MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

vrijeme pred ekranom
Tag:

vrijeme pred ekranom

Korištenje ekrana

Dnevnik medijskih navika za nastavnike/ce

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Dragi nastavnici/e,

„Dnevnik medijskih navika“ koji je pred vama izradila je Regulatorna agencija za komunikacije povodom kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti 2024“ koja se održava od 26. listopada do 05. studenoga širom Bosne i Hercegovine uz moto „Digitalno snažni“.

S tim u vezi, dali bismo vam nekoliko preporuka:

Potaknite vaše učenike da tijekom jednoga tjedna vode svoj osobni „Dnevnik medijskih navika“ i samostalno urade analizu unesenih podataka. Pročitajte im uvodni prateći tekst namijenjen djeci i mladima i dodatno im pojasnite zašto je bitno osvijestiti svoje medijske navike i njihov utjecaj na nas i naše emocije, stavove i vrijednosti.

Predložite učenicima koji žele sudjelovati u ovoj aktivnosti da  po mogućnosti već narednog dana krenu s vođenjem dnevnika i pojasnite im kako da to učine.

Skrenite im pozornost na to da si prilikom analize unesenih podataka i izvođenja zaključaka postave sljedeća pitanja:

  1. Je li vrijeme koje provodim pred ekranom u balansu s ostalim aktivnostima, uključujući i fizičke aktivnosti?
  2. Sprječava li me korištenje medija i IK uređaja da uredno jedem i spavam?
  3. Utječe li vrijeme koje provodim pred ekranima loše na rezultate koje postižem u školi i na izvannastavnim aktivnostima?
  4. Imam li neke druge aktivnosti i hobije u kojima uživam, osim aktivnosti pred ekranom?
  5. Uspostavljam li i održavam socijalne kontakte uživo?

Ukoliko su odgovori na ova pitanja potvrdni, učenik/ca nema razloga da bude zabrinut/a oko vremena koje provodi uz digitalne tehnologije. U suprotnom, ukoliko su odgovori na većinu postavljenih pitanja negativni, učeniku/ci se savjetuje da, uz pomoć roditelja, nastavnika ili druge odrasle osobe od povjerenja pokuša promijeniti postojeće i razviti zdravije medijske navike.

Ukoliko vaši učenici pokažu zanimanje za vođenje „Dnevnika medijskih navika“, organizirajte razgovor o zaključcima: što su primijetili/otkrili, kakve promjene su odlučili unijeti u svoje medijske navike i sl.

Kako biste se što bolje pripremili za razgovor s učenicima na temu dobrih i loših medijskih navika, digitalnog blagostanja i sl., preporučujemo vam tekstove koje možete pronaći na web-stranici www.medijskapismenost.ba.

„Dnevnik medijskih navika“ možete preuzeti ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

Dnevnik medijskih navika za učenike/ce

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Draga djeco i mladi,

na ulazu u starogrčko svetište u Delfima, prije više od 2000 godina, stajao je natpis „Upoznaj samog sebe“. Još u drevnim vremenima, ljudi su znali da što bolje poznajemo same sebe, to ćemo više biti u mogućnosti upravljati svojom sudbinom i ostvariti svoju sreću na način na koji mi to želimo. „Koje su moje dobre, a koje loše strane? Koje osobine trebam njegovati, a koje mijenjati?“, pitanja su koja bi bilo dobro da si postavljamo kako bismo s vremenom izrasli u najbolje verzije samih sebe.

Imajući u vidu činjenicu da smo danas okruženi medijima i informacijsko-komunikacijskim uređajima i da ih svakodnevno koristimo u većoj ili manjoj mjeri, poznavanje vlastitih medijskih navika umnogome doprinosi „upoznavanju samog sebe“. Zbog toga smo kreirali „Dnevnik medijskih navika“, koji je prvenstveno namijenjen djeci školskog uzrasta, ali i svima koji žele bolje upoznati svoje medijske navike i način na koji mediji oblikuju njihovu svakodnevicu.

Kako se vodi „Dnevnik medijskih navika“?

Dnevnik možete voditi potpuno samostalno ili uz pomoć neke odrasle osobe kojoj vjerujete. Dovoljno je da se Dnevnik vodi tijekom jednog tipičnog tjedna. Svakoga dana u okviru tog tjedna upisivat ćete odgovore na sljedeća pitanja u za to predviđena polja: U koje doba dana koristim određeni medij/IK uređaj i u kojem trajanju? Koji uređaj sam koristio/la i u koje svrhe? Koju aplikaciju/društvenu mrežu/platformu za razmjenu videosadržaja sam koristio/la? Zašto to radim, odnosno koje potrebe time zadovoljavam? Jesam li za to vrijeme sam/a ili je netko pored mene? Gdje se tada nalazim i kako se osjećam?

Kad prođe sedam dana i unesete podatke, slijedi analiza rezultata i izvođenje zaključaka. Nakon toga, imat ćete kompletan uvid u svoje medijske navike: koliko vremena zaista provodite ispred ekrana, u koje doba dana najviše koristite medije i IK uređaje, koje društvene mreže/aplikacije/platforme za razmjenu videosadržaja najviše koristite, zašto to zapravo radite i kako se osjećate za to vrijeme. Tek nakon što ste dobro upoznali svoje medijske navike, bit ćete ih u stanju, eventualno, promijeniti ili poboljšati. Po potrebi, napravite novu verziju „Dnevnika medijskih navika“ u koju možete unijeti kako biste željeli da on zapravo izgleda i nastojte se pridržavati tog rasporeda. Ukoliko ste zaključili da provodite previše vremena ispred ekrana, razmislite o tome kako možete bolje organizirati svoju svakodnevicu i kojim aktivnostima zapravo želite popuniti slobodno vrijeme.

„Dnevnik medijskih navika“ napravljen je samo za vas. Nitko ne mora imati uvid u podatke koje unosite u njega, osim ako vi to ne želite. Napravljen je kako bi vam pomogao da postanete gospodar svojih medijskih navika, to jest gospodar, a ne sluga, svog mobilnog telefona, računala ili play stationa, što znamo da nije lako.

„Dnevnik medijskih navika“ izradila je Regulatorna agencija za komunikacije povodom kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti 2024“, koja se održava od 26. listopada do 05. studenoga širom Bosne i Hercegovine uz moto „Digitalno snažni“.

„Dnevnik medijskih navika“ možete preuzeti ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Platforme za dijeljenje videozapisa

YouTube alati za zaštitu zdravlja djece i mladih

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Više od 100 milijuna mladih širom svijeta svakog mjeseca koristi YouTube, najpopularniju platformu za razmjenu videosadržaja. U Bosni i Hercegovini, gotovo sva djeca starija od 11 godina koriste YouTube, web-stranicu ili aplikaciju, 97 % uzrasta 11 ‒ 14 i 99 % uzrasta 15 ‒ 18, kao i 90 % djece uzrasta 7 ‒ 10 godina, prema podatcima iz istraživanja Medijske navike djece i stavovi roditelja.

Nastojeći YouTube učiniti mjestom na kojem će djeca i mladi moći kvalitetno provoditi svoje vrijeme, a da pri tome njihova privatnost, sigurnost, ali i mentalno i fizičko zdravlje ne budu ugroženi, YouTube je nedavno uveo nove alate koji se tiču zaštite zdravlja djece i mladih.

Ispitujući moguće utjecaje online sadržaja na dobrobit mladih, tim stručnjaka okupljenih u YouTubeov Savjetodavni odbor za mlade i obitelj došao je do saznanja da su tinejdžeri skloniji od odraslih stvaranju loše slike o sebi ukoliko su često izloženi online sadržajima koji promoviraju idealne standarde.

Polazeći od tog saznanja, YouTube je identificirao kategorije sadržaja koje su bezopasne ukoliko se gledaju jedanput, ali mogu nanijeti štetu pojedinim tinejdžerima ukoliko su tim sadržajima izloženi više puta. U navedene kategorije sadržaja spadaju sadržaji koji:

  • uspoređujufizičkekarakteristike, afirmirajućineketipove tjelesne građe višeoddrugih,
  • idealizirajuodređenu tjelesnu težinu ili stupanj fizičkekondicije,
  • prikazujudruštvenuagresijuuoblikunekontaktnihborbiizastrašivanja.

S tim u vezi, YouTube je uveo zaštitne mjere kako bi spriječio algoritme da kontinuirano preporučuju mladima i djeci gledanje navedenih kategorija sadržaja. Ove zaštitne mjere trenutačno se primjenjuju samo u SAD-u, a dogodine je u planu njihovo proširivanje i na druge zemlje.

Nadalje, YouTube je redizajnirao postojeće funkcije „Podsjetnik na pauzu“ i „Podsjetnik za odlazak na spavanje“ kako bi bile vidljivije i kako bi se češće pojavljivale. Ova funkcija odnedavno je dostupna svim YouTube korisnicima, ali samo na Android i Iphone mobilnim uređajima. Pogledajte kako da je uključite/isključite u svojim postavkama.

Saznajte koji još YouTube alati mogu doprinijeti zaštiti zdravlja djece i mladih:

Profil vremena gledanja pruža bolje razumijevanje vremena koje provodimo na YouTubeu. Ovaj profil uključuje prosječno vrijeme koje smo proveli gledajući YouTube videozapise danas, jučer i u posljednjih sedam dana, kao i čitav set alata namijenjen korisnicima koji žele kontrolirati svoje navike gledanja. Više informacija potražite ovdje.

Planirani pregled obavijesti omogućuje nam da sve dnevne obavijesti koje primamo iz YouTube aplikacije spojimo u jednu zajedničku obavijest. Potrebno je samo definirati vrijeme kad želimo primati pregled obavijesti i od tog trenutka dobivat ćemo jednu obavijest dnevno. Uz ovu funkciju nastavljamo i dalje primati sve obavijesti, uključujući i one uživo, obavijesti o otpremanju i komentarima. Jedino što možda nećemo moći vidjeti je prijenos uživo dok se on ne završi. Ova se funkcija može isključiti/uključiti u postavkama uz sljedeće korake:

Isključivanje zvuka i vibracija obavijesti osigurava nam nečujno primanje obavijesti iz YouTube aplikacije na naš telefon tijekom određenog vremenskog razdoblja svakog dana. Podrazumijevano podešavanje je takvo da se svi zvukovi i vibracije isključuju između 22 i 8 sati, ali u postavkama možemo omogućiti/isključiti ovu funkciju, kao i prilagoditi vrijeme početka i završetka.

Izvor: James Beser, Continued Support For Teen Wellbeing and Mental Health on Youtube

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekranaSlajder na početnoj strani

Kako mediji utječu na razvoj jezičnih kompetencija djece u ranom djetinjstvu?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Prema podatcima iz istraživanja Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a, djeca uzrasta 0 ‒ 6 godina u Bosni i Hercegovini u velikoj su mjeri izložena svakodnevnom korištenju ekrana, poput televizora i mobilnih telefona na kojima gledaju raznovrsne sadržaje na različitim jezicima, što utječe i na razvoj govora i rječnik koji djeca usvajaju. Premda je problem razvoja govora kod djece u porastu, pri čemu se i ekranizam nerijetko spominje kao jedan od mogućih uzroka, malo se priča o ovoj temi na temelju raspoloživih znanstvenih podataka.

Nedavno objavljena studija pod nazivom Metaanaliza utjecaja ekraniziranih medija na učenje i formiranje rječnika u ranom djetinjstvu upravo pokušava odgovoriti na ovo pitanje: kako mediji utječu na formiranje rječnika materinskoga jezika kod djece od 0 do 6 godina.

Prije svega, studija pojašnjava zašto je uopće važno voditi računa o razvoju rječnika kod djece, ističući kako brojna istraživanja pokazuju da stupanj razvijenosti rječnika predodređuje kvalitetu rezultata koje će dijete postizati tijekom života: kako će usvojiti vještine čitanja i pisanja, hoće li biti spremno za polazak u školu i kakav će uspjeh ostvarivati tijekom školovanja.

Ova metaanaliza preispitala je 266 rezultata dobivenih iz 63 istraživanja sprovedena od 1988. do 2022. godine, koja su uključila ukupno 11 413 zdrave djece uzrasta od 0 do 6 godina. U uzorku su podjednako zastupljena djeca oba spola, u uvjetima praćenja ekraniziranih medija bez posredovanja roditelja/staratelja. Pod pojmom „ekranizirani mediji“ ili „ekrani“ u kontekstu ove analize misli se isključivo na četiri tipa medijskih sadržaja koje djeca ovog uzrasta najčešće koriste, a to su: televizijski ili videosadržaji, elektroničke knjige, videoigre/aplikacije i videochat, bez obzira na tehnologiju putem koje su ovi sadržaji bili dostupni djeci. Pored analize učinaka praćenja ekraniziranih medija u prirodnom okruženju, ovo istraživanje uključilo je i dječje izlaganje medijima u eksperimentalnim uvjetima.

Cilj istraživanja bio je stjecanje dodatnih uvida u uvjete pod kojima ekrani mogu potaknuti, to jest omesti razvoj rječnika materinskog jezika kod djece od 0 do 6 godina. Istraživanje je došlo do sljedećih zaključaka:

Pozitivan odnos između vremena koje djeca provode pred ekranima i razvoja rječnika utvrđen je gotovo isključivo u eksperimentalnim uvjetima i to prvenstveno u slučajevima u kojima su djeca bila izložena sadržajima kreiranim od strane istraživača koji su ispitivali kako djeca usvajaju specifične riječi, a manje u slučajevima u kojima su djeca pratila sadržaje kreirane od strane profesionalnih medijskih djelatnika.

S druge strane, konstatirano je da medijski sadržaji koje djeca prate u prirodnim uvjetima imaju negativan, odnosno neutralan utjecaj na razvoj njihovog rječnika. Izuzetak predstavljaju obrazovni medijski sadržaji za koje je utvrđeno da blago pozitivno utječu na razvoj rječnika kod djece danog uzrasta, i to u uvjetima kada su djeca pratila medijske sadržaje bez prisustva roditelja/staratelja. Drugim riječima, izvjesno je da bi pozitivan utjecaj obrazovnih medijskih sadržaja na razvoj rječnika kod djece bio još veći ukoliko bi djeca provodila vrijeme ispred ekrana u prisustvu roditelja/staratelja, budući da su brojna istraživanja potvrdila izuzetno pozitivan utjecaj posredovanja/pomaganja odraslih djeci u interpretiranju medijskih sadržaja i učenju novih riječi putem ekrana.

Do sličnog rezultata došla je i studija koju su 2020. godine proveli Madigan i suradnici. Ova studija, koja je analizirala rezultate 42 istraživanja objavljena do 2019. godine, imala je za cilj u neeksperimentalnim uvjetima ispitati kako vrijeme pred ekranima utječe na formiranje jezičkih kompetencija djece do 12 godina. Rezultati ove metaanalize konstatirali su blago negativan odnos između jezičnih vještina i vremena koje djeca provode pred ekranima, bez obzira na to je li riječ o gledanju televizije ili korištenju drugih IK-uređaja, kao što su računala, mobilni telefoni, konzole za videoigre. Međutim, jezične vještine bile su u blažoj pozitivnoj korelaciji s praćenjem obrazovnih sadržaja, kao i vremenom koje je dijete provelo gledajući neki videosadržaj u društvu roditelja ili staratelja.

Do kojih je još zaključaka došla studija posvećena ispitivanju utjecaja medijskih navika djece od 0 do 6 godina na učenje novih riječi i razvoj njihovog rječnika?

  • Nekoliko faktora ukazalo je na to da su oportunitetni troškovi (troškovi propuštene prilike) korištenja ekrana izraženiji kod djece do 3 godine. Premda urednički sadržaj kreiran za djecu u cilju poticanja ranog neformalnog učenja može osigurati bogat lingvistički podstrek i raznovrsna verbalna okruženja, slabi su izgledi da će druga vrsta medijskih sadržaja, kreirana prvenstveno u svrhu zabave djece, uroditi plodom koji bi nadmašio oportunitetni trošak. Ovaj zaključak dobiva još više na značaju uzmemo li u obzir to da djeca uzrasta 0 ‒ 3 godine u Bosni i Hercegovini najviše gledaju crtane filmove (87 %), kao i činjenicu da obrazovnog programa namijenjenog najmlađima na TV-stanicama u BiH manjka. Navedeno u potpunosti odgovara preporukama francuskog medijskog regulatora (Arcom), koji od 2008. godine kontinuirano provodi kampanju u kojoj se roditeljima skreće pozornost na to da ne izlažu djecu ekranima prije navršene tri godine.
  • Interaktivni medijski sadržaji ostvaruju snažniji utjecaj na razvoj rječnika kod djece od sadržaja koji nisu interaktivni.
  • Osporena je pretpostavka o oportunitetnim troškovima prema kojoj vrijeme pred ekranom negativno utječe na razvoj rječnika tako što ostavlja manje vremena za jezično bogate aktivnosti i društvenu interakciju. Drugim riječima, nije primijećeno da TV/video sadržaji koji nemaju obrazovni karakter negativno utječu na razvoj rječnika.
  • Potkrijepljeni su sve brojniji dokazi koji govore u prilog tezi da stupanj i prirodu medijskog utjecaja na učenje djece određuje ne toliko količina vremena koje djeca provode pred ekranima koliko vrsta sadržaja koje djeca konzumiraju putem ekrana.
  • U kontekstu metaanalize studija rađenih u eksperimentalnim uvjetima utvrđeno je da elektroničke knjige ostvaruju jači pozitivan utjecaj na učenje novih riječi nego TV/video sadržaji i videoigre/aplikacije. Ovaj zaključak odgovara rezultatima metaanalize iz 2015. godine (Takacs et al.), koja je potvrdila pozitivan utjecaj elektroničkih knjiga na verbalno izražavanje i vještine interpretacije priča kod djece predškolskog i školskog uzrasta, koji prevladava čak i pozitivni utjecaj tiskanih knjiga, što se objašnjava njihovom interaktivnošću i edukativnim dizajnom koji stimulira rano opismenjavanje.
  • Utvrđeno je da ekranizirani mediji čak više utječu na formiranje ekspresivnog rječnika nego na formiranje receptivnog rječnika. Ovaj rezultat značajan je tim prije što su ranija istraživanja pokazala da je proces usvajanja ekspresivnog rječnika teži od usvajanja receptivnog rječnika. Jedno istraživanje iz 1997. godine pokazalo je kako interaktivne tehnike poput pozivanja djeteta da odgovori na postavljeno pitanje stimuliraju razvoj ekspresivnog rječnika.

Studija je objavljena 2023. godine u američkom znanstvenom časopisu Razvoj djeteta (Child development) koji uređuje Društvo za istraživanje dječjeg razvoja (Society for Research in Child Development).

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Medijske teme i dvojbe

Digitalno blagostanje/dobrobit za djecu i mlade

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Djeca i mladi ljudi odrastaju u online svijetu i veoma je važno da budu svjesni ogromnog utjecaja tehnologije i interneta na njihov fizički, mentalni i emocionalni život, da znaju kako brinuti o sebi i drugima kada borave na mreži i svojim uravnoteženim digitalnim životom postići digitalno blagostanje/dobrobit.

Zašto je digitalno blagostanje/dobrobit važno za djecu i mlade?

Djeca i mladi provode puno vremena pred ekranima koristeći različite tehnološke uređaje što može imati mnoge pozitivne, ali i negativne utjecaje na njihov život. Učenje, povezivanje sa prijateljima, dijeljenje iskustava su neke od mnogih prednosti interneta koje mogu poboljšati njihov život. Ali postoji i ona druga “tamnija strana” interneta koja donosi negativna iskustva, ugrožava njihovu sigurnost i često dovodi do niske razine razmišljanja o sebi, svom odnosu sa drugima i životu uopće. Prekomjerna uporaba ekrana i provođenje previše vremena na društvenim mrežama često se vezuje za probleme mentalnog zdravlja mladih, koji se upoređuju sa često neralnim i iskrivljenim predstavljanjima drugih osoba i pri tome se osjećaju tjeskobno i neadekvatno u pogledu svog izgleda i načina života.

Količina vremena provedenog pred ekranima, ali i sadržaj koji djeca i mladi konzumiraju, za roditelje predstavljaju veliku brigu, ali oni često ne znaju na koji način pomoći djeci da shvate koliko je važno uravnotežiti njihov digitalni život sa onim koji se odvija izvan mreže, što je jedini put ka digitalnom blagostanju. Aktivnosti koje nisu vezane za tehnološke uređaje, kvalitetan odmor i san, igra i društveni odnosi “licem u lice” su temelj digitalnog blagostanja djece i mladih, tj. uravnoteženog korištenja tehnoloških uređaja uz kvalitetne sadržaje. Roditelji bi djeci u ovisnosti od njihovog uzrasta trebali pružiti potporu da razumiju da boravak na internetu (ne umanjujući njegove pozitivne strane) u njihovo slobodno vrijeme nije važniji od školskih obveza, obitelji, vanškolskih aktivnosti i hobija koji isključuju tehnologiju.

Bessi/Pixabay

Kako postići digitalno blagostanje/dobrobit djece i mladih? – savjeti roditeljima 

Razgovarajte sa svojom djecom

Organizirajte razgovor o korištenju tehnoloških uređaja i interneta u vašoj obitelji, o njegovim dobrim i lošim stranama, sadržajima kojima djeca pristupaju online i sigurnosti na internetu. U razgovoru u ovisnosti od uzrasta djece postavite pitanja koja se tiču njihovih online navika:

  • Što vole raditi na internetu i uz tehnološke uređaje?
  • Znaju li koliko vremena bi trebali provoditi uz različite ekrane?
  • Koje ih stvari čine sretnima, nesretnima, tužnima itd. kada koriste tehnologiju?
  • Osjete li da od toga imaju koristi i ako imaju, koje su to?
  • Znaju li razlučiti pozitivne od negativnih sadržaja na mreži?
  • Znaju li kako ostati sigurani online i kome trebaju prijaviti ukoliko je njihova sigurnost ugrožena?

Dajte primjer svojoj djeci

Ukoliko vi većinu svog slobodnog vremena provodite uz pametni telefon, laptop i druge tehnološke uređaje, dajete loš primjer svom djetetu. Stvorite u vašem domu okruženje koje nije fokusirano na njihovu pretjeranu uporabu.

Roditeljska kontrola

Pronađite aplikacije koje će vašoj djeci stvoriti sigurno okruženje u kojem će razvijati dobre digitalne navike, a vama ponuditi opcije uz koje možete postaviti ograničenje vremena reprodukcije i dodijeliti pristup određenim aplikacijama i kontaktima. Jedna od takvih aplikacija je Samsung Kids.

Vrijeme odmora

Ukažite djeci na važnost odmora i sna za njihov rast i razvoj, što ometa uporaba digitalnih uređaja u noćnim satima.

Digitalni detoks

Kao i odraslima i djeci je potreban digitalni detoks. Pretvorite ga u obiteljski izazov i pokažite djeci da se mogu zabaviti i naučiti kreativne stvari bez korištenja digitalnih uređaja i unaprijed planirajte zajedničke aktivnosti:

  • Označite kućne zone bez tehnologije.
  • Vratite se hobijima i prirodi.
  • Osmislite obiteljske društvene igre.
  • Kuhajte zajedno.

Mikhail Nilov/Pexels

  • Zajednički se bavite sportom.
  • Potaknite djecu na kreativne aktivnosti (crtanje, glazbu, pravljenje figurica, fotografiranje i dr.)
  • Gledajte filmove u kinu.
  • Uuputite djecu na analogne verzije knjiga, novina, stripova i dr.
  • Držite ekrane izvan dometa.
  • Dopustite djeci da predlažu ideje i aktivnosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Medijske teme i dvojbe

Digitalno blagostanje/dobrobit

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

U vremenu u kojem je tehnologija postala svepristutna i neizostavna u svakodnevnom životu, teško je izbjeći digitalni stres koji utječe na sve segmente ljudskog života. Stoga je veoma važno sagledati kako korištenjem tehnologije možemo upravljati svojim digitalnim životom i učiniti ga bogatijim i ljepšim, tj. kako postići digitalno blagostanje/dobrobit.

Šta je digitalno blagostanje/dobrobit?

Pretjerano korištenje ekrana i tehnoloških uređaja koji su neizbježni u svakodnevnim aktivnostima može negativno utjecati na mentalno, fizičko i emocionalno zdravlje ljudi, što rezultira različitim medicinskim problemima i problemima u interakciji sa obitelji i prijateljima. S tim u svezi, često postavljano pitanje: „Koliko je previše?“, nema odgovora, jer ovisi o samoj osobi i samokontroli uključenim u upravljanje osobnim digitalnim životom. Joint Information Systems Committee – JISC digitalno blagostanje/dobrobit definira kao utjecaj tehnologija i digitalnih usluga na mentalno, fizičko i emocionalno zdravlje ljudi i složen koncept koji se može promatrati iz različitih perspektiva i u različitim konceptima i situacijama.

Prema individualnoj perspektivi, digitalno blagostanje predstavlja osobni kontekst učenja i rada uz razumijevanje pozitivnih i potencijalno negativnih aspekata sudjelovanja u digitalnim aktivnostima i svjesnost načina upravljanja i  kontrole nad njima radi poboljšanja dobrobiti.

Društvena i organizacijska pespektiva uključuje pružatelje digitalnih sustava, usluga i sadržaja čija je odgovornost osigurati dobro upravljanje i podržavanje tih sustava i učiniti ih dostupnim i pravednim. Veoma je važno osnažiti i osposobiti korisnike na način koji podržava i/ili poboljšava njihovu dobrobit.

Kako postići digitalno blagostanje/dobrobit?

Da bi uspješno upravljali svojim digitalnim životom, najprije treba razviti svijest o svojim digitalnim navikama i postaviti sebi nekoliko pitanja:

  • Kako, koliko i na koji način koristite tehnološke uređaje?
  • Osjećate li da vam je tehnologija “zavladala” životom?
  • Osjećate li prezasićenost informacijama ili pritisak i stres zbog društvenih mreža ili poruka?
  • Posežete li često za telefonom bez razloga i uznemireni ste kada ga zaboravite?
  • Imate li problema sa spavanjem?
  • Ometaju li vas vaše digitalne navike u komunikaciji sa obitelji i prijateljima?
  • Jeste li zanemarili svoje interese i hobije?

Na vašem putu do digitalnog blagostanja trebate pronaći načine kako to postići, a neki od njih su:

Postavite granice i pratite svoju digitalnu aktivnost: Iako živimo u svijetu tehnologije okruženi različitim tehnološkim uređajima, postavite granice u vremenu u kojem koristite digitalne uređaje i pratite svoju digitalnu aktivnost. Većina pametnih telefona vam omogućava praćenje vaših aktivnosti kroz dnevna ograničenja za web stranice i aplikacije koje koristite. Da bi pronašli ravnotežu s tehnologijom koja vam odgovara, Google je svima omogućio alate potrebne za razvoj vlastitog osjećaja digitalne dobrobiti. Potražite i druge aplikacije uz pomoć kojih možete ograničiti korištenje svog uređaja.

Noću isključite zvukove za obavijesti i zatamnite svoj zaslon: Izaberite aplikacije uz pomoć kojih možete telefon staviti u noćni način rada i tako onemogućiti dobijanje poruka i obavijesti.

Uključite se u aktivnosti bez tehnoloških uređaja: Vratite se hobijima, uključite se u kreativne aktivnosti i što više boravite u prirodi i vježbajte.

Karolina Grabowska/ Pexels

Komunikacija u stvarnom vremenu neka vam bude prioritet: Pokušajte se „odmaći“ od svojih pametnih telefona i što više svog vremena komunicirajte sa ljudima bez tehnoloških uređaja. Šaljite što manje e-poruka i više razgovarajte sa ljudima.

Smanjite vrijeme koje provodite uz društvene mreže i društvene medije: Društvene mreže i društveni mediji igraju važnu ulogu u komunikaciji i informiranju, ali njihova prekomjerna uporaba može prouzročiti osjećaje potištenosti, depresije, usamljenosti i socijalne isključenosti. Komunikacija “licem u lice” je nezamijenjiva i potrebna u stvarnom životu.

Digitalna detoksikacija: Ukoliko želite smanjiti ili eliminirati vrijeme uporabe digitalnih uređaja i društvenih mreža i na taj način poboljšati svoje mentalno zdravlje, potrebno je posvetiti se digitalnom detoksu. Donosimo vam nekoliko savjeta kako to možete učiniti:

  • Odredite vrijeme trajanja detoksikacije (vikend, 7 dana ili više);
  • Vratite kontrolu nad vašim digitalnim navikama:
  • Razbistrite vaš um i bolje koristite vaše vrijeme i mentalni prostor;
  • Zamijenite svoje digitalne navike nečim što ne uključuje tehnologiju;
  • Ako baš ne možete, zamijenite ih produktivnijim navikama (čitajte knjige online, pohađajte online tečajeve i dr.)
  • Obavijestite ljude da se na neko vrijeme “povlačite” sa društvenih mreža.

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekranaSlajder na početnoj strani

Preporuke roditeljima – Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine i Mediacentar Sarajevo objavili su Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom, koje su namijenjene prevashodno roditeljima/skrbnicima i drugima koji brinu o djeci,  kao potpora njihovim nastojanjima da osiguraju razvoj zdravih medijskih navika djece.

Preporuke roditeljima donose informacije i savjete za korištenje medija i IKT u obitelji, kreiranje zdravih medijskih navika djece, identificiranje problema u vezi s prekomjernim korištenjem ekrana, tehnička sredstva zaštite, kao i ideje za zajedničke obiteljske aktivnosti.

U cilju učinkovitog posredovanja između djece i medija roditelji bi trebali:

Vlastitim primjerom učiti djecu o dobrim navikama korištenja ekrana

Roditelji su najznačajniji izvori i prenositelji informacija o medijima i moraju voditi računa o načinu na koji koriste IKT, svom ponašanju na mreži, a posebice koje podatke, fotografije i videozapise dijele s drugima na mreži.

Provoditi vrijeme s djecom uz medije

Roditelji trebaju pokazati interesiranje za sadržaje koje djeca gledaju/slušaju i razgovarati s njima o tome i ukazati im na pozitivne i negativne strane tehnologije i medijskih sadržaja kojima pristupaju.

Donijeti pravila za korištenje medija i IKT u svom domu i voditi razgovore s djecom o korištenju ekranaRoditeljima se preporučuje da zajedno s djecom razgovaraju o korištenju ekrana i donesu pravila (prostor, vrijeme, sadržaji koje djeca gledaju i dijele), koja će doprinijeti da se vrijeme pred ekranom izbalansira s ostalim aktivnostima djeteta.

Smjernice donose i pregled preporuka glede vremena koje djeca svakodnevno provode ispred ekrana kreiranih u šest zemalja svijeta, kako bi imali uvid u različit pristup i preporuke na ovu temu i donijeli ispravnu odluku o pravilima za korištenje ekrana za svoju obitelj.

Koristiti tehnička rješenja u funkciji kreiranja dobrih online navika djece

Roditeljska dužnost je brinuti o sigurnosti svoje djece na mreži i ukoliko smatraju da je ta sigurnost narušena, uključiti tehnička sredstva roditeljske kontrole. Smjernice predlažu tri aplikacije za roditeljsku kontrolu, koje su kreirane s namjerom da roditeljima pomognu u njihovom posredovanju između djece i medija.

Učiti više o uslugama, sadržaju, tehnologiji i dobnim ograničenjima 

Roditelji bi se trebali upoznati s mogućnostima koje pružaju digitalni uređaji kako bi prilagodili usluge potrebama njihove djece, isprobati navedene opcije i koristiti ih zajedno s djecom. Preporučuje se i korištenje zaporke za usluge i sadržaje kojima djeca ne bi trebala samostalno pristupati.

Brinuti o zaštiti internet ugleda djeteta, tj. digitalne reputacije djeteta

Roditelji bi trebali voditi računa da njihova djeca ne objavljuju na internetu svoje podatke, fotografije ili videozapise koji bi mogli narušiti njihovu sigurnost i reputaciju na mreži.

Obraćati pozornost na eventualne probleme povezane s korištenjem ekrana

Roditelji su često zabrinuti oko toga da li njihova djeca provode previše vremena pred različitim ekranima. Smjernice donose nekoliko pitanja uz koja roditelji mogu provjeriti je li njihova zabrinutost opravdana i upućivati kome se obratiti ukoliko roditelj procijeni da je prijeko potrebno potražiti savjet ili stručnu pomoć.

Ideje i prijedlozi za igru i provođenje vremena s djecom

Korištenje ekrana često umanjuje prilike za ostvarivanje kvalitetnijeg odnosa unutar obitelji, te kreiranja i realizacije kvalitetnijeg zajedničkog vremena. Smjernice donose primjere igara za podsticanje razvoja djeteta i nekoliko prijedloga zajedničkih aktivnosti roditelja i djece kroz koje se djeca odgajaju i obrazuju.

Smjernice su rezultat suradnje stručnih službi RAK-a, Fondacije “Mediacentar“ i multidisciplinarnog tima stručnjaka iz BiH, koji čine autori: Lejla Kafedžić, Nada Grahovac, Ivana Zečević, Dragana Trninić, Ivana Sivrić, Slaven Krajina, Jovana Romčević Šukalo, Saša Risojević, Aida Džaferović, Lea Čengić i Sanja Dokić Mrša. Publikacija je nastala u sklopu projekata “Mediji za građane – građani za medije” i “Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za obitelji, nastavnike, novinare i širu javnost”.

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekrana

Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Djeca digitalnog doba rastu u kompleksnom medijskom okruženju u kojem sve više vremena provode pred raznim ekranima uz različite digitalne tehnologije, koje imaju veliki značaj u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Pri tomu je veoma važno istaknuti da kreiranje pozitivnih medijskih navika djece može značajno utjecati na njihov pravilan odgoj i razvoj. Intenzivna uporaba medija i IKT mogu imati kako pozitivan, tako i negativan utjecaj na psihički, fizički i moralni razvoj djece, ovisno o vrsti medijskih sadržaja kojima su djeca izložena, kontekstu u kojem se oni prate/kreiraju kao i vremenu koje djeca provode uz medije.

Kako bi pomogli roditeljima, ali i drugima koji brinu o djeci, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine i Mediacentar Sarajevo objavili su Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom. Smjernice su namijenjene poglavito roditeljima/skrbnicima i drugima koji brinu o djeci, ali i nastavnicima, odgojiteljima, pedagozima, psiholozima, psihoterapeutima i zdravstvenim djelatnicima kao potpora njihovim nastojanjima da osiguraju uživanje prava djeteta i razvoj zdravih medijskih navika djece.

Smjernice sumiraju pozitivne aspekte korištenja medija i medijskih sadržaja, ali i rizike i štete povezane s uporabom medija i IKT. Nude značajan izvor informacija svima koji su uključeni u procese fizičkog, psihičkog i moralnog razvoja djeteta, kako da na odgovarajući način, u svom segmentu djelovanja, pomognu djeci da steknu vještine i znanja medijske i informacijske pismenosti, koja su neophodna za njihov uspješan i stvaralački život u suvremenom digitalnom dobu, i sadrže niz preporuka.

Preporuke roditeljima donose savjete roditeljima u kreiranju zdravih medijskih navika djece, informacije i naputke o obiteljskom korištenju medija, identificiranju eventualnih problema oko prekomjernog korištenja ekrana, tehničkim sredstvima zaštite, kao i ideje za zajedničke obiteljske aktivnosti pred ekranima. Roditelji bi trebali vlastitim primjerom učiti djecu dobrim medijskim navikama, provoditi s njima vrijeme uz medije, razgovarati o korištenju ekrana i postaviti pravila, te brinuti o njihovoj digitalnoj reputaciji i sigurnosti.

Preporuke odgojiteljima i nastavnicima donose različite modalitete uključivanja medijskog obrazovanja u obrazovni sustav, u cilju osposobljavanja djece za samostalno korištenje medija i razvijanje kritičkog stava prema medijskim sadržajima. Odgojitelji bi se trebali stručno obrazovati iz digitalnih vještina i medijskog odgoja, planirati aktivnosti u cilju razvijanja i unapređenja digitalnih vještina djece, raditi na prevenciji online nasilja i pomoći djeci da kroz kreiranje vlastitih medijskih sadržaja nauče više o značaju medijske i informacijske pismenosti.

Preporuke pedagozima donose preporuke stručnim službama škola kako približiti djeci medijsku i informacijsku pismenost i pomoći im da razviju vještine kritičkog mišljenja, te kreativnog i sigurnog korištenja digitalnih tehnologija. Pedagozi bi trebali organizirati stručna usavršavanja za nastavnike, na satima razredne nastave obrađivati teme iz područja digitalnih vještina kroz medijski odgoj i organizirati sastanke, radionice i predavanja za učenike, roditelje i nastavnike s ciljem zaštite prava i sigurnosti djece u digitalnom okruženju.

Preporuke psiholozima i psihoterapeutima ukazuju na teme i potencijalne probleme u vezi s korištenjem medija i IKT o kojima je važno razgovarati s djecom, adolescentima i njihovim roditeljima.

Preporuke zdravstvenim djelatnicima ističu važnu ulogu zdravstvenih djelatnika koji su pozvani da djeci, adolescentima i roditeljima ukazuju na moguće posljedice neadekvatnog korištenja medija i IKT po fizički, psihički i moralni razvoj djeteta/adolescenta.

Smjernice su rezultat suradnje stručnih službi RAK-a, Fondacije “Mediacentar“ i multidisciplinarnog tima stručnjaka iz BiH, koji čine autori: Lejla Kafedžić, Nada Grahovac, Ivana Zečević, Dragana Trninić, Ivana Sivrić, Slaven Krajina, Jovana Romčević Šukalo, Saša Risojević, Aida Džaferović, Lea Čengić i Sanja Dokić Mrša. Publikacija je nastala u sklopu projekata “Mediji za građane – građani za medije” i “Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za obitelji, nastavnike, novinare i širu javnost”.

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekrana

Djeca u svijetu ekrana

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

U tektu koji slijedi saznajte koliko vremena djeca u BiH provode uz informacijsko-komunikacijske uređaje i medije?

Djeca u BiH odrastaju uz prisustvo različitih i brojnih medijskih uređaja koje u velikoj mjeri i koriste. Informacijsko-komunikacijski uređaji uz koje djeca provode najviše vremena jesu mobilni/pametni  telefon i televizija, pri čemu djeca uzrasta 0 do 10 godina dominantno koriste TV uređaje, dok starija djeca od 11 do 18 godina dominantno provode vrijeme uz mobilni/pametni telefon. Mobilni/pametni telefon za relativno kratko vrijeme nametnuo se kao nezaobilazan pratitelj djetinjstva, to jest omiljena „igračka“ generacije zed, generacije koju još nazivaju i „digitalnim urođenicima“ budući da oni ne poznaju svijet prije pojave mobilne tehnologije. Uzevši u obzir vrijeme koje „zedsi“ provode pred ekranima, s pravom možemo reći da mediji, prevashodno mobilni/pametni telefon i televizija, imaju važan utjecaj na fizički, psihički i moralni razvoj djece i adolescenata.

Većina djece (83,5%) u tipičnom tjednu tijekom školske godine svakodnevno koristi mobilni/pametni telefon i njegova svakodnevna uporaba raste s uzrastom djece – svakodnevno ga koristi 73% djece uzrasta 7-10 godina, 83% djece uzrasta 11-14 godina i 94% adolescenata. Starija djeca u BiH u načelu svakodnevno budu na internetu (80% djece uzrasta 11-14 i 93% adolescenata, dok u uzrastu 7-10 godina taj procenat pada na 61%). Televiziju svakodnevno gleda 67% djece. Ova navika učestalija je kod mlađe djece, kod kojih većina (75%) svaki dan tijekom tipičnog školskog tjedna gleda neki televizijski sadržaj. Kod djece uzrasta 11-14 godina i adolescenata ona je nešto rjeđe zastupljena (61% uzrasta 11-14 i 67% adolescenata). Igranje igrica preostala je aktivnost koju svakodnevno provodi značajniji broj djece, četiri od deset njih – skoro polovina djece uzrasta 7-11 godina (46%) i značajno manje, ali još uvijek trećina adolescenata (35%). Pri tomu, djeca su naviknuta istodobno obraćati pozornost na više različitih ekrana, tako da nerijetko koriste više različitih uređaja paralelno, npr. razmjenjuju poruke s prijateljima putem pametnog telefona dok igraju igrice na konzoli, gledaju televiziju ili koriste računar. S druge strane, veoma mali postotak djece svakodnevno provodi vrijeme uz knjige/slikovnice radio, novine/časopise, i DVD-jeve.

Podatci dobiveni od djece pokazuju da tijekom uobičajenog radnog dana djeca u prosjeku uz mobilni/pametni telefon provedu dva i po sata. TV program gledaju u prosjeku sat i 24 minute, dok igrice igraju sat i 16 minuta. Znatno manje vremena provedu čitajući, slušajući radio ili gledajući DVD.

Anketa na koju su odgovarali roditelji djece od 0 do 18 godina u BiH pokazala je da prosječno ukupno vrijeme koje djeca provedu pred ekranom varira ovisno o uzrastu djeteta i o tome je li u pitanju tipičan školski/radni dan ili vikend. Naime, s uzrastom djece raste i količina vremena koje ona provode pred ekranima. Neovisno o uzrastu djeteta, sve aktivnosti koje podrazumijevaju boravak pred ekranom produljuju se tijekom vikenda. Prema anketi roditelja, ukupno prosječno vrijeme koje djeca provedu uz informacijsko-komunikacijske uređaje i medije na školski dan iznosi oko tri sata, dok vikendom ovo vrijeme raste do tri sata i 40 minuta. (Grafikon 1.).

Grafikon 1. Prosječno vrijeme (u minutama) koje djeca provedu pred ekranom na tipičan školski/radni dan i tipičan dan vikendom (ukupno i po dobnim kategorijama, N=1.783,N0-3=396, N4-6=388, N7-10=367, N11-14=352, N15-18=280, anketa roditelja)

Djeca najčešće gledaju TV program u terminu od 12 do 22 sata, uz iznimku djece uzrasta 0-6 godina koja TV program najčešće gledaju u terminu od 8 do 12 sati. Mobilni/pametni telefon djeca, također, pretežno koriste u terminu od 12 do 22 sata, s tim što dominira termin od 16 do 20 sati u kojem mobilni/pametni telefon koristi više od 40% djece uzrasta od 7 do 10 godina. Djeca od 0 do 7 godina pretežno koriste mobilni/pametni telefon od 12 do 20 sati.

(Tekst je napisan na temelju podataka prikupljenih u okviru istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u suradnji s agencijom Custom Concept. Cjelokupno izvješće možete pogledati na https://docs.rak.ba//articles/87d623c1-ae20-4b70-9c51-6df0f9fa074b.pdf)

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Televizija i radio

Medijsko okruženje djece u BiH: Djeca i televizija

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

U tekstu koji slijedi saznat ćete u kojoj mjeri bh. kućanstva raspolažu Smart i/ili standardnim TV uređajem, u kojoj mjeri ga djeca koriste te koji TV sadržaji najviše privlače dječju pozornost. Navedeni podatci prikupljeni su u okviru istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u suradnji s agencijom Custom Concept. Cjelokupno izvješće dostupno je na https://docs.rak.ba//articles/87d623c1-ae20-4b70-9c51-6df0f9fa074b.pdf.

U BiH djeca uzrasta 0-18 godina žive u kompleksnom informacijsko-komunikacijskom okruženju i okružena su brojnim uređajima. Govoreći o televiziji, podatci dobiveni od roditelja pokazuju da 73% bh. djece živi u kućanstvu koje posjeduje Smart TV, dok 46% djece u kući ima standardni TV uređaj. Iz toga proizlazi da svako bh. kućanstvo u kojem žive djeca raspolaže barem jednim televizorom. Osim TV uređaja, velika većina bh. kućanstava posjeduje i pametni telefon (93%) te desktop ili laptop računar (76%). Smart TV češće posjeduju kućanstva s mlađom nego ona sa starijom djecom. Sukladno tomu, među kućanstvima koja imaju standardan TV uređaj više je onih koja imaju stariju djecu.

Televizor (Smart TV i/ili standardni TV uređaj) koristi 95% djece, što znači da televizor spada u „kućne“ uređaje koji u najvećoj mjeri stoje djeci na raspolaganju. Tako Smart TV koristi 63% djece, a standardni TV uređaj 32%, dakle, skoro sva djeca, uključujući i devet od deset (88%) djece uzrasta 0-3 godine. Djeca od 7 do 10 godina spadaju u dobnu kategoriju djece koja u najvećoj mjeri koriste TV uređaj budući da sva djeca ovog uzrasta gledaju televiziju. Smart TV najviše koriste djeca od 7 do 10 godina, dok standardni TV uređaj najviše koriste adolescenti (15 do 18 godina). (Tablica 2.)

Za razliku od pametnog telefona ili računara, Smart TV i standardni TV uređaj spadaju u uređaje koje djeca rijetko posjeduju kao vlastite, tim rjeđe što su mlađa.

Za gledanje/slušanje sadržaja, kao što su videoklipovi, televizijski programi ili filmovi i sl. kod kuće ili negdje drugdje, djeca svih uzrasta u najvećem procentu koriste pametni telefon (88%), Smart TV (62%) i kompjutor ili laptop (60,5%), dok se standardni televizor koristi u znatno manjoj mjeri (36%). Obje vrste televizora koriste djeca svih uzrasta podjednako. Pored toga, 16% djece koristi Smart TV i za pristup internetu. Na pitanje putem kojeg uređaja najčešće pristupaju internetu, svega 2% djece je odgovorilo da to čini putem Smart TV-a i to rjeđe što su starija. Smart TV kao uređaj putem kojeg njihova djeca najčešće borave online odabralo je oko 6% roditelja.

Gotovo svako drugo dijete tj. 48% djece uzrasta 0-10 godina na televiziji gleda isključivo ili uglavnom domaće programe. Preostalih 40% djece ovog uzrasta u podjednakoj mjeri gleda domaće i strane programe, dok svega 8% djece ovog uzrasta uglavnom gleda strane programe. Dok polovina bh. roditelja djece 0-10 godina nije zadovoljna količinom dječjeg programa na bh. televizijama, dotle oko 40% roditelja djece ovog uzrasta smatra da na bh. televizijama ima dovoljno dječjeg programa. Kad je riječ o ocjeni kvaliteta dječjeg programa koji se emitira na bh. televizijskim postajama, oko polovine roditelja djece od 0 do 10 g. smatra da je on osrednji, oko 20% roditelja smatra da je on prilično loš, to jest prilično dobar, dok su vrlo rijetki roditelji koji ga ocjenjuju kao izrazito loš ili odličan. Roditelji iz kućanstava nižeg ekonomskog statusa češće ističu da njihova djeca gledaju domaći TV program, te su u većoj mjeri zadovoljni njegovom količinom i kvalitetom nego roditelji iz kućanstava koja imaju veća novčana primanja.

Televizija je iznimno popularan medij među djecom. U Bosni i Hercegovini, sedam od deset djece svakodnevno gleda televiziju. Ova navika učestalija je kod mlađe djece, kod kojih većina (75%) svaki dan tijekom tipičnog školskog tjedna gleda neki televizijski sadržaj. Istodobno, roditelji djece uzrasta 0-3 godine navode da dvije trećine njih (68%) svakodnevno gleda TV program. Podatci dobiveni od djece uzrasta 7-18 godina pokazuju da tijekom uobičajenog radnog dana djeca TV program gledaju u prosjeku sat i 24 minute, dok vikendom ovo vrijeme raste do prosječnih sat i 40 minuta. Roditeljski podatci pokazuju da djeca uzrasta 0-3 godine prosječno u tipičnom školskom/radnom danu televiziju gledaju sat i 21 minutu, dok djeca uzrasta 4-6 godina televiziju gledaju sat i 44 minute.

TV platforme za usluge na zahtjev stječu sve veću popularnost među djecom, u prvom redu među adolescentima. Naime, 36% djece uzrasta 11-14 godina i 47% adolescenata gleda filmove ili druge videosadržaje na platformama za usluge na zahtjev kao što su Netflix, HBO Go, Moja TV videoteka, Home TV videoteka, Hayat TV i sl.

Na temelju svih gore navedenih podataka mogli bismo zaključiti da djeca svih uzrasta, a naročito djeca do deset godina, predstavljaju iznimno značajan segment televizijske publike. Imajući to u vidu, kao i činjenicu da veliki procenat djece pretežno ili uglavnom gleda domaći TV program, mogli bismo konstatirati da televizijske postaje u Bosni i Hercegovini imaju posebnu odgovornost da, sukladno svojim mogućnostima, proizvode više kvalitetnog programskog sadržaja namijenjenog djeci.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH