U digitalnom dobu, djeca i mladi, pripadnici generacija Z i Alfa, odrastaju uz svakodnevnu upotrebu ekrana. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije jasno navode da djeca mlađa od 24 mjeseca ne bi trebala biti izložena ekranima, dok se za djecu do pet godina preporučuje ograničenje vremena pred ekranima na najviše jedan sat dnevno. Ipak, praksa pokazuje da se ove smjernice često zanemaruju. Istovremeno, istraživanja potvrđuju da starija djeca i adolescenti provode sve više vremena uz digitalne tehnologije, što može imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje.
Vrijeme pred ekranima i fizičko i mentalno zdravlje
Izvještaj Američkog udruženja psihologa iz 2024. godine upozorava na povezanost prekomjerne upotrebe ekrana s nizom zdravstvenih problema, uključujući:
- Loš san – Korištenje ekrana prije spavanja smanjuje kvalitet sna i otežava uspavljivanje.
- Gojaznost – Prekomjerno korištenje ekrana smanjuje fizičku aktivnost, povećavajući rizik od prekomjerne tjelesne težine.
- Problemi s vidom – Dugotrajno gledanje u ekran izaziva naprezanje očiju, suhoću, a potencijalno i pogoršanje vida.
- Psihološka uznemirenost – Prekomjerna upotreba digitalnih medija može dovesti do usamljenosti, povlačenja, depresije, anksioznosti, problema s koncentracijom i agresivnosti.
- Rizik od digitalne ovisnosti – Prekomjerna upotreba videoigara, interneta i/ili interaktivnih medija može rezultirati poremećajima u ponašanju i smanjenim interesom za druge aktivnosti, hobije i lične socijalne kontakte.
Ekrani i problemi sa spavanjem i glavoboljom
Istraživanje provedeno u Indiji 2022. godine na uzorku od preko 16 000 adolescenata pokazalo je da oni koji provode više od dva sata dnevno ispred ekrana imaju veći rizik od poremećaja spavanja.
Također, Američko udruženje za istraživanje glavobolje analiziralo je 48 studija i zaključilo da postoji jaka povezanost između vremena provedenog pred ekranom i glavobolja, pri čemu se računari izdvajaju kao najproblematičnija vrsta ekrana koja može izazvati ovaj problem.
Uticaj ekrana na kardiovaskularno zdravlje
Grčka studija iz 2023. godine potvrđuje da upotreba ekrana više od dva sata dnevno može doprinijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti, ponajviše gojaznosti i povišenog krvnog pritiska. Najveći faktor rizika za pojavu gojaznosti kod osnovaca i srednjoškolaca jeste prekomjerna upotreba društvenih medija. Kod djece uzrasta 9‒10 godina, vrijeme provedeno pred ekranom više od tri sata dnevno može dovesti do inzulinske rezistencije, povećavajući rizik od dijabetesa tipa 2.
Psihosocijalni i obrazovni aspekti
- Mentalno zdravlje – Korištenje ekrana više od tri sata dnevno povećava rizik od depresije i anksioznosti kod adolescenata i mlađih odraslih.
- Rizično seksualno ponašanje – Izlaganje eksplicitnim digitalnim sadržajima mlađih adolescenata povezano je s ranim stupanjem u seksualne odnose, nezaštićenim spolnim odnosima i većim brojem seksualnih partnera.
- Digitalno nasilje (cyberbullying) – Mlađi od 25 godina koji su bili žrtve digitalnog nasilja imaju veću vjerovatnoću da razviju suicidalne misli i sklonost ka samopovređivanju.
- Uticaj na akademski uspjeh – Prekomjerna upotreba ekrana smanjuje koncentraciju i ometa usvajanje znanja, što može negativno uticati na školski uspjeh.
Kako smanjiti negativne efekte ekrana?
- Roditeljska kontrola i smjernice – Postavljanje jasnih pravila o vremenu provedenom pred ekranom i praćenje digitalnih aktivnosti djece.
- Periodi digitalnog detoksa – Redovne pauze od ekrana i podsticanje fizičkih aktivnosti mogu smanjiti negativne efekte digitalne izloženosti.
- Edukacija roditelja, nastavnika i zdravstvenih radnika – Važno je informirati ključne aktere o rizicima digitalnih tehnologija i načinima ublažavanja negativnih efekata.
- Dizajn digitalnih platformi – Platforme bi trebale ograničiti upotrebu funkcija poput automatske reprodukcije sadržaja, preporučivanja sadržaja i slanja obavještenja koja imaju za cilj da što duže zadrže mlade pred ekranima.
Zaključak
Iako digitalne tehnologije donose mnoge koristi, njihova neadekvatna i prekomjerna upotreba može ozbiljno narušiti fizičko i mentalno zdravlje djece i mladih. Ključ uspješnog upravljanja digitalnim vremenom leži u balansiranju upotrebe ekrana s drugim aktivnostima koje podstiču cjelovit razvoj djeteta.
Izvori:
American Psychological Association. (2024). APA Recommendations for Healthy Teen Video Viewing. https://www.apa.org/topics/social-media-internet/healthy-teen-video-viewing.
Maurya, C., Muhammad, T., Maurya, P., & Dhillon, P. (2022). The association of smartphone screen time with sleep problems among adolescents and young adults: Cross-sectional findings from India. BMC Public Health, 22(1), 1686. https://doi.org/10.1186/s12889-022-13992-4
Priftis, N., & Panagiotakos, D. (2023). Screen time and its health consequences in children and adolescents. Children, 10(10), 1665.
