Uredila: Anida Sokol
U zemljama s višim stupnjem medijskih sloboda, veća je rodna ravnopravnost u medijima.
Mediji imaju značajnu ulogu u promociji rodne ravnopravnosti. Oni odražavaju, ali i oblikuju društvene obrasce, te u tom smislu važno je naglasiti načelo učešća i pristupa žena i marginaliziranih zajednica u procesima odlučivanja putem medija, te načelo zastupljenosti žena i drugih marginaliziranih zajednica u medijskom sadržaju. Oba područja, i učešće i zastupljenost u medijima, utvrđene su prije skoro trideset godina donošenjem Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, nakon koje su izrađene i brojne rodno specifične politike, mjere i mehanizmi za provedbu rodne ravnopravnosti u medijima.
Na Zapadnom Balkanu, kako navode autorice izvješća Mediji i rod, žene čine veći udio medijske populacije od muškaraca, ali veći broj žena u medijima ne znači povećanje njihovoga učešća na rukovodećim pozicijama. Naprotiv, rukovodećim pozicijama u medijskom sektoru u Bosni i Hercegovini dominiraju muškarci, naročito kad su u pitanju mediji s većim utjecajem i stabilnijim financijskim modelima. Pored toga, u sferama od kojih ovise medijske slobode, poput politike, ekonomije i sigurnosnih snaga, dominiraju muškarci, što također utječe i na rad medija u BiH. Novinarstvo kao profesija nije otporno na diskriminatorne prakse, ali uloga medija u promociji rodne ravnopravnosti je višedimenzionalna, nadilazi rodnu statistiku unutar profesije i tiče se sveukupne pozicije i moći medija da preoblikuju društveni svijet u kojem žene žive.
Usprkos činjenici da žene čine polovinu ukupnoga stanovništva u BiH, te zaslužuju da budu jednako zastupljene kao i muškarci, dostupne analize o zastupljenosti žena u medijskom sadržaju u BiH, pokazuju da se iskustvo i doprinos žena uzastopno minimalizira i smješta u domeni “lakih tema”, kao što su zabava i životni stil, što u konačnici utvrđuje stereotipne rodne uloge. Trend “nestajanja žena”, ali i drugih marginaliziranih skupina iz medija, potvrđen je i izvješćem Globalnoga projekta monitoringa medija iz 2020. godine, kao i sve manju zastupljenost širokoga spektra tema koje se tiču rodne ravnopravnosti. Istraživanja pokazuju i da “medijsko izvješćivanje o rodno zasnovanom nasilju nerijetko sadrži stereotipne elemente, a posljedice su umanjivanje, opravdavanje ili gotovo prihvaćanje nasilja u domeni tradicije i kulture”. Da BiH generalno stagnira u području ženskih prava, te da nema mjerljivoga napretka za žene ili pripadnike/ce marginaliziranih skupina naročito u domeni stereotipnoga predstavljanja, potvrđuje i UN Odbor za ukidanje svih oblika diskriminacije žena u posljednjem (CEDAW) Periodičnom izvješću za 2019. godinu.
Društvo s dominantno patrijarhalnim obrascima ponašanja, kakvo je bosanskohercegovačko, ujedno je i najizazovnije za rad na promjeni percepcije i ponašanja kad je u pitanju diskriminacija na temelju roda. U tom pogledu, mediji imaju jednu od najizazovnijih, ali i najznačajnijih uloga. Imajući u vidu desetljetni rad na međunarodnoj i lokalnoj razini, uspješne inicijative, međunarodne, ali domaće zakonodavne okvire koji normiraju zabranu diskriminacije, te potiču medije na profesionalno izvješćivanje, ostaje i dalje kontinuirana potreba za rad na boljim medijskim slobodama, na stvaranju mogućnosti da žene u medijima imaju jednak tretman u pogledu plaćanja, radnoga vremena i sigurnoga radnog okruženja, te za rad na podizanju svijesti i odgovornosti medija u promoviranju nestereotipnih uloga žena i muškaraca i otvaranja medijskoga prostora za višestruko diskriminirane žene.
Kao podrška tom radu, neki od korisnih izvora navedenih u studiji Vijeća Europe “Mediji i rod” su:
- Vijeće Europe. (2011.) Konvencija o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – Istambulska konvencija.
- Preporuka CM/Rec (2013) 1 Komiteta ministara državama članicama o rodnoj ravnopravnosti i medijima
- Priručnik za implementaciju Preporuke CM/Rec(2013)1 sadrži pregled dobrih praksi i mehanizama za borbu protiv seksizma i drugih oblika pogrešnog ili lažnog prikazivanja;
- Preporuka CM/Rec(2017)9 o rodnoj ravnopravnosti u audiovizualnom sektoru.
- Preporuka CM/Rec(2019)1 o eliminaciji seksizma iz jezika.
Ovaj tekst je proizveden uz podršku Vijeća Europe i projekta “Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokraciju”, u okviru Akcijskoga plana za Bosnu i Hercegovinu 2018. – 2021. Financiranje Akcijskoga plana osigurale su Norveška i Luksemburg. Mišljenja izražena u ovom tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju nužno službenu politiku Vijeća Europe.
