Novost

Kako žene u BiH koriste medije i IKT?

Print Friendly, PDF & Email

U tekstu koji slijedi saznat ćete kakve su medijske navike žena u Bosni i Hercegovini: kako žene
koriste medije i informaciono-komunikacione tehnologije, kakve sadržaje gledaju i kakav je njihov odnos prema medijima i IK tehnologijama.

Istraživanje rađeno 2021. godine u BiH ukazuje na to da ne postoje značajnije spolne razlike u
korištenju medijskih i IK usluga, s tim da žene nešto rjeđe koriste otvoreni internet, radio i štampu. Ne
postoji velika razlika ni kad je riječ o uređajima sa kojeg žene pristupaju internetu – to je gotovo uvijek
pametni telefon (93%).

Žene ipak, za razliku od muškaraca, manje vremena provode na internetu, pri tome koristeći
najčešće samo jedan uređaj.

Žene češće od muškaraca prate zabavni i igrani sadržaj, a rjeđe sportski sadržaj (svega 14%). Iako
žene rjeđe od muškaraca prate vijesti i informativni sadržaj (68% naprema 75%) i dalјe je dosta visok
postotak žena koje medije koriste u svrhu informiranja. Sedam od deset žena koristi medije također u
svrhu zabave, dok više od polovine njih prati i igrani sadržaj.

Za potrebe informiranja o dešavanjima u zemlјi i svijetu žene najčešće koriste televiziju. U
odnosu na muškarce, žene rjeđe koriste online portale sa vijestima, otvoreni internet, radio i štampu te
se češće uopće ne informiraju o dešavanjima u zemlјi i svijetu. U svrhu informiranja o dešavanjima u
zemlјi i svijetu žene najčešće koriste jedan ili dva izvora.

Za potrebe zabave, žene primarno koriste televiziju i društvene mreže, dok gotovo svaka druga
žena u ove svrhe koristi i platforme za dijelјenje videa. Daleko rjeđe koriste radio (13%), videoigrice (4%)
i štampu (3%).

Otprilike svaka druga žena u BiH ne koristi medijske i IK usluge za učešće u diskusijama i javno
izražavanje mišlјenja o važnim temama od javnog interesa. One koje to čine, najčešće u te svrhe koriste
društvene mreže, online portale i radio.

Kod svih kategorija stanovništva u BiH najpopularnije su domaće TV-stanice, pa tako i kod žena.
Tri od pet žena primarno gledaju sadržaj domaćih TV-stanica, ocjenjujući da njihov program “donekle
zadovolјava“ njihove potrebe za zabavnim, religijskim, edukativnim i sportskim sadržajem.

Kad je riječ o medijskim navikama nezaposlenih žena, tj. domaćica, istraživanje je pokazalo da
one najčešće gledaju televiziju (91%) i koriste aplikacije za slanje poruka/poziva (71%). Društvene mreže
koristi više od polovine žena u ovoj kategoriji (59%), dok radio i otvoreni internet koristi tek svaka treća
domaćica. Najrjeđe koriste online portale sa vijestima (30%), platforme za dijelјenje videa (24%), te
štampu (5%).

Što se tiče aktivnosti na internetu primjetne su razlike između spolova. Žene češće od muškaraca
obavlјaju internet-kupovinu, njih gotovo polovina, ali rjeđe gledaju kratke videoklipove. Sa druge strane,
žene i muškarci u podjednakoj mjeri upotreblјavaju aplikacije za slanje poruka/poziva, pritom koristeći
najčešće aplikaciju Viber.

Tek jedna od pet žena smatra da je u potpunosti sposobna prepoznati dezinformacije koje se
plasiraju putem medija. Nasuprot tome, svaka deseta žena smatra da nikako ne može prepoznati
plasirane dezinformacije. U slučaju komercijalnih sadržaja, žene smatraju da mogu lakše prepoznati
plasman ove vrste sadržaja u tradicionalnim, nego u online medijima.

Na pitanje da li se na društvenim mrežama/online platformama mišlјenje treba (moći) iznositi
bez ograničenja ili treba da postoje određena ograničenja, 30% žena smatra da bi trebalo biti
ograničenja u slučajevima dijelјenja nezakonitog i štetnog sadržaja. Nešto manji procenat (25%) smatra
da bi ograničenja trebala postojati onda kada iznesena mišlјenja mogu negativno utjecati na druge lјude.

Podaci govore da jedna od četiri žene smatra da ne zna zaštititi sebe i ostale članove svoje
porodice od štetnog utjecaja medija i IK tehnologije. Na to ukazuje i podatak da žene rjeđe znaju kako da
prijave neprimjeren sadržaj u medijima.

Uprkos svemu navedenom, žene češće od muškaraca smatraju da nemaju potrebe za učenjem o
medijima i IK tehnologijama (43% naprema 35%).

Navedeni podaci prikuplјeni su u okviru istraživanja Medijske navike odraslih u BiH koje su 2021.
godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), i UNICEF u saradnji sa agencijom Custom
Concept.