Širenje lažnih vijesti (engl. Fake news) ne predstavlja novinu u istoriji ljudske komunikacije, ali su razvojem tehnologije i sa njom lakodostupnih medija i medijskih sadržaja postale nezaobilazan faktor u manipulaciji činjenicama. Stoga je potrebno znati kako ih prepoznati.
U istoriji ljudskog društva brzina širenja informacija je zavisila od načina na koji su se prenosile, tj. medija putem kojih su plasirane i brojnosti ljudi koji su ih stvarali. Pojavom interneta i online medija, informacije se šire brže nego ikada dosada i sve je teže razlikovati istinite od onih lažnih. Informacije postaju sredstvom manipulacije pomoću kojeg se utiče na društvo u cjelini, ali i na mišljenje pojedinca, njegove odluke, postupke, emocije i strahove. To su često senzacionalističke vijesti koje su “kratkog daha”, ali zbog brzine njihovog širenja nastaje neprocjeljiva šteta u svim segmentima ljudskog života. Mnogi ljudi ne razlikuju lažne vijesti od istinitih i potrebno je razviti vještine kritičkog razmišljanja kako bi bili u mogućnosti prepoznati lažne informacije. Pojam lažne vijesti se često uzima kao generalni pojam za netačne informacije, međutim, postoje različiti oblici medijskh manipulacija sa kojima se treba upoznati. Portal Raskrinkavanje navodi sljedeće oblike medijskih manipulacija:
Lažna vijest – medijski izvještaj koji nedvosmisleno pogrešnim tvrdnjama – informacijama svjesno dezinformiše javnost sa ciljem uticaja na emocije čitalaca i biranjem tema o kojima ljudi imaju snažne stavove i podijeljena mišljenja. Može se bazirati na samo jednom dijelu informacije, dok ostali sadžaj može biti tačan, ili neutralan.
Dezinformacija – medijska manipulacija zasnovana na pogrešno predstavljenim činjenicama, netačnim informacijama ili poluistinama i može se smatrati bližim oblikom lažnih vijesti, a u nekim slučajevima se može smatrati blažim oblikom nepreciznog ili nepotpunog prenošenja vijesti, što rezultira nenamjernim dezinformisanjem.
Manipulacija činjenicama – medijski izvještaj koji (najčešće svjesno) činjenice tumači na obmanjujući način uz korištenje uglavnom tačnih informacija za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji. Čime se nastoji usmjeriti čitatelje/ke ka pogrešnim zaključcima u odnosu na stvarno značenje informacije koja se prenosi.
Spin – sadrži dio ili cijelu informaciju kojom se želi umanjiti ili poništiti efekat ili značenje informacije i na taj način fokus prebaciti na nekoga ili na nešto drugo. Najčešće se vezuje za propagandne aktivnosti političkih partija.
Pristrasno izvještavanje – medijski izvještaji sa osnovnom namjerom da određenu osobu, grupu ili instituciju predstave u pozitivnom ili negativnom svjetlu, uz favoriziranje činjenica, stavova i zaključka koji odgovaraju određenom narativu, a istovremeno zanemarujući ili iskrivljavajući sve što se u njega ne uklapa.
Prikriveno oglašavanje – promotivni sadržaj koji se nalazi u uredničkom dijelu medija, te je predstavljen kao rad redakcije medija, a ne kao sponzorisani članak.
Klikbejt – senzacionalistički naslov koji pogrešno predstavlja sadržaj članka sa ciljem privlačenja čitatelja/ki da kliknu na podijeljeni link i predstavlja nesumnjivo najrasprostranjeniji oblik manipulacije u online medijima. Najveća opasnost klikbejta je to što neće svi otvoriti članak, već će zaključke donositi samo na osnovu naslova koji pročitaju na portalu ili na društvenim mrežama.
Neprovjerene informacije – špekulacije, glasine i druge nepotvrđene tvrdnje koje se predstavljaju kao činjenice, a posebno su problematične one koje se zasnivaju na anonimnim izvorima.
Cenzura – nadziranje i/ili ograničavanje slobode izražavanja i vršila se (ili se vrši) sa ciljem uklanjanja iz javnog prostora onih tema koje nosioci vlasti smatraju štetnim po svoje interese. U medijima se danas najčešće praktikuje u obliku autocenzure: odbijanjem medija da se bave određenim temama ili ličnostima.
Teorija zavjere ili urota – tajno udruživanje i djelovanje grupe ljudi sa ciljem ostvarivanja nekog svog interesa, štetno po neku drugu grupu ljudi. povezane sa organizovanim kriminalom, korupcijom, špijunažom, terorizmom i sl. Razotkrivanjem zavjera bavi se istraživačko novinarstvo, te istražni organi i pravosuđe.
Pseudonauka (lažna nauka) – članci koji kao naučnu činjenicu predstavljaju određena mišljenja, stavove i vrijednosti koji nisu dobijeni naučnom metodom, a predstavljeni su kao da jesu i u kojima se pogrešno ili manipulativno interpretiraju postojeća naučna istraživanja ili se poziva na istraživanja koja nisu prošla naučnu provjeru.
Satira – književni oblik u kojem se kritički ismijava pojedinac, grupa, država ili vlast, često korištena kao sredstvo političke borbe i u medijima služe da naglase pojavu koja se ismijava i izlaže kritici, najčešće kroz karikaturu ili satiričnu vijest.
