Samoregulacija medija počiva na dogovoru unutar medijske zajednice i na odgovornosti svakog medijskog profesionalca da moralno i dosljedno primjenjuje pravila profesije. Izostanak sankcija, koje mogu dovesti do autocenzure i gušenja medijskih sloboda, jedna je od prednosti samoregulacije u odnosu na regulaciju. U veoma kompleksnom društveno-političkom okruženju u kojem djeluju bosanskohercegovački mediji, samoregulacija još uvijek nije dovoljno razvijena.
Mediacentar Sarajevo objavio je 2023. godine Izviješće „Dobre osnove, ograničena primjena: Samoregulacija medija u Bosni i Hercegovini“, autorice Anide Sokol. Izvješće mapira samoregulatorne mehanizme koji bi mogli rezultirati proizvodnjom profesionalnijeg i kvalitetnijeg medijskog sadržaja i prikazuje rezultate istraživanja iz 2023. godine o samoregulatornim kodeksima za medijske sadržaje i izvještavanje o njima.
Osim analize relevantnih kodeksa, cilj ovog istraživanja bio je sagledati u kojoj mjeri su kodeksi prilagođeni potrebama i izazovima bosanskohercegovačkih medija u digitalnom okruženju. U cilju prikupljanja podataka, obavljeni su intervjui sa predstavnicima regulatora, medija, samoregulatora i medijskih stručnjaka. Istraživanje se bavilo i time koliko regulatorna, samoregulatorna i profesionalna medijska tijela prate trendove i standarde Evropske unije, te u kojoj mjeri unapređuju medijsku i informacijsku pismenost u Bosni i Hercegovini. Također, izvješće daje pregled kodeksa i rada regulatora i fact-checking platformi kao komplementarnih mehanizama samoregulaciji u BiH.
Izvješće govori i o brojnim izazovima u samoregulaciji medija, posebno online medija i javnih servisa.
Naime, veliki broj online portala, čija su konkurencija veliki proizvođači medijskih sadržaja, u stalnoj su trci za pozornošću posjetitelja i čitatelja. Najveći problem u samoregulaciji ovih portala, kako navodi izvješće, jeste postojanje anonimnih portala, koji ne navode imena odgovornih osoba i kontakte, ali i niska razina medijske i informacijske pismenosti građana, koji ne provjeravaju izvore informacija, niti poznaju novinarske standarde.
Programi javnih servisa (BHRT, FTV i RTRS) regulirani su Zakonom o javnom radio-televizijskom sustavu BiH, posebnim zakonima za svaki javni servis, ali i pravilima i obvezama Regulatorne agencije za komunikacije. Najveći izazov u implementaciji ovih propisa jeste nepostojanje tijela ili ombudsmena koji bi nadgledali njihovu primjenu.
Izvješće konstatira da u Bosni i Hercegovini, usprkos dobro uspostavljenom samoregulatornom okviru za tiskane i online medije, samoregulacija još uvijek nije na visokoj razini. Ovakva situacija objašnjava se nedostatkom progresivne medijske politike i marketinškog tržišta, nepostojanjem mehanizama zaštite od političkog utjecaja i niskom razinom medijske i informacijske pismenosti građana.
Izvješće prepoznaje sljedeće preduvjete učinkovite samoregulacije u Bosni i Hercegovini:
- stalno educiranje o novinarskim standardima, kako medijskih profesionalaca, tako i publike;
- jača promidžba samoregulatornih mehanizama;
- novi zakonski i regulatorni okviri;
- registar online portala;
- redovni monitorinzi medijskih sadržaja;
- razvijena svijesti o profesionalnoj odgovornosti unutar medijskih kuća i posljedicama koje neprofesionalni medijski sadržaji mogu ostaviti na društvo.
Izvješće posebno ističe važnost uspostavljanja progresivne medijske politike i poticaja za profesionalno novinarstvo, osiguravanje transparentnosti medijskog vlasništva i algoritama društvenih mreža, kao i mehanizama zaštite rada medija.
Izvješće također predlaže mogućnost uvođenja sustava koregulacije, u kojem bi regulatorna tijela regulirala one segmente u kojima samoregulatorni mehanizmi nisu učinkoviti (zaštita privatnosti, zaštita od prikrivenog sadržaja, zaštita maloljetnika od potencijalno štetnih sadržaja i dr.).
Istraživanje je rađeno u sklopu regionalnog projekta “Naši mediji: Inicijativa civilnog društva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promoviranje dijaloga”, koji implementiraju partnerske organizacije SEENPM (South East European Network for Professionalization of Media), Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Savjet za štampu Kosova, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet uz financijsku podršku Europske unije.
Izvješće možete potražiti ovdje. Izvješće na engleskom jeziku dostupno je na ovom linku. Publikacije iz drugih zemalja Zapadnog Balkana i Turske potražite ovdje: SEENPM-a.
