganja djece istim/štetnim sadržajima; omogućavanje maloljetnicima potpuno i trajno resetiranje preporučenog popisa sadržaja.
Omogućavanje blokiranja i utišavanja bilo kog korisnika, uz obvezno spriječavanje dodavanja u virtualne grupe bez izričite suglasnosti maloljetnika, u cilju prevencije digitalnog nasilja.
Zabrana preuzimanja ili pravljenja snimaka ekrana sadržaja koje objavljuju maloljetnici, kako bi se spriječila neželjena distribucija seksualiziranih ili intimnih materijala i slučajevi seksualne ucjene.
Isključivanje u okviru zadatih postavki funkcija koje potiču prekomjerno korištenje kao što su broj znakova “sviđa mi se” ili “reakcija”, “održavanje uspješnog niza” (streaks), obaviještenje da korisnik tipka, “potvrde čitanja”, automatska reprodukcija video-sadržaja (autoplay) i automatska obavještenja (notifikacije). Uklanjanje elemenata dizajna koji su pretežno usmjereni na izazivanje ovisnosti i onemogućavanje automatskog aktiviranja chatbotova i filtera umjetne inteligencije integriranih u platforme.
Isključivanje filtera koji se mogu povezati sa negativnim uticajem na poimanje vlastitog tijela, samopoštovanje i mentalno zdravlje.
Isključivanje funkcija kao što su geolokacija, mikrofon, pristup fotografijama i kameri, sinkronizacija kontakata i sve funkcije praćenja koje nisu nužne.
Osiguravanje da sustavi za preporučivanje daju prednost izričitim pozitivnim ili negativnim preferencijama korisnika i da se oslanjaju na implicitne signale koji se temelje na obrascima pretraživanja na platformi tek nakon što se procijeni je li to u najboljem interesu maloljetnika, pri čemu treba uzeti u obzir načela smanjenja količine podataka i transparentnosti. Takođe, osigurati da se sustavi za preporučivanje ne oslanjaju na prikupljanje podataka o ponašanju koje obuhvata aktivnosti maloljetnika izvan platforme.
Zaštita djece od iskorištavanja na temelju nedostatka komercijalne pismenosti – spriječavanje izloženosti oglasima i praksama koje mogu biti manipulativne, nezakonite, neetične, dovesti do neželjenih troškova ili poticati ovisničko ponašanje, uključujući virtualne valute i plaćene nagradne kutije (loot box).
Unaprijeđenje moderacije i alata za prijavljivanje – obvezno uvođenje brzog povratnog odgovora korisnicima i propisivanje minimalnih zahtjeva za alate roditeljske kontrole.
Dizajniranje alata za roditelje/staratelje na načelima komunikacije, učenja i osnaživanja, a ne kontrole, i podupiranje autonomije i samostalnosti maloljetnika. Osigurati da ovi alati budu učinkoviti i da ne smiju nesrazjerno ograničavati prava maloljetnika na privatnost ili pristup uslugama.

Smjernice također preporučuju uporabu učinkovitih alata za potvrdu uzrasta koji će biti precizni, pouzdani, otporni (da ih nije lako zaobići), nenametljivi (u smislu zadiranja u prava korisnika) i nediskriminatorni. Pružatelji internet platformi koje su dostupne maloljetnicima mogli bi na taj način mlađim korisnicima ograničiti pristup sadržajima koji nisu prilagođeni njihovom uzrastu kao što su igre na sreću, pornografija, vrbovanje i sl. Osim toga, uz pomoć alata za provjeru uzrasta platforme bi mogle onemogućiti odraslim osobama da pristupe određenim platformama predviđenim za maloljetnike, osim u zakonski opravdane svrhe i tako smanjiti rizik od neželjenih kontakata. Najzad, alati za provjeru uzrasta potencijalno će podržati dizajn same usluge koji je primjeren uzrastu, čime bi se doprinijelo stvaranju sigurnijih internet prostora za djecu i mlade.

Najkasnije nakon 12 mjeseci, Europska komisija preispitati će ove smjernice uzimajući u obzir praktično iskustvo u primjeni DSA, kao i tehnološke, društvene i regulatorne promjene u tom području.

Autor: Ernad Osmić

Pojam influencera i TikToka

Ideja influencera nije nova pojava. Od kada postoje ljudska društva, postoje i oni unutar njih kojima većina nas pridaje veću pozornost nego drugima. Bili to političari, glumci, glazbenici ili šamani i lideri kultova – influenceri su oduvijek bili među nama i oblikovali su javno mnijenje i vrijednosti jednog društva.

Pojavom društvenih mreža i sofisticiranih algoritmova stvorio se, međutim, jedan jaz između popularnosti nekog influencera i njegove ili njezine razine talenta koji bi tu popularnost opravdao. Mnogi kritičari današnjih influencera uživaju isticati kako u “njihovo vrijeme nitko nije mogao biti popularan ako nije imao neki izražen talent“. Međutim, analizom medijskog sadržaja iz prošlosti nije teško pobiti ovaj argument.

Vratimo li se samo deceniju ili dvije u prošlost, naići ćemo na ogromnu popularnost reality emisija, u kojima su ti isti kritičari TikToka i današnjih influencera pridavali značaj baš takvim osobama koje oni danas karakteriziraju kao netalentirane.

Iako se, dakle, kritici influencera može pristupiti iz kuta talenta, ono nam ne može pomoći u analizi suštine problema, tj. utjecaja influencera na djecu i omladinu. Koje vrijednosti prenose; kako njihov sadržaj utječe na emocionalni i psihički razvitak mladih osoba; i što često stoji iza medijskih poruka koje se serviraju tim mladim osobama.

S tim na umu, ovaj članak ne treba shvatiti kao kritiku mladih ljudi zašto vole i konzumiraju ono što je popularno, nego više kao analizu tog sadržaja, bez obzira na to što mi mislili o njegovom kvalitetu.

Pojavom društvenih mreža omogućeno je da svatko postane influencer. Ili, bolje rečeno, pojavom društvenih mreža omogućeno je da svatko ima priliku postati influencer. Društvene mreže su, na kraju krajeva, samo medij, alati kojima prenosimo poruke i sadržaj. Facebook, YouTube i Instagram olakšali su dijeljenje tog sadržaja sa svijetom. Na internetu svatko može imati glas. Nikome, međutim, nije garantirano da će postati popularan.

TikTok je jedan takav medij. Kao internetska stranica i mobilna aplikacija premašio je u jesen 2021. godine čak posjećenost Googlea i Facebooka, što nijedna druga stranica nije uspjela još od 2006. godine.

Ukratko, TikTok je platforma za dijeljenje kratkih videouradaka. Vizualni aspekt toga sadržaja i popularnost stranice među ogromnim brojem (uglavnom mladih) osoba doveo je ovu društvenu mrežu na sami vrh unutar ove kategorije aplikacija.

Naravno, i druge se aplikacije oslanjaju na ovu vrstu algoritma, ali je TikTok poseban u načinu “čitanja“ preferansi mladih osoba i onoga što oni očekuju od svog sadržaja na društvenim mrežama.

Postavlja se, stoga, pitanje na koji način TikTok u odnosu na druge slične aplikacije i društvene mreže uspijeva biti toliko popularan među mladim osobama i kako uspijeva krojiti sadržaj po točno njihovim mjerama.

Algoritam ili kako TikTok razumije mlade

Najistaknutija razlika između TikToka i drugih društvenih mreža kao što su YouTube i Instagram je algoritam koji koristi kako bi korisnicima servirao baš onaj sadržaj za koji smatra da će najbolje odgovarati određenom korisniku. Ova prednost koju TikTok posjeduje spram drugih društvenih mreža omogućuje mu da zatoči korisnika u takozvani “feedback loop“ ili “povratnu petlju“.

Ova petlja pomoću algoritma bilježi interese korisnika, tj. koliko se dugo zadrži na određenoj vrsti sadržaja, te u narednim serviranjima novih videa, prioritizira tu istu vrstu sadržaja. Ako, primjera radi, algoritam primijeti da jedan korisnik ostaje duže na videima o šminkanju nego na drugim vrstama sadržaja, on će tom korisniku nuditi u budućnosti više istog ili sličnog sadržaja.

Ukoliko dovoljno dugo vremena provedemo na TikToku, platforma će s vremenom prilagoditi ono što nam se servira, a sadržaj za koji nismo pokazali interesa bit će sve rjeđe nuđen. Tada zapadamo u spomenutu “povratnu petlju“. Ništa novo ne otkrivamo jer nam se ništa novo ne nudi.

Ovakvi algoritmi se, naravno, koriste na skoro svim internetskim stranicama i aplikacijama. Instagram koristi sličan algoritam kao TikTok, ali je razlika u vrsti sadržaja koji ove dvije platforme promoviraju. Instagram tako favorizira sadržaj koji je više ispoliran i vizualno dotjeran, dok TikTok nagrađuje sadržaj koji djeluje autentično i neposredno. I upravo ta neposrednost TikToka, taj osjećaj da mi kao korisnici imamo izravan uvid u živote influencera, jedan je od glavnih aduta ove društvene mreže.

Mlade osobe danas izrazito su svjesne kako se kreiraju medijske poruke. Na koji način funkcionira montiranje videa i manipulacija fotografijama. Samo se stariji korisnici danas još uvijek dive i iščuđavaju filterima koji ispeglaju kožu, dok mladi na to gledaju s rezervom, jer znaju koliko je jednostavno takvo nešto postići. Mlade osobe, koje su odrasle u doba sveobuhvatnog prisustva društvenih mreža, više teže autentičnom, pravom, iskrenom, tj. neposrednom iskustvu.

Međutim, ovo ne znači da mlade osobe, usprkos tome što ih posjeduju, svoje medijske vještie i koriste kada je riječ o sadržaju koji prate. TikTok nagrađuje autentični sadržaj, ali su i oni koji stvaraju taj sadržaj svjesni da mladi takav sadržaj preferiraju. Influencerima ovo znanje služi kako bi promovirali i projicirali vrijednosti koje su popularne među što većim brojem korisnika.

Međutim, to što je nešto popularno i prihvaćeno, ne znači da je oslobođeno negativnih konotacija, kako po društvu, tako i za pojedinca.

Stoga nije na odmet pogledati kakav se to sadržaj nudi na toj platformi i koje se medijske poruke profiliraju i serviraju algoritmom mladim korisnicima.

Pogledat ćemo vrstu sadržaja na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, kao i najpopularnije trendove i influencere s kojima djeca u Bosni i Hercegovini, pa i u regiji, provode slobodno vrijeme.

TikTok sadržaji u Bosni i Hercegovini i regiji

Sadržaj na TikToku moguće je kategorizirati na bezbroj načina. Ukoliko pitamo mlade korisnike ove društvene mreže, njihova podjela se često vodi linijom proizvođača, tj. kreatora videa.

Jedan mogući širi pristup kategorizaciji sadržaja na TikToku pokušat ćemo ovdje napraviti analizom najpopularnijih sadržaja na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, što znači da nam ne gine zaroniti u čuveni hešteg balkan.

Prvi utisak TikTok sadržaja s predznakom “balkan“ ne otkriva mnogo toga što bi ga izdvojilo od bilo kojeg drugog sadržaja na ovoj platformi. Ova činjenica nam otkriva da je ova platforma stvorila vlastitu potkulturu u kojoj su forma, a često i sadržaj nivelirani i homogeni u čitavom svijetu. Iste videe i koncepte primjećujemo od Amerike, preko Europe, pa sve do Japana.

Analizirajući najpopularnije sadržaje možemo primijetiti određene žanrove ili kategorije videa koje su prisutne na ovoj stranici. U svrhu ovog videa podijelit ćemo TikTok sadržaj tako u sljedeće kategorije:

Lifestyle
Lipsync
Story Time
Tutorijali
Originalni sadržaj.

Lifestyle videi iliti videi o životnom stilu su među najfrekventnijim vrstama sadržaja na TikToku. Obuhvaćaju sve: od predstavljanja odjeće, lokacija putovanja, stanova i kuća, brige o vlastitom izgledu i načinu provođenja slobodnog vremena. Kreatori ovih sadržaja su uglavnom financijski dobrostojeće osobe ili oni koji se nalaze u sferi visokog socijalnog statusa našega društva.

Iza ovih videa rijetko stoji ikakva originalnost i kreativnost koju je kreator uložio i mogli bi se staviti u istu ravnu sa selfijima na Instagramu. Svoju popularnost crpe upravo iz voajerske potrebe imanja intimnog uvida u tuđe mnogima teško ostvarive živote.

Lipsync ili našem shvaćanju bliži pojam pjevanja na plejbek predstavlja, s druge strane, svojevrstan uspon na ljestvici kreativnosti. Ne veliki, ali ipak uspon. Kreatori ovih sadržaja odaberu postojeće pjesme ili audioklipove iz filmova i pop-kulture te se snimaju glumeći da oni izgovaraju riječi. Ova vrsta sinkronizacije bila je jako popularna početkom dvijetisućitih, ali je bila uglavnom rezervirana za one koji su već tad imali vještine audio i videomontaže.

Danas TikTok zahvaljujući praktičnosti upotrebe omogućuje velikom broju ljudi da se okušaju u kreiranju ove vrste sadržaja. Željeni efekti ovakvih videa su uglavnom razonoda, a ovisno o odabiru audioklipa uz koji se lipsinkuje, ovaj sadržaj se može shvatiti i kao satira usmjeren na pjevače ili neku društvenu pojavu.

Story Time ili vrijeme za priču su videi koji zalaze u suštinu onoga što TikTok algoritam podrazumijeva pod pojmom “autentično“. Ovo su videi u kojima se kreatori izravno obraćaju gledateljima i, kao što samo ime kategorije sugerira, pričaju im priču. Ove priče su često osobni doživljaji iz prvog lica u kojima saznajemo nešto o životu kreatora, o njegovim ili njenim problemima s kojima se suočava, nebitno da li to bilo u realnom životu ili na internetu.

Posebna potkategorija storitajma bila bi TikTok drama, u kojoj se pričanje svodi na replike nekom drugom influenceru na neki njegov ili njen komentar. I baš kao i sapunice na televiziji, tako i TikTok drame zahtijevaju mnogo uloženog vremena kako bi se upratile sve peripetije i svi likovi koji u njoj učestvuju.

Ova vrsta sadržaja je često najprofitabilnija za TikTok jer od korisnika često iziskuje dublje zalaženje u suštinu priče i aktivno praćenje razvoja događaja na njihovoj platformi.

Tutorijali na TikToku su videi koji pokušavaju u kratkom vremenskom roku korisnika naučiti nekoj vještini ili dati upute za rabljenje nekog proizvoda. Zbog svoje prirode kao vizualnog medija i popularnosti Life Style videa na ovoj platformi, najfrekventniji tutorijali su vezani za šminku, friziranje, manikure i mršavljenje. Česti su i tutorijali vezani za tehnologiju, ali i oni u kojima umjetnici dijele tehnike crtanja, slikanja, sviranja i snimanja.

Originalnim sadržajima na TikToku mogli bi se smatrati svi oni videi iza kojih stoji originalna ideja i egzekucija te ideje. Da li to bili skečevi, originalne pjesme ili “prenkovi“ po uzoru na nekadašnje skrivene kamere, ovaj sadržaj je često najzahtjevniji kreatorima za proizvesti.

U koju god od ovih kategorija sadržaji s TikToka bili uvršteni, oni uvijek ispunjavaju jednu ili više uloga u kreiranju jasnih i specifičnih medijskih poruka. Koji oblik te medijske poruke mogu poprimiti i kakve vrijednosti i uvjerenja promoviraju kod korisnika, pokušat ćemo osvijetliti u nastavku.

Medijske poruke TikToka

Medijska poruka je informacija koja se medijskim sadržajem prenosi primatelju tog sadržaja. Medijske poruke se, dakle, ne smiju brkati sa sadržajem. Ako u reklami za čips imamo, na primjer, fabulu o tome kako se supružnici brinu kako će dočekati i uslužiti goste, ta fabula je medijski sadržaj. Poruka je, međutim, stvoriti jedan zanimljiv narativ oko čipsa kao sastavnog dijela idiličnog druženja s prijateljima, te našu unutarnju potrebu za zajedništvom povezati podsvjesno s kupovinom baš tog čipsa.

Medijski sadržaj na TikToku djeluje na sličan način. Ovdje bi vrijedilo ponoviti jedan stari postulat kada je u pitanju internet: “Ako je usluga besplatna, onda smo mi proizvod.“

TikTok kao kompanija zarađuje od angažmana na njihovoj stranici. Što više ljudi koristi TikTok, to je veća cijena za mjesto reklame koje mogu naplatiti drugim firmama. Što više TikTok zna o onome što se određenim korisnicima sviđa, a što ne, utoliko uspješnije može promovirati ciljane reklame određenih proizvoda, a samim time i više za njih naplatiti.

Mi danas nećemo analizirati biznis modele društvenih mreža, interneta i reklama. Ukoliko vas zanima ova tema, više informacija možete pronaći u YouTube serijalu o marketingu i medijima ovdje.

Ono čime ćemo se mi zabaviti su medijske poruke koje se promoviraju kroz sadržaje influencera i kako one uspijevaju korisnike, a posebno mlade osobe, okupirati da provedu što više vremena na platformi.

Pa ćemo redom:

Ispunjen život je skup život

Jedna od osnovnih ljudskih potreba je sigurnost. U slučaju naše sadašnjosti to podrazumijeva velikim dijelom financijsku stabilnost. Sadržaj na društvenim mrežama u kojem mi kao korisnici imamo uvid u živote ljudi kojima financijska sigurnost nije upitna stimulira našu znatiželju kako i sami takav status da dosegnemo.

U svom istraživanju “Lifestyles of the Rich and Famous“ (Životni stil bogatih i poznatih) skupina autora Jennifer Lewallen, Brandon Miller & Elizabeth Behm-Morawitz zaključuju, između ostalog, da je primarna ljudska potreba za praćenje bogatih života na TV-u i na internetu želja da shvatimo kako i sami to da postanemo. Kao sekundarnu potrebu identificiraju konzumerizam kao način da kroz materijalno posjedovanje sebe identificiramo kao dio “plemena bogatih i uspješnih“ i time svoj život smatramo uspješnim i ispunjenim.

Njihovo istraživanje je pokazalo i to da što se nesigurnije osoba osjeća glede vlastitih mogućnosti ispunjavanja života značenjem, utoliko je tendencija veća da svrhu i ispunjenost nadomijesti većim materijalnim luksuzom koji prevazilazi njegove ili njezine financijske mogućnosti.

Poruka ovakvog medijskog sadržaja (glorificiranja materijalnog kao jedinog mjerila vrijednosti čovjeka) može na mlade osobe imati efekt da doživljavaju svijet samo onakvim kakvim ga u medijima vide, na što upozorava i George Gerbner u svom istraživanju “Cultivation Analysis“ (Analiza kultiviranja).

Ukratko, sadržaji koji prikazuju većini nama teško dostižne životne stilove kroz materijalna dobra, na djecu utječu dvostruko efektivnije, jer oni ne samo da vide sadržaj na TikToku, nego i nas koji padamo u istu tu zamku, te se kultiviraju u osobe koje ličnost baziraju samo na materijalizmu i konzumerizmu, a zanemare razvijanje praktičnih i društveno korisnih vještina.

Popratna okolnost ovakvih sadržaja je i plasiranje reklama za proizvode, čiju kupovinu mlade osobe zbog neposrednosti načina obraćanja influencera asociraju s načinom dosezanja životnog stila koji vide u videima.

Fizički izgled i body shaming

Kada govorimo o sadržaju na TikToku, mi smo neminovno suočeni s formom videa. Video kao vizualni medij u fokusu im naravno fizički izgled, pa je neizbježni nusprodukt medijskog sadržaja i poruka o važnosti fizičkog izgleda.

Estetika i ljepota oduvijek zauzimaju veoma važno mjesto u ljudskoj kulturi i o ukusima se, kao što znamo, teško može raspravljati. Problem nastaje, međutim, kada se algoritam umiješa u prezentiranje sadržaja i preferira jedan vid ljepote naspram drugog.

U jednom internom dokumentu otprije dvije godine procurile su instrukcije u kojima je kompanija TikTok dala upute svojim moderatorima da “potisnu“ sadržaje koje prikazuju “abnormalne oblike tijela“, “ružna lica“, “bore na licu“ i “bucmaste osobe“.

Nije teško zaključiti kako su ovakve upute jako subjektivne za tumačenje, te da su moderatori koji su ih se morali držati posegli za tumačenjem ljepote i lijepog na osnovu najkonvencionalnijih karakteristika tih pojmova.

Ovakvo organiziranje sadržaja, koje je i danas-dan prisutno na TikToku, često je uzrok za smanjeno samopouzdanje i nezadovoljstvo svojim izgledom kod korisnika od 12 do 18 godina, koji ne spadaju u tu “odabranu“ skupinu konvencionalne ljepote. Uz to, osobe tog uzrasta tek ulaze ili se nalaze u pubertetu i proživljavaju drastične tjelesne promjene, što u kombinaciji s preferiranjem određenih normi ljepote na najpopularnijoj društvenoj mreži na svijetu može dovesti do ozbiljnijih mentalnih posljedica.

Mizoginija i šovinizam

Trend na TikToku koji uglavnom utječe na mlade muške osobe je sadržaj kojem je u središtu pozornosti pokušaj definiranja ili redefiniranja “muškosti“ kao društvene odrednice. Nažalost, medijske poruke ovakve vrste sadržaja često se oslanjaju na jednostavne i često toksične matrice ponašanja koje se predstavljaju kao antipod “ženama“.

TikTok je nažalost pun savjeta mladim muškarcima koji ciljaju na njihovu nesigurnost u razdoblju puberteta. Međutim, jedan od najuspješnijih, ne samo na Balkanu, nego i u čitavom svijetu je influencer po imenu Andrew Tate, koji je, kako ga je jedan članak u Slobodnoj Dalmaciji opisao, “čovjek koji je na TikTok seksizmu zaradio bogatstvo“.

Sadržaji kao što su njegovi teško da će utjecati na zrelije osobe, iako se on navodno, obraća u svojim videima baš njima. Njegova realna ciljna skupina su zapravo tinejdžeri koji u svojoj potrazi za mjestom u svijetu veoma lako nasjednu na njegove pseudo-intelektualne površne poruke o muškosti, feminizmu i odlikama “uspješnog muškarca“, postavljajući svoj autoritet mislitelja skupim automobilima, velikim kućama, odjećom, satovima i drugim statusnim simbolima.

Moguće pristupi roditelja, staratelja i nastavnika

Vidjeli smo, dakle, da medijski sadržaj popularan na TikToku promovira određene poruke više od drugih. Naravno, postoje i one koje bismo mogli nazvati pozitivnim i kreativnim, ali one nas ne brinu.

Nas trebaju brinuti one koje prođu ispod radara i koje dođu preko algoritma do mladih osoba.

Problem s TikTokom je ujedno i njegova najveća snaga. Algoritam po kojem pravi odabir sadržaja koji vidimo. Ovaj algoritam prilagođava sadržaj TikToka za svakog korisnika posebno, pa je veoma teško sadržaj TikToka definirati, jer je za svakog korisnika krojen subjektivno.

Ukoliko ste roditelj, staratelj ili nastavnik u školi i posjetite TikTok, videi koji se vama nude će biti u potpunosti drugačiji, nego oni koji se nude vašoj djeci ili učenicima. Algoritam će analizirati njihove navike i interesiranja i prema tome preporučiti drugačije sadržaje nego vama.

Ovo itekako otežava uvid koji bi odrasle osobe trebale imati u pogledu medijske konzumacije i navika djece.

TikTok nudi opciju da roditelji ograniče određeni sadržaj za svoju djecu, ali kao što smo vidjeli u ovom serijalu, ono što je medijski sadržaj i ono što je medijska poruka često su potpuno različiti fenomeni.

Najbolji način je, stoga, razgovor s djecom. Pojačati interesiranje za ono što prate, pa i priupitati što im je zanimljivo kod određenih influencera i zašto ih prate. Prilikom ovakvog ispitivanja treba izbjeći unaprijed osuđivati sadržaj i dopustiti djetetu da objasni zašto ga ta vrsta sadržaja privlači.

Dodatna stvar koja nama kao odgajateljima preostaje jeste da se i sami suočimo s medijem na kojem naša djeca provode slobodne vrijeme, štagod mi mislili o njemu. Odbaciti rabljenje TikToka kao uzaludno utrošeno vrijeme može biti naša osobna pozicija; ali razvijanje naših medijskih vještina u kontekstu medija kao što su TikTok, Snapchat ili Instagram treba biti prioritet svakome komu je stalo do emocionalnog, psihološkog, pa i moralnog razvitka djece. O vještinama medijske pismenosti i što one podrazumijevaju, govorim detaljnije u svom serijalu o medijskoj pismenosti koji možete pronaći ovdje.

TikTok je, baš kao i ostatak interneta, jedan prostor koji se neprestano mijenja, a naš je zadatak da u toj nepreglednosti pokušamo pronaći ono što je vrijedno i sigurno za generacije koje dolaze. Zatvoriti oči pred ovim izazovom ne bi nam smjela biti opcija.

Izvori

Literatura

Abreu, B. (2014). Media literacy education in action : theoretical and pedagogical perspectives. New York: Routledge/taylor & Francis Group.

Andrew Burn, J. D. (2007). Media Literacy in Schools: Practice, Production and Progression. Paul Chapman.

Armstrong, S. (2008). Information literacy : navigating & evaluating today’s media. Huntington, Beach, CA: Shell Education.

Berger, A. (2014). Media analysis techniques. Los Angeles London: Sage.

Brunner, C. (1999). The new media literacy handbook : an educator’s guide to bringing new media into the classroom. New York: Anchor Books.

Gerbner, G. (1998). Cultivation analysis: An overview. Mass communication and society, 1, 175–194.

Jacobs, W. R. (2005). Speaking the Lower Frequencies: Students and Media Literacy. St Univ Of New York Pr.

Lewallen, J., Miller, B., & Behm-Morawitz, E. (2016). Lifestyles of the rich and famous: Celebrity media diet and the cultivation of emerging adults’ materialism. Mass Communication and Society, 19, 253–274.

Schwarz, G. (2005). Media literacy : transforming curriculum and teaching. Chicago, Malden, Mass: Nsse Distributed By Blackwell Pub.

Shrum, L. J. (Hrsg.). (2004). The psychology of entertainment media : blurring the lines between entertainment and persuasion. Mahwah, N.J: Lawrence Erlbaum.

Silverblatt, A. (1999). Approaches to media literacy : a handbook. Armonk, N.Y: M.e. Sharpe.

Silverblatt, A. (2008). Media literacy : keys to interpreting media messages. Westport, Conn: Praeger.

Silverblatt, A. (2014). The Praeger handbook of media literacy. Santa Barbara: Abc-clio.

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

platforme za dijeljenje video zapisa

Europska komisija objavila smjernice za zaštitu maloljetnika na internetu

Mama, tata, TikTok: Kako influenceri odgajaju našu djecu