U tekstu koji slijedi upoznat ćete se sa rezultatima istraživanja Medijske navike odraslih u BiH koji se odnose na to koje medijske usluge koriste odrasli iznad 65 godina i u koje svrhe.
Gotovo polovina odraslih iznad 65 godina nalazi se u takozvanom digitalnom jazu – ne koristi nijednu digitalnu uslugu i internet.
S druge strane, istraživanje je pokazalo da stariji češće od mladih koriste tradicionalne medije. Gotovo svi građani/građanke BiH stariji od 65 godina gledaju televiziju (92%), dok gotovo svaka druga osoba u BiH starija od 65 godina sluša radio (46%). Kad je riječ o korištenju novih medija, više od polovine ispitanika izjasnilo se da koristi aplikacije za slanje poruka/poziva (51%). Također, nije zanemariv broj starijih koji koriste društvene mreže (39%), dok otvoreni internet i informativne online portale posjećuje tek dva od deset ispitanika (19%). Svega 13% odraslih iznad 65 godina koristi platforme za dijelјenje videa, dok usluge videa na zahtjev koristi minimalan broj.
U svrhu informiranja o dešavanjima u zemlјi i svijetu odrasli iznad 65 godina najčešće koriste tradicionalne medije, sa dominantnom upotrebom televizije (90%) i znatno rjeđom upotrebom radija (34%). Pored medija, porodica i prijatelјi javlјaju se kao značajan izvor informacija o aktuelnostima (26%). Iznenađuje podatak da odrasli u ovoj kategoriji češće koriste društvene mreže nego štampu (20% naprema 16%) u ove svrhe. Nešto manji procenat odraslih koristi informativne online portale (15%) i otvoreni internet (14%), dok se minimalan broj njih nikako ne informira o dešavanjima u zemlјi i svijetu.
Odrasli stariji od 65 godina koriste medije i u svrhu zabave. Televizija se i u ovom kontekstu pokazuje kao dominantan medij, dok se radio, društvene mreže i platforme za dijelјenje videosadržaja znatno rjeđe koriste u ovu svrhu.
Značajan dio građana/građanki BiH starijih od 65 uopće ne koristi medije u svrhu učenja. Oni koji to čine, najčešće u tu svrhu koriste televiziju (60%), dok znatno manji broj njih koristi radio (16%).
Polovina starijih od 65 godina ne koristi medijske usluge za učestvovanje u diskusijama i javno izražavanje mišlјenja o temama od javnog interesa (56%), dok manji broj njih u te svrhe koristi televiziju (30%), radio (17%) i društvene mreže (17%).
Stariji od 65 godina u BiH dominantno gledaju program domaćih TV-stanica. Mali broj prati program stanica iz regije na jezicima koje razumije, dok ostale TV-stanice prati minimalan procenat ispitanika. Značajno je spomenuti da odrasli starosti iznad 65 najpozitivnije ocjenjuju stepen u kom program domaćih javnih RTV servisa zadovolјava njihove zabavne, obrazovne i religijske potrebe, pri čemu su potrebe zabave najbolјe ocijenjene.
Kad je riječ o aktivnostima na internetu, gotovo polovina odraslih iznad 65 godina najčešće upućuje glasovne ili videopozive putem VoIP usluge (48%), dok nešto rjeđe šalјu/primaju e-mailove (31%), gledaju kratke videoklipove (30%), posjećuju informativne web- stranice (27%) i obavlјaju internet-kupovinu (16%). Sedmina građana ove starosne kategorije internet koristi i za posjete zvaničnim web-stranicama javnih organa i institucija i za komuniciranje sa javnim službama.
Četiri od deset osoba starijih od 65 godina koristi društvene mreže, a omilјena društvena mreža im je Facebook (75%). Druga po redu mreža koju odrasli koriste je YouTube (12%), dok Instagram koristi svega 9%. Ostale društvene mreže odrasli iznad 65 godina gotovo i ne koriste. Potrebno je naglasiti da, kada koriste društvene mreže, odrasli iznad 65 najčešće samo čitaju sadržaje i rijetko kada nešto “lajkaju“ ili objave. Tek dva od deset ispitanika ponekad ili često dijele/komentiraju sadržaje na društvenim mrežama, dok jedan od deset kreira ili objavlјuje sadržaje.
Odrasli iznad 65 godina niže ocjenjuju svoju sposobnost prepoznavanja komercijalnog sadržaja, s tim da će lakše prepoznati takav sadržaj u tradicionalnim nego u online medijima ili IK uslugama.
Odrasli iznad 65 više vjeruju u istinitost informacija koje se plasiraju putem medija nego druge kategorije stanovništva. To se ogleda i u činjenici da više od polovine ispitanih ne provjerava činjenice/informacije na internetu (66%). Tek svaka deseta osoba kao način provjere obraća pažnju na to da li adresa web-stranice izgleda vjerodostojno ili se raspituje da li lјudi kojima vjeruju koriste tu stranicu.
Navedeni podaci ukazuju na neophodnost strateškog pristupa podizanju medijske i informacione pismenosti ove kategorije građana u BiH.
Istraživanje su 2021. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i Vijeće Evrope u saradnji sa agencijom Custom Concept u okviru Akcionog plana za BiH 2018- 2021. i projekta Medijska i informaciona pismenost: za lјudska prava i demokratiju.