Novost

26.10.2021

Važnost kritičkog mišljenja u digitalnom okružju

Pexels - Miguel A. Padrinan

Tekst za www.medijskapismenost.ba pripremio Plavi telefon – savjetodavna linija za djecu i mlade organizacije Nova generacija.

Svakodnevno smo putem medija izloženi različitim porukama, informacijama, fotografijama, video zapisima. Mediji nam donose mnoštvo korisnih sadržaja, ali među njima ima i onih koji su netočni, pristrani ili lažni. Iz tog razloga važno je naučiti kako analizirirati, istražiiti i procijeniti ono što vidimo i čujemo kako bismo uvidjeli koji sadržaji su relevantni i pouzdani. Vještine kritičkog mišljenja mogu nam biti od velike koristi u donošenju zaključaka o kvalitetu sadržaja kojima smo izloženi.

Šta je kritičko mišljenje?

Različiti autori na različite načine definiraju pojam kritičkog mišljenja. Na svojoj najjednostavnijoj razini, kritičko mišljenje je organiziran i svjestan način razmišljanja koji osoba koristi kako bi procijenila valjanost nečega. Složenija definicija bi rekla da je kritičko mišljenje intelektualni proces koji od osobe zahtijeva da konceptualizira, primijeni, analizira, sintetizira i ocijeni informacije prikupljene promatranjem, iskustvom, razmišljanjem, zaključivanjem ili komunikacijom (Paul, 2004). To bi značilo da kritički misliti znači razmišljati svojom glavom, sagledavati stvari iz različitih perspektiva, sagledavati pojedinačne dijelove, ali i cjelinu problema, razumijevati uzroke i posljedice i razmišljati o mogućim rješenjima i problemima koji mogu proizaći iz rješenja.

Kada kritički razmišljamo, mi donosimo sami svoje zaključke, izbore i odluke, umjesto da dopuštamo drugima da to rade u naše ime. Odbijamo prepustiti odgovornost za donošenje izbora koji se tiču naše budućnosti onima koji pretpostavljaju da znaju što je u našem najboljem interesu. Postajemo aktivno uključeni u stvaranje našeg osobnog i društvenog svijeta.

Često se kritičko mišljenje poistovjećuje sa negativnim kritiziranjem nečega ili traženjem samo grešaka ili mana u sadržaju. Ali, važno je znati da to nije tako. Kritičko mišljenje treba biti neutralan i nepristran proces razmišljanja u kojem se procjenjuju dokazi iz različitih izvora i donose obrazloženi zaključci. Kao rezultat analize, možemo odlučiti da određeni dokaz nije čvrst, ili da nismo suglasni sa zaključkom, ali trebamo navesti argumente koji su nas doveli do tog zaključka.

U svijetu u kojem smo izloženi velikom broju informacija, i gdje smo „bombardirani“ porukama sa različitih strana i iz raznih medija, ako ne znamo promišljati, preispitivati, aktivno slušati i čitati, biće nam nemoguće procijeniti koje su informacije istinite i točne, a koje lažne i zlonamjerne.

Negativnom utjecaju medija posebno su izložena djeca i mlade osobe koja već od ranog uzrasta počinju koristiti različite medijske i informacijske uređaje. Iz tog razloga, važno je da roditelji/staratelji već na ranom uzrastu počnu posticati razvoj kritičkog mišljenja kod djece kako bi se izbjegle nepredviđene situacije i kako dijete ne bi vjerovalo svemu što vidi u medijima.

Zašto je važno da djeca razvijaju kritičko mišljenje u digitalnom okružju?

Razvijanjem kritičkog mišljenja djeca postaju manje pasivna, ali i tolerantnija i empatičnija prilikom konzumacije online sadržaja. Učenjem djece da postavljaju pitanja, procjenjuju i ispituju medijske sadržaje, učimo ih da lakše razumiju ono što vide i pročitaju te da prepoznaju lažne vijesti, da ocjene jesu li informacije valjane ili ne, jesu li izvori pouzdani i postoji li pristranost. Takođe, djeca će biti u stanju prepoznati kako sadržaji kojima su izloženi i ljudi s kojima komuniciraju mogu utjecati na njihovo vlastito ponašanje, emocije i uvjerenja. Djeca će biti otpornija na različite pritiske i rizike s kojima se susreću na društvenim mrežama, a kojи mogu utjecati na njihovo samopoštovanje, samopouzdanje i općenito njihovu sliku o sebi. Djeca s razvijenim kritičkim mišljenjem su samostalnija, kreativnija i radoznalija, postavljaju mnogo pitanja i uvijek se pitaju zašto se nešto događa.

Ukoliko djeca i mladi koji su danas najviše izloženi digitalnim uređajima i različitim informacijama dostupnim putem digitalnih medija, nemaju razvijeno kritičko mišljenje bivaju u velikom riziku da većinu tih informacija prihvate kao apsolutnu istinu i da na određene situacije pristanu bez razmišljanja o posljedicama.

Kako podsticati djecu da kritički razmišljaju?

Podstaknite radoznalost djeteta tako što ćete ga ohrabriti da samo istražuje, postavlja pitanja, testira svoje teorije, kritički razmišlja o rezultatima, pronalazi načine kako neke uobičajene stvari može uraditi na drugačiji način. Takođe, važno je da djeca znaju da je u redu ukoliko nešto ne znaju ili se osjećaju zbunjeno u svezi sa nečim. Ohrabrite ih da potraže pomoć i traže objašnjenje za nešto što ne razumiju.
Pomozite djetetu da razvije pretpostavke tako što ćete mu postavljati pitanja kao što su „Što misliš da će se dogoditi ukoliko uradiš…?“ ili „Što misliš što će se nakon toga dogoditi?“. Učenje postavljanja hipoteza važno je prilikom razvoja kritičkog mišljenja.
Učite djecu da upravljaju emocijama – Ukoliko djeca ne znaju kako na adekvatan način izraziti i pokazati svoje emocije, neprestano će se osjećati preplavljeno te neće biti u mogućnosti razmišljati.
Razgovarajte sa djecom o odgovornostima i posljedicama ponašanja na internetu- Važno je da djeca uvide iz kog razloga dijeljenje informacija na društvenim mrežama nije uvijek dobra ideja i koje negativne posljedice to može imati. Djeca trebaju naučiti razliku između činjenica i osobnih stavova te kritički promišljati o sadržaju prije nego što odluče podijeliti ga ili ne.
Važno je djecu poticati da kod čitanja i gledanja sadržaja putem interneta uvijek pretraže nekoliko izvora prije nego što prihvate neki sadržaj kao istinit i pouzdan.

Kako mladi mogu kritički pristupiti informacijama na internetu?

Provjerite pouzdanost informacija – Šta je izvor informacija: potiče li informacija od pouzdane osobe/organizacije ili sa pouzdane web stranice. Nalazi li se informacija na akademskom situ, zvaničnom situ nadležnih institucija ili na komercijalnom situ? Pokušajte provjeriti najmanje tri različite web stranice kada tražite informacije ili vijesti na internetu. To će vam omogućiti usporediti informacije koje čitate i odlučite jesu li zaista pouzdane.

Provjerite tko je autor teksta – Obmanjujući i lažni članci često ne navode autore. A ukoliko su autori navedeni, provjerite jesu li kvalificirani za temu o kojoj pišu? Autor može biti kvalificiran ukoliko ima fakultetsku diplomu ili iskustvo relevantno za temu članka. Je li navedena literatura ili link za izvore koje je autor koristio?

Provjerite objektivnost informacija – Je li informacija prezentirana objektivno ili reflektira subjektivno mišljenje autora ili web sita na kojoj je objavljena? Možete li reći koji je primarni motiv autora za pisanje teksta? Na primjer, je li namijenjen podučavanju ili informiranju ili autor pokušava nešto prodati?

Provjeriti kvalitetu sadržaja – Je li sadržaj napisan na način koji je lako razumljiv ili koristi zbunjujući i emotivan jezik? Kakva je kvaliteta pisanja, ima li pravopisnih i gramatičkih grešaka? Piše li u članku kada je objavljen ili posljednji put ažuriran? Uvijek provjerite datum objavljivanja sadržaja. Neke informacije na internetu su zastarjele ili su možda ponovno podijeljene nakon nekog događaja. Uvijek provjerite datum kako biste vidjeli imate li najnovije informacije.

Na kraju, važno je napomenuti da kritički promatrati medije ne znači protiviti im se i u potpunosti ih negativno promatrati. Kritički pristup medijima zasniva se na istraživanju, propitivanju i radoznalosti, jer samo ako ih bolje razumijemo moći ćemo ih i kvalitetnije koristiti. (National Audiovisual Institute, 2017)

Literatura: