Novost

Izloženost djece pornografskim sadržajima

Print Friendly, PDF & Email

Jednostavan pristup djece i mladih internetu, pored svih pogodnosti koje pruža može ih izložiti neprimjerenim sadržajima, pa tako i pornografskim, koji mogu nanijeti ogromnu štetu njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju.  

Utjecaj pornografskih sadržaja na djecu i mlade

Svakodnevnim korištenjem interneta u svrhu obrazovanja, komunikacije i zabave djeca i mladi su u povećanom riziku od izloženosti pornografskim sadržajima, kojima mogu pristupiti svjesno, ali i potpuno slučajno. Dovoljno je da dijete pri pretraživanju ukuca pogrešnu web adresu u preglednik, otvori nepoznatu e-mail adresu, klikne na oglas, ili čak igra igricu i da dođe u doticaj sa pornografskim sadržajem. Danas se sve mlađa djeca susreću sa takvim sadržajima, o kojima se zbog srama rijetko razgovara, što ovu kompleksnu temu čini još problematičnijom.

Seksualna znatiželja je zdrava, normalna i neizbježan je dio odrastanja u skladu sa dobi djeteta. Međutim, jednostavan pristup online pornografiji izlaže djecu i mlade sadržajima koji mogu, ne samo iskriviti realnu sliku o seksu i seksualnosti, nego i stvoriti ovisnost o takvim vrstama sadržaja. UNICEF je zabrinut zbog ogromne količine pornografije dostupne na internetu, uključujući sve eksplicitniji i ekstremniji sadržaj koji je lako dostupan djeci svih dobi. Napori da se reguliše sadržaj i ograniči pristup djece pornografiji nisu išli ukorak sa tehnološkim pomacima koji su duboko izmijenili ambijent za konzumaciju pornografije.

Pornografski sadržaji utiču na psihički, fizički i društveni razvoj djeteta, a najčešći negativni učinci online pornografije su prikazani u nastavku.

  • Prema različitim istraživanjima prosječna dob prve izloženosti pornografskim sadržajima je 11 godina i u ovom razdoblju dijete teško može razumijeti ovakav vid sadržaja, tj. predstaviti sebi da se ne radi o stvarnom svijetu, već o izmišljenim, tj. odglumljenim situacijama.
  • Gledanje pornografskih sadržaja kod djece, posebno mlađe može izazvati osjećaj stida, krivice i srama, što ih sprječava da potraže pomoć.
  • Pornografski sadržaji štete dječijem pogledu na seksualnost i partnerske odnose. Iskrivljavaju realnu sliku partnerskih i seksualnih odnosa, često prikazujući takav sadržaj na nasilan, rodno stereotipan i seksualno eksplicitan način. Time se povećava mogućnost budućeg visokorizičnog ponašanja djeteta i onemogućava njegova sposobnost za uspješnim, zdravim i održivim partnerskim i seksualnim odnosima.
  • Pornografski sadržaji oblikuju negativne stavove o ženama i promovišu agresivno ponašanje prema njima. Ovakvi sadržaji mogu dječacima i mladićima nasilno i agresivno ponašanje prema ženama predstaviti kao normalno i postoji velika opasnost da će takvo ponašanje usvojiti i oponašati tokom svog života.
  • Gledanjem pornografskih sadržaja dijete može imati nerealnu sliku o ljudskom tijelu i nerealna očekivanja od svog izgleda.
  • Dijete može razviti ovisnost o pornografskim sadržajima, što sve njegove prijašnje aktivnosti u kojima je uživalo čini dosadnim i nezanimljivim.

Kako prepoznati ovisnost djeteta o pornografiji? Neki od znakova ovisnosti su:

  • Povlačenje u sebe, izolacija od prijatelja i nekadašnjih aktivnosti.
  • Promjene raspoloženja, najčešće nagle, ali i suptilne mogu ukazivati na ovisnost o pornografiji.
  • Tajnovito ponašanje, ali često agresivno, pogotovo kada roditelj primjeti da gleda neprimjeren sadržaj.
  • Brisanje istorije pretraživanja na internetu.
  • Internet najčešće koristi kasno noću.
  • Uređaj često nosi u kupaonicu i skriva upotrebu elektronike.
  • Korištenje seksualno eksplicitnog jezika i crteža.
  • Fizički iscrpljeno dijete koje stalno spava je vjerovatno depresivno, jer ga kontinuirano gledanje pornografije „tjera“ da takav sadržaj gleda iznova i iznova, što je začarani krug u kojem se osjeća zarobljeno i usamljeno i gubi svoj identitet i samopoštovanje.

Ukoliko dijete pokazuje neke od ovih znakova, vjerovatno je ovisno o pornografskim sadržajima i treba pomoć. Izloženost pornografiji nije bezazlena, niti beznačajna i može po djecu i mlade imati treumatske učinke koji dovode do velikog stresa, agresivnog i kompulzivnog seksualnog ponašanja, pa čak i do pokušaja samoubistva. Dijete najvjerovatnije zbog stida i srama neće potražiti pomoć, pa je na njegovom putu oporavka najvažnija uloga roditelja koji najprije trebaju priznati problem, ponuditi djetetu bezuvjetno povjerenje i ljubav i što je najvažnije, stalno razgovarati sa njim. U ovakvim slučajevima, neophodno je potražiti stručnu pomoć.

Više o ovoj temi kao i savjete psihologa stručnjaka prof. dr. Ivane Zečević i Saše Risojevića pogledajte u edukativnom video spotu koji je nastao u okviru projekta Regulatorne agencije za komunikacije „Zaštita djece na internetu u sistemima dozvola RAK-a“.