Velika količina medijskih poruka kojima su djeca svakodnevno izložena zahtijeva medijsku edukaciju, kako u školama, tako i kod kuće i veoma je važno da djeca nauče kako funkcioniraju mediji i koja je njihova uloga u svakodnevnom životu.
Televizija je medij s kojim se djeca susreću od najranije dobi i predstavlja važan dio njihovih života. Iako dostupnost raznim vrstama medijskih sadržaja, često neprilagođenim dobi djeteta brine roditelje, televizija može biti izvor dobrih medijskih poruka, koje će potaći dječiju maštu, znatiželju, kreativnost i naučiti ih važnim životnim vrijednostima i vještinama.
Za djecu najranije dobi, televizija je prevashodno zabava kroz koju upoznaju svijet oko sebe. Kako rastu, televizijski sadržaji kod djece razvijaju vještine socijalizacije i učenja, koji, ukoliko su pravilno usmjereni, mogu pozitivno utjecati na fizički, psihički i mentalni razvoj djeteta. Praćenje obrazovnih, kulturnih, umjetničkih, pa i informativnih sadržaja pomaže pri oblikovanju dječijeg karaktera i ličnosti, kao i razvijanju kritičkog razmišljanja i medijskih kompetencija.
Istraživanje Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a Bosne i Hercegovine Medijske navike djece i stavovi roditelja je pokazalo da televizija nije primarni medij uz koji djeca u BiH pristupaju medijskim sadržajima. Smart TV koristi 6 od 10 djece, standardni TV aparat koristi oko trećina djece, dok sedam od deset djece 0-18 godina svakodnevno gleda TV program i to najčešće u periodu od 12 do 22 sata. Stavovi roditelja su da je televizijski sadržaj u programima bosanskohercegovačkih TV stanica često problematičan i da nedostaje kvalitetnog dječijeg programa.
Medijska edukacija djeci objašnjava samu prirodu medija i medijskih sadržaja i važno je da djeca saznaju kako pojedini mediji funkcioniraju i koje medijske poruke proizlaze iz njihovog djelovanja.
Razumijevanje djece i mladih o tome kako funkcioniraju mediji jedan je od segmenata nastave medijske pismenosti. Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom u preporukama odgajateljima i nastavnicima sugeriraju da sadržaj medijskog obrazovanja u školi treba da obuhvati ključne aspekte medija: njihovu ulogu i funkciju, vrste medija i karakteristike, funkcioniranje i organizaciju medija, te utjecaj etičkih faktora na medijski sadržaj i važnost etičkih smjernica pri kreiranju medijskog sadržaja.
Jedan od načina da se djeci približi televizija kao medij je da u sklopu nastavnih aktivnosti posjete redakciju TV stanice i upoznaju se sa procesima u kojima nastaje televizijski sadržaj i da možda sami učestvuju u stvaranju jedne dječije TV emisije.
Mediacentar Sarajevo donosi zanimljiv i koristan videoserijal u kojem novinarke i novinari iz BiH, predstavljajući jedan tipičan radni dan u svojim medijskim kućama, upoznaju djecu i mlade sa načinom na koji funkcioniraju mediji na lokalnom, regionalnom i državnom nivou. Tri bosanskohercegovačke TV stanice, Al Jazeera Balkans, N1 i Nova BH su predstavile svoje medijske kuće i pojasnile kako izgleda svijet jedne TV stanice. Navedeni su i neki od važnih segmenata, potrebnih za stvaranje televizijskog sadržaja.
Mnogo aktera
U stvaranju TV sadržaja učestvuje na desetine osoba: novinari, urednici, snimatelji, montažeri, realizatori, tonci, prezenteri i dr., često iz nekoliko centara, ili studija.
Urednički kolegij je odgovoran za proces proizvodnje programa uz pridržavanje striktnih smjernica.
Planiranje i pripremanje sadržaja
Svakodnevno se prate aktuelna dešavanja, izabiraju se teme i priprema se koncept priče. Dobar novinar se mora pripremiti za temu o kojoj govori.
Oprez u prikupljanju informacija
Laka dostupnost sadržajima (posebno na internetu) nužno ne znači da su informacije tačne i potrebno je dobro razumjeti tekst i kontekst koji se istražuje.
Montaža
S obzirom na to da je televizija audiovizuelni medij, montaža predstavlja veoma važan dio televizijskog posla, kojem se pristupa kada je sakupljen sav konačni materijal za prikazivanje. U procesu montaže vodi se računa o svakom detalju: riječima, kadrovima, izjavama i zvučnim efektima.
Prisustvo na digitalnim platformama omogućava interakciju sa publikom, posebno mlađom.
Posebno se ističe integritet, tačnost i nepristrasnost novinara, koji na jasan i jednostavan način gledaocima trebaju pružiti informaciju.
Videopriloge možete pogledati na sljedećim linkovima:
